Ukratko o protekloj godini

U 2024. nastavio se ciklus monetarne politike ESB‑a, u kojem su dosad bile tri faze. Prva faza, faza pooštravanja monetarne politike, trajala je od srpnja 2022. do rujna 2023. Kamatne stope u tom su razdoblju porasle za rekordnih 450 baznih bodova. U drugoj fazi, fazi održavanja, kamatne stope ostale su nepromijenjene. Restriktivnost monetarne politike postupno se smanjuje u trećoj fazi, fazi ublažavanja, koja je započela u lipnju 2024.

Razdoblje koje se promatra u izvješću obuhvaća posljednje dvije faze u sadašnjem ciklusu monetarne politike. Na početku 2024. bila je u tijeku faza održavanja i kamatna stopa na novčani depozit iznosila je 4 %. Stopa inflacije u tom je razdoblju iznosila 2,9 %, odnosno bila je za približno tri četvrtine niža od najviše zabilježene stope. Projekcije naših stručnjaka upućivale su na zaključak da će se inflacija vratiti na srednjoročnu ciljnu razinu od 2 % u 2025. No perzistentnost inflacije bila je neizvjesna.

Mjere domaće inflacije bile su kontinuirano na visokim razinama i prošla povećanja inflacije još su se postupno prenosila na plaće. Za ostvarenje projekcija naših stručnjaka bilo je potrebno da poduzeća svojom dobiti apsorbiraju rast plaća umjesto da povećaju cijene i da se zahvaljujući oporavku produktivnosti rada smanje jedinični troškovi rada, što se tek trebalo s vremenom potvrditi.

Kako bi u tim okolnostima provodio pouzdanu monetarnu politiku, ESB je u ožujku 2023. počeo zasnivati svoje odluke o kamatnim stopama na trima ključnim kriterijima: inflacijskim izgledima, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike. Dok je s jedne strane došlo do poboljšanja inflacijskih izgleda i monetarna politika imala je jasan nepovoljan utjecaj na potražnju, s druge je strane kriterij temeljne inflacije upućivao na oprez.

Međutim, zbog restriktivnosti naše monetarne politike inflacija se tijekom 2024. nastavila smanjivati prema ciljnoj razini. Do lipnja 2024. inflacijski izgledi ostali su stabilni, što je dosljedno upućivalo na zaključak da će inflacija dosegnuti razinu od 2 % u 2025., i smanjila se većina mjera temeljne inflacije. Zahvaljujući kombinaciji tih dvaju činitelja ESB je bio sigurniji da se inflacija postojano vraća na ciljnu razinu.

U skladu s tim, nakon devetomjesečnog razdoblja u kojem nismo mijenjali kamatne stope, počeli smo smanjivati restriktivnost monetarne politike. U lipnju smo, i nadalje primjenjujući pristup koji se zasniva na podatcima, smanjili kamatne stope za 25 baznih bodova. Pritom se nismo unaprijed opredijelili za buduću dinamiku promjene stopa. Budući da su novi podatci potvrdili povoljne inflacijske izglede, postupno smo nastavili smanjivati restriktivnost monetarne politike.

Tijekom rujna, listopada i prosinca dodatno smo smanjili glavnu među ključnim kamatnim stopama za 75 baznih bodova. Do kraja godine bili smo još sigurniji da dezinflacija dobro napreduje.

Nadalje, naša se bilanca tijekom 2024. nastavila normalizirati i smanjila se za pola bilijuna eura. Krajem prosinca završila su dva procesa: sredstva koja su banke pozajmile u sklopu treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja u cijelosti su otplaćena i obustavljeno je reinvestiranje glavnica dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije.

U uvjetima postupnog smanjivanja likvidnosti zbog normalizacije bilance ESB je izmijenio operativni okvir za provedbu monetarne politike. Najavio je da će nastaviti usmjeravati stajalište monetarne politike prilagodbom kamatne stope na novčani depozit i da će pritom smanjivati razliku između te stope i stope za glavne operacije refinanciranja. ESB će ubuduće pružati likvidnost financijskom sustavu služeći se širokom lepezom instrumenata. Na temelju stečenog iskustva Upravno vijeće u 2026. preispitat će ključne parametre operativnog okvira.

Godina je bila dinamična i na području plaćanja. Zahvaljujući sve većem broju sudionika koji su se služili uslugom namire trenutačnih plaćanja u sustavu TARGET (TIPS), koju je razvio Eurosustav kako bi omogućio trenutačna plaćanja u cijeloj Europi, prosječan broj dnevnih trenutačnih plaćanja u eurima tijekom godine porastao je za čak 72 %.

U 2024. nastavila se dvogodišnja pripremna faza u projektu digitalnog eura Eurosustava. Prvo izvješće o napretku u projektu digitalnog eura objavljeno je u lipnju, a drugo izvješće u prosincu. ESB je nastavio i s izradom pravilnika o shemi digitalnog eura, kojim će se standardizirati uporaba digitalnog eura i upravljanje digitalnim eurom u europodručju. Osim toga, ubrzale su se pripreme za razvoj nove serije euronovčanica. Upravno vijeće odabralo je motive za teme „Europska kultura” i „Rijeke i ptice” te je imenovalo ocjenjivački sud za natječaj za dizajn novčanica koji će se raspisati u 2025.

U sve digitalnijem svijetu ESB poduzima odlučne korake kako bi u svoj rad uključio tehnologije koje se zasnivaju na umjetnoj inteligenciji. Zaposlenici ESB‑a, njih više od 4500, sada se u radu mogu služiti četirima velikim jezičnim modelima, a u tijeku je i nekoliko eksperimentalnih projekata, primjerice na području automatizirane komunikacije i vizualizacije podataka.

ESB je u 2024. proširio svoje aktivnosti povezane s klimatskim promjenama tako što je donio plan za klimu i prirodu za godine 2024. i 2025. Plan je usmjeren na tri ključna područja: utjecaj prelaska na zeleno gospodarstvo i rizike povezane s takvim prelaskom; sve veći fizički učinak klimatskih promjena i utjecaj prilagodbe klimatskim promjenama na gospodarstvo; rizike gubitka i degradacije prirode te međudjelovanje tih rizika s klimatskim rizicima.

U 2024. proslavili smo prvu godišnjicu otvaranja zgrade „House of the Euro” u Bruxellesu, u kojoj uz ESB svoja predstavništva ima i sedam nacionalnih središnjih banaka. Otvorena je radi poticanja suradnje među središnjim bankama Eurosustava i povećanja njihove vidljivosti u gradu koji je sjedište mnogih europskih institucija, te je postala dinamično središte suradnje, dijaloga i rasprave između središnjih bankara i ključnih dionika.

U sve nesigurnijem svijetu Europljani sve više prepoznaju važnost jedinstva. Potpora euru među stanovnicima Europe u 2024. bila je rekordno velika, što upućuje na šire prepoznavanje jedinstvene valute kao projekta kojim se potiču europski mir i blagostanje. Sve veća potpora euru također je potvrda predanosti zaposlenika ESB‑a i ostalih koji rade u interesu Europljana.

Frankfurt na Majni, travanj 2025.

Christine Lagarde

predsjednica

Godina u brojkama

1. Daljnje smanjivanje temeljnih inflacijskih pritisaka poduprto restriktivnom monetarnom politikom ESB‑a

Globalna gospodarska aktivnost ostala je otporna u 2024. i nastavila je rasti umjerenom dinamikom. Neizvjesnost je rasla tijekom godine i dosegnula povišene razine u uvjetima povećanih geopolitičkih napetosti i pitanja povezanih s ekonomskim politikama, posebice nakon američkih predsjedničkih izbora. Globalna trgovina oporavila se od usporavanja u 2023. jer je došlo do predopskrbe uvozom u uvjetima neizvjesnosti povezane s geopolitičkim i trgovinskim politikama. Globalna inflacija dodatno je oslabjela, iako je postojana inflacija cijena usluga u razvijenim gospodarstvima usporila proces dezinflacije. Euro je oslabio u odnosu na američki dolar, a oslabio je i njegov nominalni efektivni tečaj, iako u manjoj mjeri. Gospodarstvo europodručja ojačalo je u 2024., uglavnom zahvaljujući pozitivnom zamahu globalnog rasta i otpornom uslužnom sektoru u okolnostima smanjivanja ukupne inflacije. Istodobno je industrija ostala slaba, pod utjecajem restriktivnih uvjeta financiranja, visokih troškova energije i drugih ulaznih troškova, strukturnih nedostataka i povećane neizvjesnosti. Iako se pooštravanje monetarne politike ESB‑a iz prethodnih godina nastavilo snažno prenositi na gospodarsku aktivnost, što je pogodovalo kontinuiranom padu inflacije tijekom 2024., tržište rada ostalo je uglavnom otporno. Vlade europodručja nastavile su ukidati mjere potpore donesene kao odgovor na pandemiju bolesti COVID‑19, šokove cijena energije i inflacijske šokove, čime je djelomično neutralizirano prethodno fiskalno ublažavanje. Ukupna inflacija u europodručju dodatno se smanjivala u 2024., ali sporije nego u prethodnoj godini jer je popustio zamah smanjivanja inflacije cijena energije. Temeljni inflacijski pritisci postali su umjereniji zbog slabljenja učinka prošlih šokova na strani ponude i slabije potražnje povezane s pooštrenim monetarnim i financijskim uvjetima te fiskalnim politikama, ali su i nadalje ostali pod utjecajem snažnog rasta plaća.

1.1. Globalna gospodarska aktivnost bila je otporna, a ukupna inflacija dodatno se smanjila

Globalno gospodarstvo ostalo je otporno u 2024., ali su rizici za rast i nadalje bili negativni zbog sve većih razlika među sektorima i državama. Gospodarska aktivnost rasla je postojanom, iako umjerenom dinamikom od 3,4 %, što je gotovo nepromijenjeno u odnosu na prethodnu godinu, ali slabije od povijesnog prosjeka (Grafikon 1.1., panel a)). Aktivnost je bila neujednačena među skupinama država, pri čemu je u zemljama s tržištima u nastajanju rasla po stopi od 4,1 %, dok je u razvijenim gospodarstvima rasla sporijom dinamikom od 1,9 % (Grafikon 1.1., panel a)). Razlike u stopama rasta bile su u skladu s povijesnim obrascima, pa je dugoročni prosječni rast u zemljama s tržištima u nastajanju u razdoblju od 1999. do 2023. bio za 3,1 postotni bod veći od rasta u razvijenim gospodarstvima. Kretanja globalne gospodarske aktivnosti također su bila neujednačena među sektorima, pa je snažan uslužni sektor posebice podupirao globalni rast, za razliku od slabije aktivnosti u prerađivačkoj industriji. Globalna neizvjesnost ostala je na povišenoj razini, a kratkoročni nepovoljni utjecaji na rast jačali su tijekom godine zbog povećanih geopolitičkih napetosti i neizvjesnosti povezane s ekonomskom politikom, posebice u području trgovinskih i fiskalnih pitanja, a osobito nakon američkih predsjedničkih izbora.

U Sjedinjenim Američkim Državama gospodarska aktivnost ostala je snažna tijekom cijele 2024., uglavnom zbog stabilne domaće potražnje, posebno potrošnje kućanstava. Oskudica na američkom tržištu rada smanjivala se tijekom 2024., a stopa nezaposlenosti povećala se s 3,7 % na početku godine na 4,1 % na kraju godine. Gospodarski rast u Kini usporio se u 2024., iako neznatno. Prigušena domaća potražnja u uvjetima slabog pouzdanja potrošača i dugotrajne slabosti sektora nekretnina i nadalje je nepovoljno utjecala na rast, ali su poboljšanje neto izvoza te fiskalni i monetarni poticaji podupirali zamah rasta krajem godine.

Grafikon 1.1.

Kretanja globalne aktivnosti i trgovine (bez europodručja)

(godišnje promjene u postotcima)

Globalna trgovina znatno se oporavila u 2024., a rast uvoza povećao se s 1,2 % u prethodnoj godini na 4,4 %, iako je i nadalje bio malo niži od dugoročnog prosjeka (Grafikon 1.1., panel b)). Rast globalne trgovine bio je potpomognut snažnom potražnjom za predopskrbom uvoznom robom u uvjetima zabrinutosti zbog poremećaja brodskih ruta u Crvenom moru i mogućih kašnjenja uoči blagdanske sezone na kraju godine. U Sjedinjenim Američkim Državama također je došlo do predopskrbe uvozom s obzirom na nesigurnosti povezane sa štrajkovima u lukama na istočnoj obali i s trgovinskim politikama. Očekivalo se da će normalizacija robnog uvoza, zajedno s postojano slabim ciklusom prerađivačke industrije i nepovoljnijim sastavom globalne potražnje, dovesti do usporavanja trgovinskog zamaha krajem godine.

Globalna godišnja ukupna inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena (IPC) nastavila se smanjivati u 2024. (Grafikon 1.2.). Iznosila je 3,0 % u listopadu 2024., u usporedbi s 3,4 % na kraju 2023. Ukupna inflacija smanjila se pod utjecajem inflacije cijena hrane i energije te inflacije cijena temeljnih proizvoda (bez hrane i energije). Pritisci na cijene usluga ostali su povećani u razvijenim gospodarstvima.

Grafikon 1.2.

Globalna ukupna inflacija i njezine glavne komponente

(godišnje promjene u postotcima, mjesečni podatci)

Glavni rizici za izglede za globalni gospodarski rast na kraju 2024. uključivali su povećanu globalnu gospodarsku fragmentaciju i trgovinski protekcionizam, posebice u Sjedinjenim Američkim Državama, eskalaciju geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku odnosno u ratu koji Rusija vodi protiv Ukrajine, češće i ozbiljnije vremenske događaje te daljnje usporavanje rasta u Kini.

Ako se promatraju vrijednosti na kraju godine, cijene energije općenito su porasle u 2024. u odnosu na 2023. jer je povećanje europskih cijena plina neutraliziralo pad cijena nafte. Cijene nafte tipa Brent smanjile su se za 5 %, ponajviše pod utjecajem činitelja na strani potražnje, uključujući slabu proizvodnju u prerađivačkoj industriji u Europi i usporavanje kineske gospodarske aktivnosti. Na strani ponude, sukobi na Bliskom istoku i dugotrajno smanjivanje proizvodnje skupine zemalja OPEC+ sprječavali su daljnji pad cijena nafte, ali su bili nedostatni da dovedu do povećanja tih cijena. Cijene plina u Europi povećale su se za 52 %, ako se promatraju vrijednosti na kraju godine, ali su ostale znatno niže od vrhunca u 2022. Cijene plina u početku su pale zbog trajno niske potrošnje u Europi, posebice u industrijskom sektoru. Međutim, od drugog tromjesečja nadalje cijene su stalno rasle pod utjecajem pritisaka na strani ponude, uključujući neplanirane prekide u norveškoj opskrbi plinom, epizode eskalacije rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine i zabrinutosti u vezi s istekom sporazuma o provozu plina između Rusije i Ukrajine. Do kraja godine razine popunjenosti skladišta plina u Europi pale su ispod razina iz 2022. i 2023., a bile su i ispod svojega prosjeka na kraju godine iz razdoblja prije energetske krize, što je naglasilo izazove s kojima se Europa suočava u održavanju dostatnoga preventivnog zaštitnog sloja u dugoročnom razdoblju.

Nakon fluktuacija tijekom godine nominalni efektivni tečaj eura bio je na kraju 2024. malo niži (–1,1 %) nego na kraju 2023., što je bilo posljedica kretanja bilateralnog tečaja koja su se međusobno djelomično neutralizirala. S jedne strane, euro je oslabio u odnosu na američki dolar (–6,0 %), čemu su pridonijela pozitivna iznenađenja glede gospodarskih podataka SAD‑a, bijeg u sigurna ulaganja u uvjetima globalnih geopolitičkih napetosti i, u drugom dijelu godine, očekivana promjena politike nove američke administracije. Nakon što su i gospodarski podatci europodručja oslabjeli u četvrtom tromjesečju 2024., tržišta kamatnih stopa predvidjela su strmiju putanju budućih smanjenja kamatnih stopa monetarne politike u europodručju i blažu putanju u Sjedinjenim Američkim Državama, što je dodatno nepovoljno utjecalo na euro u odnosu na američki dolar. Slično tome, očekivanja da će monetarna politika u Ujedinjenoj Kraljevini i nadalje biti restriktivna ojačala su funtu sterlinga, i općenito i u odnosu na euro. Euro je 2024. oslabio i u odnosu na kineski juan renminbi, premda u manjoj mjeri (–3,4 %) jer je snaga juana renminbija umanjena jačanjem nepovoljnih gospodarskih činitelja u Kini. S druge strane, euro je ojačao u odnosu na valute većine ostalih glavnih trgovinskih partnera. Među njima, japanski jen bio je izložen pritisku na smanjenje tijekom većeg dijela 2024. jer su postojano niske kamatne stope u Japanu navodno poticale tokove „transakcija trgovanja” iz jena u valute s višim prinosom.

1.2. Gospodarska aktivnost u europodručju postupno se počela oporavljati

Realni BDP europodručja porastao je za 0,9 % u 2024., nakon rasta od 0,4 % u 2023. (Grafikon 1.3.). Tromjesečne stope rasta postale su pozitivne početkom 2024. nakon pet uzastopnih tromjesečja stagnacije, a krajem godine ponovo su se usporavale. Jačanje rasta uglavnom se može pripisati uslužnom sektoru, na koji su i nadalje povoljno djelovale strukturne promjene nakon pandemije, uključujući brži prelazak na gospodarstvo koje se više zasniva na znanju, zelenu tranziciju i promjenu potrošačkih obrazaca potrošnje. Oporavak realnih dohodaka, globalna trgovina i program Next Generation EU (NGEU) također su podupirali gospodarski rast. Istodobno je industrijski sektor ostao slab zbog kombinacije strukturnih i cikličkih činitelja. U usporedbi s uslužnim sektorom, na industrijski sektor više su utjecali i nadalje restriktivni uvjeti prethodnog ciklusa pooštravanja monetarne politike i visoki ulazni troškovi. Iako većina modela pokazuje da je učinak pooštravanja na gospodarsku aktivnost bio najveći u razdoblju krajem 2023. i početkom 2024., ciklus ublažavanja monetarne politike, koji je započeo sredinom 2024., još se nije prenio na gospodarstvo. Na industrijski sektor utjecali su i gubitak udjela europodručja na izvoznom tržištu, regulatorni izazovi i povećana neizvjesnost povezana s političkim i geopolitičkim događajima. Općenito gledano, rast u 2024. odražavao je pozitivne doprinose osobne i javne potrošnje te neto trgovine, dok su ulaganja i promjene zaliha nepovoljno utjecali na gospodarsku aktivnost.

Grafikon 1.3.

Realni BDP u europodručju

(godišnje promjene u postotcima, doprinosi u postotnim bodovima)

Osobna potrošnja ubrzala se u 2024., odnosno porasla je za 1 % u odnosu na prethodnu godinu. Unatoč snažnoj potrošnji usluga, ukupna osobna potrošnja samo je blago porasla u prvoj polovini godine jer je potražnja za proizvodima ostala slaba (Grafikon 1.4.). Snažno se ubrzala u trećem tromjesečju pod utjecajem privremenih činitelja kao što su Olimpijske i Paraolimpijske igre u Parizu 2024., a u četvrtom se tromjesečju usporila. Rast realnoga raspoloživog dohotka podupirao je potrošnju kućanstava u 2024. jer se nominalni rast plaća ubrzao, inflacija se usporila, a rast zaposlenosti ostao je otporan. Ipak, i nadalje pooštreni uvjeti financiranja nastavili su negativno djelovati na potrošnju kućanstava, a štednja je općenito ostala na visokoj razini.

Grafikon 1.4.

Potrošnja, ulaganja izvan građevinarstva i ulaganja u stambenu izgradnju u europodručju

(indeksi: 4. tr. 2019. = 100)

a) osobna potrošnja

b) ulaganja

Ulaganja u stambenu izgradnju snažno su pala u 2024. u okružju i nadalje restriktivnih uvjeta financiranja i slabe potražnje. Smanjila su se za 4,0 % u odnosu na 2023., što je najveći godišnji pad od globalne financijske krize u 2009. Smanjenje je uglavnom bilo posljedica odgođenog učinka pooštravanja monetarne politike, koji je bio povezan s višim kamatnim stopama na hipotekarne kredite i strožim standardima odobravanja kredita banaka. Premda su se realni dohotci oporavljali, a rast cijena stambenih nekretnina i nadalje bio blag, pooštreni uvjeti financiranja ograničili su cjenovnu pristupačnost stambenih nekretnina i smanjili potražnju za stambenim nekretninama. Međutim, s obzirom na snažan oporavak ulaganja u stambenu izgradnju nakon pandemije, djelomično zahvaljujući (sada ukinutim) izdašnim fiskalnim poticajima u Italiji, krajem 2024. ulaganja u stambenu izgradnju bila su 1,3 % iznad razine zabilježene prije pandemije, što je ipak bilo slabije od osobne potrošnje (3,1 %) i ulaganja izvan građevinarstva (5,2 %, isključujući nematerijalnu imovinu u Irskoj).

Ulaganja izvan građevinarstva (najbliža zamjenska vrijednost u nacionalnim računima za poslovna ulaganja) ponovo su se smanjila u 2024. u okružju slabe domaće i inozemne potražnje, pooštrenih uvjeta financiranja i velike neizvjesnosti u različitim područjima. Sveukupno gledano, ulaganja izvan građevinarstva smanjila su se za 2,3 % u odnosu na 2023., iako uz znatnu kolebljivost na tromjesečnoj razini tijekom godine (vidi Grafikon 1.4.). Isključujući kolebljivu komponentu nematerijalne imovine u Irskoj koja je pod utjecajem multinacionalnih poduzeća, ulaganja su se smanjila za 0,5 % u 2024.^[1] Ovaj rezultat odražava nastavak slabosti ulaganja u strojeve i opremu te usporavanje stopa rasta ulaganja u nematerijalnu imovinu posljednjih godina. U uvjetima potisnute domaće potražnje i slabijega izvoznog sektora dugoročnija proizvodna očekivanja, koja su obično ključni pokretač ulaganja, ostala su prigušena tijekom cijele godine, što je smanjilo poticaje poduzećima da ulažu. Zabrinutost zbog gubitaka konkurentnosti, smanjenja profitabilnosti te velike i sveobuhvatne neizvjesnosti – koja proizlazi iz geopolitičkih kretanja, porasta straha od sve veće fragmentacije trgovine i povećane neizvjesnosti povezane s politikama – također je dodatno opteretila poslovna ulaganja u 2024.

Izvoz europodručja blago se poboljšao u 2024., ali je ostao relativno slab. Nekoliko je elemenata pridonijelo prigušenom rastu izvoza, unatoč poboljšanju inozemne potražnje. Odgođeni učinci prošle aprecijacije eura imali su negativan učinak. Troškovi energije i nadalje su izazivali veliku zabrinutost jer su relativno visoke cijene plina povećavale proizvodne troškove izvoznika iz europodručja, što je smanjivalo profitne marže i konkurentnost. Slaba potražnja iz Kine, osobito za kapitalnim proizvodima, i povećana konkurencija kineskih proizvođača također su stvarali izazove za europodručje. Rast uvoza bio je prigušen, pod utjecajem slabe domaće potražnje i ulaganja. Općenito, doprinos neto trgovine rastu bio je blago pozitivan. Trgovinski saldo europodručja dodatno se poboljšao u 2024. u odnosu na 2023.

Tržište rada

Tržište rada europodručja ostalo je općenito otporno u 2024., iako se rast zaposlenosti usporio u odnosu na posljednje godine, a anketni pokazatelji upućivali su na to da su se tržišta rada tijekom godine normalizirala. Stopa nezaposlenosti smanjila se sa 6,5 % u siječnju na 6,2 % u prosincu, što je bila jedna od najnižih stopa zabilježenih od uvođenja eura, odnosno 1,3 postotna boda ispod pretpandemijske razine zabilježene u siječnju 2020. Stopa nezaposlenosti u posljednjem tromjesečju godine također je iznosila prosječno 6,2 % (Grafikon 1.5.). Ukupna zaposlenost i ukupan broj odrađenih sati bili su uglavnom u skladu s rastom gospodarstva, a oboje su porasli za 1 % u 2024. Ta kretanja dovela su do uglavnom stabilnoga kretanja produktivnosti. Slab rast produktivnosti rada uglavnom je bio cikličke naravi i pod utjecajem slabe potražnje, dok su poduzeća zadržavala radnu snagu, tj. zadržavala su više radnika nego što je bilo potrebno u razdoblju niskoga gospodarskog rasta. Ipak, moguće je da su na to utjecali i strukturni činitelji. Prosječan broj odrađenih sati smanjio se za 0,1 % u 2024., a u posljednjem je tromjesečju bio 0,9 % ispod razine zabilježene prije pandemije. Kretanje prosječnog broja odrađenih sati nastavilo je odražavati činitelje kao što su zadržavanje radne snage od druge polovine 2023. i postojano visoke razine bolovanja. Stopa participacije radne snage u dobnoj skupini od 15. do 74. godine povećala se na razinu od 66 % u četvrtom tromjesečju 2024., što je za 1,2 postotna boda iznad pretpandemijske razine. Povećanju radne snage najviše su pridonijele žene, stariji radnici, visokoobrazovane osobe i strani radnici. Potražnja za radnom snagom oslabjela je u 2024. u odnosu na prethodne godine, a stopa slobodnih radnih mjesta dodatno se smanjila s najviše razine zabilježene u drugom tromjesečju 2022. na razinu od 2,5 % u četvrtom tromjesečju prošle godine, što je i nadalje iznad pretpandemijske razine od 2,3 % u posljednjem tromjesečju 2019.^[2] Približavanje stopa rasta nominalnih plaća inflaciji pogodovalo je ponovnom usklađivanju dinamike zaposlenosti i proizvodnje, a ujedno je dovelo do bolje usklađenosti realnih plaća s oporavkom produktivnosti. Monetarna politika ESB‑a stoga je svojom srednjoročnom orijentacijom i ne dovodeći u pitanje održavanje stabilnosti cijena pridonijela podupiranju zaposlenosti i produktivnosti, koji su među ciljevima Europske unije kojima ESB može pridonijeti.

Grafikon 1.5.

Tržište rada

(lijevo: tromjesečne promjene u postotcima, desno: postotci)

1.3. Fiskalna politika u europodručju pooštrila se

Očekuje se da se udio proračunskog manjka opće države u europodručju dodatno smanjio u 2024., na razinu neznatno iznad praga od 3 % BDP‑a (Grafikon 1.6.), s 3,6 % u 2023. To je uglavnom posljedica pooštravanja fiskalne politike u 2024. zbog postupnog ukidanja vladinih mjera donesenih 2022. i 2023. kojima su se kućanstvima i poduzećima nadoknađivale visoke cijene energije i inflacija.^[3] Istodobno su povećani rashodi za kamate na državni dug, posebice u visokozaduženim državama, vjerojatno negativno pridonosili fiskalnom saldu.^[4]

Očekuje se da je omjer duga i BDP‑a europodručja neznatno porastao na razinu blizu 88 % u 2024. u odnosu na već povišenu razinu od 87,4 % u 2023., pa je ostao znatno iznad pretkrizne razine od 83,6 % u 2019. (Grafikon 1.6.). Povećanje je vjerojatno bilo potaknuto primarnim manjkom i pozitivnim usklađivanjima manjka i duga.

Grafikon 1.6.

Proračunski saldo i dug opće države u europodručju

(postotci BDP‑a, fiskalna politika: postotni bodovi potencijalnog BDP‑a)

Krajem 2024. predviđalo se da će se fiskalna politika dodatno pooštravati u 2025., iako sporije nego prethodnih godina. Međutim, smatralo se da su fiskalni izgledi vrlo neizvjesni. Politički rizici proizlazili su iz fiskalnih planova velikih država europodručja, kao i budućih odluka nove američke administracije i europskih odgovora. Ti su se rizici nadovezali na dugoročne fiskalne pritiske koji proizlaze iz starenja stanovništva. Nadalje, sve se više očekuje da će se fiskalnom politikom osigurati strateška javna dobra kako bi se ojačala otpornost europskoga gospodarstva postizanjem napretka u zelenoj i digitalnoj tranziciji te povećanjem gospodarske sigurnosti i obrane. Važan doprinos zelenoj i digitalnoj tranziciji dat će program NGEU do svojeg isteka krajem 2026. (vidi Okvir 1.).

Reformirani okvir gospodarskog upravljanja EU‑a stupio je na snagu 30. travnja 2024. Okvir je usmjeren na održivost duga i njime se nastoje osigurati zdrave i održive javne financije, s istodobnim poticanjem strukturnih reforma i ulaganja.^[5] Središnji je element novog okvira objava srednjoročnih fiskalno-strukturnih planova država. U tim se planovima navode kretanje rasta neto rashoda i temeljne makroekonomske pretpostavke i, za države koje namjeravaju produljiti razdoblje prilagodbe s četiri na sedam godina, planirane fiskalno-strukturne mjere koje bi tim državama omogućile da svoje udjele duga dovedu na putanju ostvarivog smanjivanja u srednjoročnom razdoblju.

Objavom jesenskog paketa 26. studenoga i 18. prosinca Europska komisija pokrenula je prvi ciklus provedbe novoga okvira gospodarskog upravljanja. Paket uključuje ocjene srednjoročnih fiskalno-strukturnih planova država i nacrte proračunskih planova za 2025. Europska komisija utvrdila je da 15 od 16 srednjoročnih fiskalno-strukturnih planova koje su dostavile države europodručja ispunjava zahtjeve novog okvira. Preporučeno razdoblje fiskalne prilagodbe produljeno je s četiri na sedam godina za četiri države europodručja (Španjolsku, Francusku, Italiju i Finsku), na zahtjev tih država. Produljenje se mora zasnivati na nizu obveza povezanih s ulaganjima i reformama koje su, među ostalim, osmišljene tako da pridonose održivome i uključivom rastu i otpornosti kako bi se poduprla fiskalna održivost.^[6]

Na osnovi preporuke Europske komisije Vijeće ECOFIN odlučilo je u srpnju 2024. pokrenuti postupak u slučaju prekomjernog deficita za pet država europodručja, a to su Belgija, Francuska, Italija, Malta i Slovačka. Kako bi se ispravio prekomjerni deficit, Komisija je preporučila višegodišnja kretanja neto rashoda u skladu s dostupnim srednjoročnim fiskalno-strukturnim planovima. Višegodišnje kretanje neto rashoda postalo je glavni nadzorni pokazatelj u sklopu novoga okvira gospodarskog upravljanja.

Provedba revidiranog okvira gospodarskog upravljanja u cijelosti, transparentno i bez odgode pomoći će vladama u održivom smanjivanju proračunskog manjka te omjera duga i BDP‑a.

1.4. Ukupna inflacija dodatno se smanjila prema ciljnoj razini

Ukupna stopa inflacije u europodručju mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) nastavila se smanjivati u 2024. U prosincu je iznosila 2,4 %, što je za 0,5 postotnih bodova manje nego godinu dana prije (Grafikon 1.7.). Iako je u 2023. dezinflacijski proces uglavnom bio potaknut slabljenjem utjecaja prethodnih šokova na strani ponude, u 2024. sve je više odražavao transmisiju restriktivne monetarne politike. Postupno ukidanje mjera javne potpore donesenih kao odgovor na pandemiju i šokove cijena energije pridonijelo je dezinflaciji zbog smanjenja agregatne potražnje. Međutim, imalo je i negativan učinak na dezinflacijski proces jer su mjere bile usmjerene na obuzdavanje inflacije. U tom kontekstu fluktuacije inflacije mjerene HIPC‑om tijekom godine većinom su bile posljedica inflacije cijena energije, uključujući njezin porast krajem godine. Kretanja cijena proizvoda bez energije najviše su pridonijela daljnjoj dezinflaciji, pri čemu su komponente HIPC‑a koje se odnose na hranu i industrijske proizvode bez energije zabilježile niže stope inflacije u prosincu 2024. nego u prosincu 2023., i to za 3,5 odnosno 2,0 postotnih bodova. Kod industrijskih proizvoda bez energije stope su dosegnule razinu blizu dugoročnije prosječne stope prije pandemije od 0,6 % (mjerene u razdoblju od 1999. do 2019.). Smanjenja tih dviju komponenata odraz su slabljenja pritisaka proizvođačkih troškova koji su proizlazili iz prethodnih troškovnih šokova i općenito povoljnijih međunarodnih uvjeta za određivanje cijena. S druge strane, komponenta HIPC‑a koja se odnosi na usluge bila je relativno nepromjenjiva i kretala se oko 4,0 % tijekom cijele godine. Ta perzistentnost odražavala je relativno snažan utjecaj pritisaka na plaće na mnoge stavke usluga i utjecaj stavki koje reagiraju kasnije (kao što su osiguranje, najamnine za stanovanje, itd.), odnosno stavki čije su cijene reagirale sa zakašnjenjem na prethodne iznimne inflacijske šokove.

Grafikon 1.7.

Ukupna inflacija i njezine glavne komponente

(godišnje promjene u postotcima, doprinosi u postotnim bodovima)

Inflacija cijena energije bila je prosječno malo niža u 2024. nego u 2023. i ostala je na negativnim razinama tijekom većeg dijela godine. Negativne godišnje stope inflacije cijena energije početkom godine uglavnom su bile posljedica kretanja cijena plina i električne energije, a u razdoblju od kolovoza nadalje bile su pod utjecajem cijena goriva za prijevozna sredstva. Kolebljivost na veleprodajnim tržištima energije povezana s događajima kao što su rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine i bazni učinci koji proizlaze iz kretanja u prethodnoj godini pridonijeli su neujednačenom profilu inflacije cijena energije u 2024. Inflacija cijena hrane snažno je pridonosila dezinflaciji, posebice zbog izrazitog pada u prvim mjesecima godine, kada su se smanjile godišnje stope cijena prerađenih i, posebno, neprerađenih prehrambenih proizvoda. To je bilo povezano sa slabljenjem pritisaka proizvođačkih troškova zbog prijašnjega naglog rasta cijena energenata i prehrambenih sirovina.^[7] Nakon toga inflacija cijena hrane bila je donekle kolebljiva, što je uvelike odražavalo fluktuaciju cijena neprerađenih prehrambenih proizvoda, posebice povrća, koja je vjerojatno bila povezana s nepovoljnim vremenskim uvjetima.

Pokazatelji temeljne inflacije usmjereni su na utvrđivanje postojane ili zajedničke komponente inflacije, a upućuju na očekivanu razinu na kojoj bi se ukupna inflacija trebala ustaliti u srednjoročnom razdoblju nakon što prođu privremeni činitelji. No, kako su ti pokazatelji i sami bili potaknuti na rast zbog prethodnih velikih šokova na strani ponude, u ukupnom dezinflacijskom procesu očekivalo se njihovo ublažavanje.^[8] Temeljna inflacija mjerena inflacijom mjerenom HIPC‑om bez kolebljivih komponenata energije i hrane smanjila se s 3,4 % u prosincu 2023. na 2,7 % u travnju 2024., a nakon toga uglavnom se kretala u uskom rasponu. U prosincu 2024. također je iznosila 2,7 %. Smanjivanje temeljne inflacije u prvom dijelu 2024. posljedica je pada inflacije cijena industrijskih proizvoda bez energije, dok je inflacija cijena usluga ostala pretežno nepromijenjena tijekom godine i kretala se oko stope od 4,0 %. Inflacija cijena usluga obično se počinje smanjivati kasnije nego ostale komponente inflacije jer mnoge stavke usluga reagiraju sa zakašnjenjem na opće inflacijske šokove (npr. najamnine za stanovanje, osiguranje te zdravstvene i obrazovne usluge). Postojanost inflacije cijena usluga u 2024. povezana je i s visokim rastom plaća, koje čine veći udio troškova u uslužnom sektoru nego u prerađivačkoj industriji. Ostali pokazatelji temeljne inflacije također su se smanjivali tijekom godine, iako s određenom kolebljivošću, i to posebice tijekom prvog polugodišta. Sveukupno gledano, ta smanjenja posljedica su ublažavanja učinaka prethodnih šokova na strani ponude te slabije potražnje u uvjetima i nadalje pooštrene monetarne politike. Ta politika također pomaže u objašnjavanju izrazitije dezinflacije cijena proizvoda nego usluga s obzirom na to da je ponder stavki za koje se procjenjuje da su osjetljive na monetarnu politiku veći u kategoriji proizvoda nego u kategoriji usluga.^[9]

Domaći troškovni pritisci mjereni rastom deflatora BDP‑a smanjili su se na 2,9 % u 2024., s 5,9 % u 2023. To je odražavalo manje doprinose jediničnih troškova rada i jedinične dobiti (Grafikon 1.8.). Doprinos jedinične dobiti smanjio se jer je dobit sve više apsorbirala i nadalje jake pritiske na rast jediničnih troškova rada.^[10] Istodobno su se ti pritisci smanjivali zbog usporavanja rasta plaća mjerenih naknadama po zaposlenom i određenog jačanja rasta produktivnosti rada. Godišnji rast naknade po zaposlenom usporio se s 5,3 % u 2023. na 4,5 % u 2024., ali je ostao znatno iznad prosječne stope u razdoblju prije pandemije (2,2 %), što je odraz kontinuirane oskudice radne snage na tržištima rada i preostalih pritisaka na naknadu za inflaciju. Umjereniji rast naknada po zaposlenom posljedica je brže reakcije razlike između stvarnih i dogovorenih plaća nego rasta dogovorenih plaća.^[11] To je, među ostalim, odražavalo vjerojatnost da prilagodbe kojima se nadoknađuje inflacija više nisu dio razlike između stvarnih i dogovorenih plaća, već su postale ugrađene u dogovorene plaće. Krajem 2024. realne plaće u europodručju uglavnom su se vratile na razine prije naglog porasta inflacije.

Grafikon 1.8.

Deflator BDP‑a i komponente

(godišnje promjene u postotcima, doprinosi u postotnim bodovima)

Dugoročnija inflacijska očekivanja izražena u ESB‑ovoj Anketi o prognozama stručnjaka (engl. Survey of Professional Forecasters) smanjila su se s 2,1 % krajem 2023. na 2,0 % u anketi objavljenoj u prvom tromjesečju 2024. i ostala su čvrsto usidrena u sljedećim anketnim ciklusima tijekom godine (Grafikon 1.9.). Dodatni anketni podatci, kao što su podatci iz ankete ESB‑a Survey of Monetary Analysts i Consensus Economics, također su upućivali na to da su dugoročnija inflacijska očekivanja u skladu s ESB‑ovom ciljnom razinom od 2 %. Restriktivna monetarna politika podupirala je dezinflaciju, ne samo zbog slabljenja potražnje nego i zbog postojane usidrenosti dugoročnijih inflacijskih očekivanja, čime se smanjio rizik od drugoga kruga učinaka. Dugoročnija mjerila naknade za inflaciju zasnovana na tržišnim pokazateljima (kao što su petogodišnja kamatna stopa na petogodišnje terminske ugovore o razmjeni vezane uz stopu inflacije) bila su malo kolebljivija tijekom godine, ali su se krajem godine približila razinama blizu 2 %. Kolebljivost zabilježena tijekom godine najvjerojatnije je bila posljedica promjena premija za inflacijski rizik, pri čemu su procijenjena stvarna inflacijska očekivanja bila relativno stabilna na razini od oko 2 %. Što se tiče potrošača, srednja vrijednost očekivanja glede inflacije za sljedeće tri godine smanjivala se od drugog tromjesečja do listopada, kada je dosegnula 2,1 %, što je najniža razina od veljače 2022., kada je Rusija napala Ukrajinu. Međutim, očekivanja su potom u preostalom dijelu godine porasla iznad te stope zbog veće inflacije i povećane neizvjesnosti, premda su ostala niža nego na početku godine.^[12]

Grafikon 1.9.

Pokazatelji inflacijskih očekivanja zasnovani na anketama i tržišnim pokazateljima

(godišnje promjene u postotcima)

1.5. Uvjeti financiranja postupno su se ublažavali, ali su ostali pooštreni

Uz postupno slabljenje inflacijskih pritisaka tijekom 2024. (vidi odjeljak 1.4.), ESB je od lipnja ublažavao restriktivnost monetarne politike smanjivanjem ključnih kamatnih stopa (vidi odjeljak 2.1.). U prvoj polovini 2024. nerizična kamatna stopa na desetogodišnje prekonoćne kamatne ugovore o razmjeni (OIS) postupno se povećala za oko 50 baznih bodova i u ljeto je dosegnula najvišu razinu tijekom godine. Nakon toga, zahvaljujući padu očekivanja povezanih s kamatnim stopama na financijskim tržištima i nižim terminskim premijama, kamatna stopa na desetogodišnji OIS pomalo se smanjivala i u prosincu 2024. dosegnula je prosječnu razinu od 2,2 % (Grafikon 1.10.), što je za oko 20 baznih bodova manje od prosjeka u prosincu 2023. Prinosi na dugoročne državne obveznice većinom su krajem 2024. bili na višim razinama nego na početku godine. Prinosi na državne obveznice u Francuskoj bili su znatno viši nego godinu dana prije zbog povećane neizvjesnosti glede fiskalnih izgleda države i političkih kretanja. Razlike između prinosa na dugoročne državne obveznice i odgovarajućih nerizičnih stopa općenito su se povećale u posljednjem tromjesečju godine, što je bilo povezano s ublažavanjem nedostatka kolaterala u uvjetima većega (očekivanog) izdavanja državnog duga i smanjivanja bilance Eurosustava. U Italiji je smanjenje razlika prinosa, na koje su povoljno djelovali bolji izgledi povezani s rejtingom, pridonijelo smanjenju prinosa na dugoročne obveznice u 2024. Prosječni nominalni prinos na desetogodišnje državne obveznice europodručja ponderiran BDP‑om bio je u prosincu 2024. na istoj razini (2,7 %) kao godinu dana prije.

Grafikon 1.10.

Dugoročne kamatne stope i trošak zaduživanja poduzeća i kućanstava za kupnju kuće

(postotci na godišnjoj razini)

U 2024. cijene dionica porasle su u nefinancijskom sektoru i, u većoj mjeri, u financijskom sektoru. U financijskom sektoru rast je predvodio bankarski sektor, koji je bio pod povoljnim djelovanjem visokih razina profitabilnosti. Široki indeksi cijena vlasničkih vrijednosnih papira nefinancijskih društava i banaka europodručja bili su na kraju 2024. oko 3 % odnosno 21 % iznad razina zabilježenih na kraju 2023. Pad premija za rizik vlasničkih vrijednosnih papira, poboljšana kratkoročna očekivanja glede zarada, više raspodijeljene dividende i niže dugoročne nerizične kamatne stope povoljno su djelovali na cijene vlasničkih vrijednosnih papira. Prinosi na korporativne obveznice smanjili su se i u investicijskom razredu i u segmentima s visokim prinosom, a krajem prosinca 2024. bili su na nižim razinama nego godinu dana prije zbog nižih nerizičnih stopa i smanjenja razlika prinosa.

Krajem 2024. depoziti banaka prestali su se smanjivati i počeli su se oporavljati, a najširi monetarni agregat (M3) oporavljao se istodobno s ublažavanjem restriktivnosti monetarne politike. Godišnja stopa promjene M3 iznosila je 3,4 % u prosincu, dok je u prosincu 2023. iznosila nula (Grafikon 1.11.). Oporavak je bio potaknut neto inozemnim priljevima, koji su odražavali znatan višak na tekućem računu platne bilance koji je bio posljedica slabog uvoza i inozemnog interesa za obveznice europodručja u uvjetima atraktivnih prinosa. Ti priljevi uglavnom su neutralizirali odljev likvidnosti koji je proizašao iz smanjenja bilance Eurosustava. S obzirom na otplatu sredstava pozajmljenih u sklopu treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (u cijelosti do kraja godine) i smanjenje portfelja imovine Eurosustava, banke su i nadalje bile usmjerene prema skupljim tržišnim izvorima financiranja. Međutim, njihovi troškovi financiranja postupno su se smanjivali s najviših razina iz 2023., iako manje nego kamatne stope monetarne politike. Bilance banaka ostale su uglavnom stabilne.

Uvjeti financiranja u europodručju ostali su restriktivni u 2024., iako su smanjenja ključnih kamatnih stopa ESB‑a donekle smanjila stupanj pooštravanja monetarne politike. Nominalni trošak zaduživanja poduzeća i kućanstava donekle se smanjio nakon što je u 2023. dosegnuo najviše razine u gotovo 15 godina. Složena kamatna stopa banaka na kredite nefinancijskim društvima iznosila je 4,4 % u prosincu, što je smanjenje od oko 90 baznih bodova u odnosu na kraj 2023., a ekvivalentna stopa na kredite kućanstvima za kupnju kuće smanjila se za oko 60 baznih bodova na 3,4 % (Grafikon 1.10.). Stoga je znatna razlika između kamatnih stopa za poduzeća i kućanstva koja se pojavila tijekom faze pooštravanja monetarne politike samo neznatno smanjena. Razlike u kamatnim stopama na kredite među državama ostale su ograničene, što upućuje na to da se monetarna politika ESB‑a općenito neometano prenosila u cijelom europodručju.

Bankovno kreditiranje poduzeća i kućanstava ostalo je slabo zbog još strogih kreditnih uvjeta i slabe agregatne potražnje (Grafikon 1.11.), uz naznake oporavka u drugoj polovini 2024. Kao što govori anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju, kreditni standardi banaka (tj. interne smjernice ili kriteriji odobravanja kredita) za kredite poduzećima pooštrili su se u četvrtom tromjesečju 2024., nakon što su bili uglavnom stabilni u prethodnim tromjesečjima. Prema anketi o pristupu poduzeća financiranju dostupnost bankovnih kredita samo se privremeno poboljšala, a potom se pogoršala u četvrtom tromjesečju. Godišnja stopa rasta bankovnih kredita poduzećima iznosila je 1,7 % u prosincu. Općenito govoreći, dužničko financiranje poduzeća ostalo je slabo, a neto tokovi vanjskog financiranja poduzeća bili su znatno slabiji od svoje dugoročne dinamike, unatoč povećanom izdavanju i vrednovanju dionica koje kotiraju na burzi (Grafikon 1.12.). Kada je riječ o kreditiranju kućanstava, postupan oporavak godišnje stope rasta bankovnih kredita, na 1,1 % u prosincu, uglavnom je bio pod utjecajem hipotekarnih kredita. To je bilo u skladu s općenitim ublažavanjem standarda odobravanja kredita tijekom godine i snažnim oporavkom potražnje za kreditima iz anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u drugoj polovini 2024., kao i s postojanim namjerama kupnje stambenih nekretnina iskazanima u anketi o očekivanjima potrošača tijekom godine. Istodobno je do kraja godine postotak kućanstava koja su u toj anketi navela pogoršavanje dostupnosti kredita i nadalje bio veći od postotka kućanstava koja su zabilježila poboljšanje, pri čemu je kontinuirano korištenje potrošačkih kredita bilo koncentrirano među kućanstvima s nižom razinom dohotka. Nadalje, banke su nastavile bilježiti pooštravanje standarda odobravanja potrošačkih kredita tijekom cijele 2024.

Grafikon 1.11.

Rast M3 i rast kredita poduzećima i kućanstvima

(godišnje promjene u postotcima)

Grafikon 1.12.

Neto tokovi vanjskog financiranja poduzeća

(godišnji tokovi, mlrd. EUR)

Okvir 1.
Trajni utjecaj pandemije bolesti COVID‑19 i strukturnih trendova na rast produktivnosti

Europodručje prolazi kroz razdoblje preobrazbe obilježeno gospodarskim šokovima i dubokim strukturnim promjenama, što utječe na rast produktivnosti u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Posljednjih godina europodručje se suočilo s jedinstvenom mješavinom poremećaja i kontinuiranih strukturnih promjena koje utječu na rast produktivnosti na složene i nesigurne načine. Pandemija bolesti COVID‑19, brza digitalna tranzicija te zelena i demografska tranzicija ističu se kao ključni činitelji koji utječu na srednjoročne i dugoročne izglede za produktivnost. Svaki od tih elemenata uvodi različite mehanizme s pomoću kojih utječu na produktivnost, a njihove interakcije dodatno otežavaju gospodarsko okružje. U ovom se okviru razmatraju ta dinamika i njezin utjecaj na rast produktivnosti. Okvir se zasniva na nedavnom radu skupine stručnjaka iz Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) u području produktivnosti.^[13]

Trajni utjecaj pandemije na rast produktivnosti

Pandemija je uzrokovala raširene poremećaje u svim državama, sektorima i poduzećima, što je na različite načine utjecalo na rast produktivnosti. Širok opseg krize, zajedno s mjerama poput zatvaranja i izmijenjenih obrazaca rada i potrošnje, kao i sveobuhvatna potpora politike poduzećima i kućanstvima, obilježili su odstupanje od prethodnih padova gospodarske aktivnosti.

Odgovori politike spriječili su raširene stečajeve, ali su oslabili preraspodjelu resursa kojom se povećava produktivnost. Dostupni podatci pokazuju da je kriza rezultirala znatno većom kontrakcijom poduzeća s niskom produktivnošću u odnosu na poduzeća čija je produktivnost bila veća, odnosno vjerojatnost da će prva poduzeća napustiti tržište bila je veća nego kod visokoproduktivnih poduzeća, što je pomoglo preraspodjeli resursa u kratkoročnom razdoblju (Grafikon A). Međutim, taj je učinak bio manje izražen nego u prethodnim krizama, što je rezultat sveobuhvatne potpore politike koja je sprječavala izlazak poduzeća s tržišta i njihovu kontrakciju. Analiza stručne skupine ESSB‑a pokazala je da je dodjela subvencija poduzećima s vremenom postala sve više iskrivljena, unatoč nepromijenjenim kriterijima prihvatljivosti.

Pandemija je ubrzala proces digitalizacije, promijenila ponašanje potrošača i utjecala na obrasce bolovanja i razinu obrazovanja, s mogućim dugoročnim učincima. Produbljivanje digitalnoga gospodarstva, uključujući povećano korištenje mogućnosti rada na daljinu, uz potporu inicijativa kao što je program NGEU, stvara obećavajuće izglede. Pandemija je istodobno imala dugotrajne učinke na radnu snagu, a njezine dugoročne posljedice za rast produktivnosti još nije moguće u potpunosti kvantificirati.

Grafikon A

Distribucija produktivnosti poduzeća koja su 2020. izašla iz pojedinog sektora u odnosu na poduzeća u istom sektoru koja su opstala

(gustoća)

Digitalna tranzicija i rast produktivnosti

Digitalne tehnologije mogu povećati učinkovitost radnika jer dopunjavaju zadaće i omogućuju eksternalizaciju aktivnosti koje nisu temeljne. Nadalje, digitalizacija povećava tržišnu konkurentnost, omogućuje razmjer bez mase (engl. scale withous mass) i proširuje pristup tržištu putem e‑trgovine. Podatci na razini poduzeća iz država kao što su Francuska i Austrija pokazuju da ulaganja u digitalne tehnologije mogu dovesti do održivog rasta produktivnosti, iako nakon početnog razdoblja prilagodbe i prosječno relativno malih razmjera.

Povećanje produktivnosti zbog digitalizacije vrlo je različito među sektorima i poduzećima. Iako je prosječan učinak digitalnih ulaganja malen, sektori koji mogu imati koristi od digitalizacije bilježe učinke 17 puta veće od prosjeka. Nadalje, samo oko 30 % poduzeća, obično onih najproduktivnijih, uspijeva upotrebljavati nove digitalne tehnologije na inovativne i disruptivne načine kako bi povećala produktivnost jer imaju potrebne vještine i dopunsku nematerijalnu imovinu (Grafikon B). Kada je riječ o agregatnim učincima, povećanja učinkovitosti povezana s digitalizacijom znatno su potaknula rast produktivnosti rada, što je vidljivo iz simulacija koje pokazuju da bi rast produktivnosti u državama kao što su Njemačka i Francuska bio znatno niži bez tih povećanja.

Utjecaj zelene tranzicije na rast produktivnosti

Hitna potreba za smanjenjem emisija stakleničkih plinova dovela je do provedbe politika kojima se promiče prihvaćanje niskougljičnih rješenja, što bi moglo utjecati na ukupni rast produktivnosti. Dva glavna kanala kroz koje zelena tranzicija utječe na produktivnost jesu ulaganje u zelene inovacije i preraspodjela resursa. Potreba za smanjenjem emisija stakleničkih plinova potiče poduzeća na inovacije i uključivanje učinkovitijih i održivijih praksa u svoje poslovanje. U međuvremenu gospodarstvo se okreće zelenijim sektorima i preusmjerava radnu snagu i kapital iz industrija i poduzeća koja onečišćuju okoliš. Tom se preraspodjelom može povećati ukupna produktivnost ako se resursi usmjere na učinkovitije uporabe.

Grafikon B

Procijenjeni učinak digitalizacije na rast TFP‑a u poduzećima s različitim početnim razinama TFP‑a

(postotni bodovi)

Empirijski dokazi upućuju na to da stroge politike zaštite okoliša dugoročno mogu potaknuti zelene inovacije, ali mogu negativno utjecati na rast ukupne faktorske produktivnosti (engl. total factor productivity, TFP) u kratkoročnom razdoblju. Analiza stručne skupine pokazuje da je za prijelaz na niskougljično gospodarstvo potrebna lepeza politika u kojoj se kombiniraju porezi na emisiju CO₂, propisi i potpora zelenim tehnologijama. Međutim, prijelaz će u kratkom roku biti skup zbog prilagodbe poduzeća, što će negativno utjecati na rast TFP‑a, osobito u malim poduzećima koja onečišćuju okoliš zbog toga što je njihov pristup financiranju ograničen. Politike zaštite okoliša ipak potiču zelene inovacije, što je vidljivo iz znatnog povećanja broja patenata povezanih sa zelenom tehnologijom koje prijavljuju poduzeća koja onečišćuju okoliš. To povećanje zelenih inovacija vjerojatno će dugoročno dovesti do većeg rasta produktivnosti.

Učinak preraspodjele resursa potaknute tranzicijskim politikama na produktivnost razlikuje se među sektorima. Uz postojeće razine sektorske produktivnosti, preraspodjela među sektorima automatski bi smanjila produktivnost s obzirom na to da su sektori s visokim emisijama ugljika prosječno produktivniji. Međutim, u usko definiranim sektorima ugljični intenzitet na razini poduzeća i produktivnost rada nisu nužno korelirani. Stoga preraspodjela resursa iz poduzeća s visokim emisijama ugljika u poduzeća s niskim emisijama ugljika ne dovodi nužno do povećane produktivnosti. Informacije na razini poduzeća iz sustava EU‑a za trgovanje emisijama pokazuju da su u većini sektora poduzeća koja su najučinkovitija s obzirom na emisije ugljika ujedno i najproduktivnija. To znači da će na sadašnjim razinama produktivnosti na razini poduzeća preraspodjela resursa prema zelenijim poduzećima dovesti do povećanja rasta produktivnosti rada u tim sektorima, ako su svi ostali činitelji jednaki. Međutim, za druge sektore, kao što su celuloza, papir i obojeni metali, vrijedi suprotno, a preraspodjela će dovesti do smanjenja produktivnosti.

Završne napomene

Međudjelovanje nedavnih šokova i tekućih strukturnih trendova stvara složeno okružje za srednjoročni i dugoročni rast produktivnosti. Pandemija, digitalna tranzicija i zelena tranzicija stvorile su jedinstvene izazove i prilike. Kao što je predloženo u nedavnom izvješću Marija Draghija, tvorci politika moraju brižno upravljati tom dinamikom kako bi potaknuli okružje koje pogoduje održivom rastu produktivnosti, pri čemu iskorištavaju digitalne i zelene tehnologije, uz istodobno ublažavanje mogućih iskrivljujućih učinaka intervencija politike.^[14] S razvojem globalnoga gospodarstva nužno je da tvorci politika u europodručju uzmu u obzir ta međudjelovanja kako bi učinkovito oblikovali i poduprli buduće putanje rasta produktivnosti.

2. Monetarna politika počela se ublažavati, ali je ostala restriktivna

Upravno vijeće ublažilo je u 2024. restriktivnost monetarne politike jer je inflacija pokazivala naznake postojanog približavanja ciljnoj razini od 2 %, dok se gospodarstvo europodručja suočavalo s usporenim rastom (vidi odjeljak 2.1.). Kamatne stope ostale su nepromijenjene tijekom većeg dijela prvog polugodišta. Upravno vijeće zatim je snizilo kamatnu stopu na novčani depozit za po 25 baznih bodova u lipnju i rujnu, što je označilo pomak prema manje restriktivnoj monetarnoj politici. Ostalo je pri svojem opredjeljenju da u određivanju odgovarajuće razine i trajanja restriktivnosti na svakom sastanku primjenjuje pristup koji se zasniva na podatcima. U trećem tromjesečju gospodarska aktivnost bilježila je kontinuirano slab rast uz neke naznake stabilizacije, potpomognuta većom potrošnjom i globalnom potražnjom. Upravno vijeće sve je više bilo uvjereno da će doći do postupnog smanjivanja inflacije, pa je u listopadu i prosincu dodatno snizilo kamatnu stopu na novčani depozit za po 25 baznih bodova.

Bilanca Eurosustava smanjila se za 0,5 bil. EUR u 2024. i iznosila je 6,4 bil. EUR na kraju godine, što je bilo u sklopu normalizacije koja je započela u 2022. (vidi odjeljak 2.2.). Do smanjenja je došlo zbog prijevremenih otplata i dospijeća operacija treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO III) i smanjenja portfelja programa kupnje vrijednosnih papira (APP) te, u određenoj mjeri, portfelja hitnog programa kupnje zbog pandemije (PEPP) u kojemu se od srpnja provodi djelomično reinvestiranje. Upravno vijeće odobrilo je izmjene operativnog okvira za provedbu monetarne politike u ožujku 2024. (vidi Okvir 2.) i obustavilo reinvestiranje u sklopu PEPP‑a na kraju 2024.

Eurosustav je u 2024. poboljšao svoj okvir za upravljanje rizicima kako bi osigurao provedbu politike učinkovite za rizike. Zbog visokih kamatnih stopa monetarne politike ESB je ostvario gubitke od negativnih neto kamatnih prihoda, koji će se otpisati na teret buduće dobiti (vidi odjeljak 2.3. i godišnje financijske izvještaje ESB‑a za 2024.). Očekuje se da će neto kamatni prihodi Eurosustava ponovo porasti u sljedećim godinama, što će pridonijeti njegovoj financijskoj otpornosti.

2.1. Ublažavanje restriktivnosti monetarne politike

Upravno vijeće procijenilo je u siječnju 2024. da je gospodarstvo ostalo slabo nakon stagnacije tijekom 2023. Kratkoročne izglede za gospodarski rast u europodručju obilježili su usporavanje globalne gospodarske aktivnosti i trgovine te pooštreni uvjeti financiranja, pri čemu su rizici proizlazili iz povećanih geopolitičkih napetosti povezanih sa sukobom na Bliskom istoku i ratom koji Rusija vodi protiv Ukrajine. Međutim, neki anketni pokazatelji budućih kretanja upućivali su na daljnje intenziviranje rasta. Unatoč usporenom rastu tržište rada ostalo je snažno nakon uglavnom postojanog pada stope nezaposlenosti započetog u rujnu 2020. Inflacija se povećala u prosincu 2023. zbog baznih učinaka povezanih s cijenama energije i ostala je na visokoj razini od 2,9 %. Istodobno se većina mjera temeljne inflacije nastavila smanjivati jer su oslabjeli učinci prošlih šokova na strani ponude, a utjecaj pooštravanja monetarne politike smanjio je potražnju. Upravno vijeće potvrdilo je svoju procjenu da su ključne kamatne stope ESB‑a na razinama na kojima će, zadrže li se dovoljno dugo, dati znatan doprinos skorom povratku inflacije na srednjoročni cilj od 2 %. Stoga je na sastanku u siječnju odlučilo zadržati kamatne stope monetarne politike nepromijenjenima na razinama o kojima je odlučeno u rujnu 2023. i ponovilo je da će kamatne stope monetarne politike održavati na razinama koje će biti dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno.

Makroekonomske projekcije stručnjaka ESB‑a iz ožujka uključivale su reviziju naniže inflacije, posebice za 2024., zbog manjeg doprinosa cijena energije. Upućivale su na postupno smanjivanje inflacije tijekom vremena prema ESB‑ovoj ciljnoj razini. Ukupna inflacija smanjila se u veljači, ali domaći cjenovni pritisci ostali su visoki, djelomično potaknuti snažnim rastom plaća i smanjenjem produktivnosti rada. Gospodarstvo europodručja i nadalje je bilo slabo. Procijenjeno je da je osobna potrošnja ograničena, ulaganja su se usporila, a izvoz se smanjio zbog usporene inozemne potražnje i određenoga gubitka konkurentnosti poduzeća u europodručju. Stručnjaci ESB‑a revidirali su naniže svoje projekcije rasta u kratkoročnom razdoblju. I nadalje se očekivalo da će se gospodarstvo s vremenom oporaviti i rasti, poduprto najprije potrošnjom, a kasnije i ulaganjima. Posebice se očekivalo da će realni dohotci ponovo rasti zbog smanjenja inflacije i rasta plaća. Iako su uvjeti financiranja i nadalje bili restriktivni, očekivalo se da će nepovoljan utjecaj prošlih povećanja kamatnih stopa na potražnju također postupno slabjeti, a očekivao se i rast izvoza. Na osnovi kontinuiranog pristupa zasnovanog na podatcima i procjene inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i snage transmisije monetarne politike, Upravno vijeće odlučilo je u ožujku zadržati tri ključne kamatne stope ESB‑a nepromijenjenima.

Upravno vijeće također je naglasilo važnost unaprjeđivanja unije tržišta kapitala kako bi se stabilizirao rast kada se države suoče s lokalnim šokovima koje monetarna politika ne može riješiti. Među ostalim dobrobitima, integriraniji i raznolikiji financijski sustav poboljšao bi podjelu rizika s privatnim sektorom među državama, pridonio ublažavanju financijske fragmentacije i osigurao učinkovitu transmisiju monetarne politike u svim dijelovima europodručja.

Upravno vijeće također je odobrilo izmjene operativnog okvira za provedbu monetarne politike u ožujku. Preispitivanjem operativnog okvira, koje je najavljeno u prosincu 2022., utvrđena su ključna načela i parametri za provedbu monetarne politike i osiguravanje likvidnosti središnje banke u uvjetima postupnog smanjivanja viška likvidnosti u bankovnom sustavu (vidi Okvir 2.). Naime, Upravno vijeće odlučilo je nastaviti usmjeravati stajalište monetarne politike prilagodbom kamatne stope na novčani depozit i fleksibilno osiguravati likvidnost, na osnovi potreba banaka, širokom lepezom instrumenata, uključujući, u kasnijoj fazi, strukturne dugoročnije kreditne operacije i strukturni portfelj vrijednosnih papira. Odobrilo je i smanjenje razlike između kamatne stope na glavne operacije refinanciranja i stope na novčani depozit s 50 na 15 baznih bodova, s primjenom od 18. rujna 2024.

Inflacija je dodatno pala na 2,4 % u ožujku, a većina mjera temeljne inflacije smanjila se, što je potvrdilo postupno slabljenje cjenovnih pritisaka. Međutim, inflacija cijena usluga ostala je visoka i iznosila je 4,0 % pod utjecajem povećanja domaćih cijena. Plaće su nastavile rasti, promatrano u odnosu na posljednje tromjesečje 2023., iako sporije nego što se očekivalo. Više troškove rada djelomično je apsorbirala dobit poduzeća, što je ograničilo njihov utjecaj na potrošačke cijene. Istodobno je rast jediničnih troškova rada ostao povišen zbog slabog rasta produktivnosti, ali se ipak smanjivao s prethodne visoke razine.

Tijekom godine postajalo je sve jasnije da restriktivna monetarna politika Upravnog vijeća ima znatan utjecaj na gospodarstvo, a i na inflaciju. U prvom tromjesečju 2024. visoki troškovi zaduživanja poduzeća i kućanstava i pooštravanje standarda odobravanja kredita doveli su do smanjenja investicijskih planova i kupnje stambenih nekretnina te do daljnjeg pada potražnje za kreditima. Iako je potrošnja na usluge ostala snažna, poduzeća iz prerađivačke industrije suočila su se sa slabom potražnjom. Razine proizvodnje i nadalje su bile niske, osobito u energetski intenzivnim sektorima. Međutim, očekivalo se da će se rast izvoza europodručja ubrzati potpomognut snažnijim globalnim gospodarstvom i povećanom potražnjom za međunarodno razmjenjivim proizvodima.

U travnju je Upravno vijeće najavilo da će zadržati tri ključne kamatne stope ESB‑a nepromijenjenima, u restriktivnom području. Naglasilo je svoju opredijeljenost da na svakom sastanku primjenjuje pristup koji se zasniva na podatcima a da se unaprijed ne opredijeli za određenu dinamiku promjene stopa. Upravno vijeće prvi je put izjavilo da bi bilo primjereno smanjiti restriktivnost monetarne politike ako njegova procjena inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i snage transmisije monetarne politike dodatno poveća povjerenje da se inflacija postojano približava ciljnoj razini.

Taj je trenutak stigao u lipnju, a Upravno vijeće odlučilo je sniziti tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova, nakon devetomjesečnog razdoblja u kojem nije bilo promjene kamatnih stopa. Od sastanka u rujnu 2023., kada je Upravno vijeće posljednji put povećalo stope, inflacija se smanjila za 2,6 postotnih bodova i inflacijski izgledi znatno su se poboljšali. Mjere temeljne inflacije također su se smanjile, što je dodatno upućivalo na zaključak o slabljenju cjenovnih pritisaka, i smanjila su se inflacijska očekivanja za sva razdoblja. Uvjeti financiranja ostali su restriktivni zbog monetarne politike, što je pridonijelo smanjenju potražnje i održavanju čvrste usidrenosti inflacijskih očekivanja te tako dalo velik doprinos smanjenju inflacije.

Unatoč tim pozitivnim kretanjima, domaći cjenovni pritisci ostali su snažni, a rast plaća visok, što je nadoknadilo prethodni snažni rast inflacije. Smatralo se da će inflacija vjerojatno ostati na razinama višima od ciljne u velikom dijelu sljedeće godine. Stručnjaci Eurosustava revidirali su svoje projekcije inflacije za 2024. i 2025. blago naviše u odnosu na ožujak, pri čemu su predvidjeli fluktuacije inflacije u preostalom dijelu 2024., među ostalim zbog baznih učinaka povezanih s energijom. Međutim, očekivalo se da će se inflacija u drugoj polovini 2025. smanjivati prema ciljnoj razini zbog slabijeg rasta troškova rada, posljedica restriktivne monetarne politike i slabljenja utjecaja energetske krize i pandemije.

Inflacija je porasla na 2,6 % u svibnju, iako se inflacija cijena hrane i dobara smanjila. Inflacija cijena energije zabilježila je skroman rast nakon godine negativnih godišnjih stopa, a inflacija cijena usluga povećala se s 3,7 % u travnju na 4,1 %.

Gospodarstvo europodručja, koje je stagniralo tijekom prethodnih pet tromjesečja, u prvom je tromjesečju 2024. raslo po stopi od 0,3 %. Uslužni sektor je rastao, a sektor prerađivačke industrije pokazao je naznake stabilizacije na niskim razinama. U prvom tromjesečju zaposlenost se povećala za 0,3 %, a od prosinca 2023. otvoreno je oko 500 000 novih radnih mjesta. Očekivalo se da će gospodarstvo u kratkoročnom razdoblju ostati prigušeno i da će se potom oporaviti zahvaljujući višim plaćama, boljim trgovinskim uvjetima i višim realnim dohotcima. Troškovi financiranja stabilizirali su se na restriktivnim razinama, a krediti su ostali slabi zbog prethodnih povećanja kamatnih stopa monetarne politike. Osim toga, banke su otplatile velik iznos sredstava pozajmljenih u sklopu operacija TLTRO III u lipnju 2024., nakon velike otplate u ožujku, što je dovelo do znatnog smanjenja viška likvidnosti.

Upravno vijeće također je potvrdilo u lipnju da će smanjivati ulaganja Eurosustava u vrijednosne papire koji se drže u sklopu PEPP‑a za prosječno 7,5 mlrd. EUR mjesečno u drugoj polovini godine. To bi u velikoj mjeri zrcalilo pristup koji se primjenjuje na APP.

U vrijeme srpanjskog sastanka Upravnog vijeća, u skladu s očekivanjima, većina mjera inflacije za lipanj bila je stabilna ili se smanjivala, iako su domaći cjenovni pritisci i inflacija cijena usluga ostali povišeni. Plaće su nastavile rasti po visokim stopama, a njihov utjecaj na inflaciju i nadalje su donekle ublažavale profitne marže. Najnoviji podatci uglavnom su potvrđivali prethodnu procjenu srednjoročnih inflacijskih izgleda, pa je Upravno vijeće na sastanku u srpnju odlučilo zadržati kamatne stope monetarne politike nepromijenjenima. Ponovo je potvrdilo svoju namjeru da monetarna politika ostane restriktivna onoliko dugo koliko to bude potrebno.

Inflacija je pala s 2,6 % u srpnju na 2,2 % u kolovozu. Domaći cjenovni pritisci i inflacija cijena usluga ipak su ostali visoki, uglavnom zbog rasta plaća. Pritisci troškova rada nastavili su se ublažavati, ali su također ostali povišeni. Projekcije stručnjaka ESB‑a iz rujna potvrdile su prethodne inflacijske izglede, jačajući stajalište da će se ostvariti postupan i postojan povratak inflacije na 2 %. Očekivalo se da će inflacija na kraju godine rasti i da će se smanjivati prema ciljnoj razini tijekom druge polovine 2025. Budući da je inflacija cijena usluga bila viša od očekivane, projekcije temeljne inflacije (inflacija bez energije i hrane) za 2024. i 2025. revidirane su neznatno naviše, ali su i nadalje upućivale na brzo smanjivanje.

Uvjeti financiranja ostali su restriktivni, a kreditni rast usporen u uvjetima slabe potražnje u vrijeme sastanka Upravnog vijeća u rujnu, dok je gospodarska aktivnost bila prigušena. U drugom tromjesečju 2024. gospodarski rast iznosio je 0,2 %, što je bilo sporije nego u prvom tromjesečju i ispod očekivanja. Najveći doprinos rastu dali su neto izvoz i državna potrošnja. Osobna potrošnja i ulaganja, za koje se očekivalo da će predvoditi oporavak, ostali su slabi, vjerojatno zbog velikih geopolitičkih rizika. Zbog toga su stručnjaci ESB‑a revidirali svoje projekcije rasta naniže u odnosu na lipanj, što je odražavalo slabiji doprinos domaće potražnje u sljedećim tromjesečjima. Očekivalo se da će gospodarska aktivnost jačati s vremenom i porasti za 0,8 % u 2024., te se ubrzati na 1,3 % u 2025. i 1,5 % u 2026. Taj bi oporavak bio poduprt većom potrošnjom, postupnim slabljenjem učinaka restriktivne monetarne politike i rastom globalne potražnje i izvoza.

S obzirom na nove dostupne informacije, koje su ojačale povjerenje u postupno smanjivanje inflacije prema ESB‑ovu cilju, Upravno vijeće odlučilo je u rujnu sniziti kamatnu stopu na novčani depozit, odnosno stopu kojom usmjerava stajalište monetarne politike, za 25 baznih bodova, što je bio dodatni korak u ublažavanju restriktivnosti monetarne politike. Kao što je najavljeno 13. ožujka 2024., 18. rujna počele su se primjenjivati određene izmjene operativnog okvira za provedbu monetarne politike (vidi Okvir 2.). Posebice, razlika između kamatne stope za glavne operacije refinanciranja i kamatne stope na novčani depozit prilagođena je na 15 baznih bodova, a razlika između kamatne stope za mogućnost posudbe na kraju dana i kamatne stope za glavne operacije refinanciranja ostala je nepromijenjena i iznosila je 25 baznih bodova. U rujnu je višak likvidnosti u europodručju pao ispod 3 bil. EUR, ponajprije zbog toga što su banke otplatile kredite u sklopu operacija TLTRO III. Tom smanjenju sve je više pridonosilo postupno ukidanje reinvestiranja dospjelih obveznica u portfeljima Eurosustava koji se drže za potrebe monetarne politike.

U rujnu se inflacija smanjila na 1,7 %, odnosno na najnižu razinu od travnja 2021., što je ojačalo uvjerenje da dezinflacijski proces dobro napreduje. Većina mjera temeljne inflacije smanjila se ili je ostala nepromijenjena u rujnu. Cijene energije znatno su se smanjile, s godišnjom stopom od –6,1 %, a većina mjera dugoročnijih inflacijskih očekivanja kretala se na razini od oko 2 %. Inflacijski izgledi bili su pod utjecajem gospodarske aktivnosti koja je bila slabija od očekivanja. Promatraju li se kratkoročni pokazatelji, proizvodnja u prerađivačkoj industriji nastavila se smanjivati. Iako se činilo da je snažna ljetna sezona povoljno utjecala na uslužnu djelatnost, kratkoročni pokazatelji upućivali su na pad u trećem tromjesečju 2024. Poduzeća su blago povećavala ulaganja, a izvoz je oslabio. Unatoč povećanju dohodaka, u drugom tromjesečju 2024., odnosno posljednjem tromjesečju za koje su bili dostupni podatci, kućanstva su odlučila manje trošiti i više štedjeti. Kao odgovor na tu dinamiku i njezine implikacije za inflaciju, Upravno vijeće odlučilo je u listopadu dodatno ublažiti restriktivnost monetarne politike i sniziti ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova, zbog čega je kamatna stopa na novčani depozit spuštena na 3,25 %.

Kako se godina bližila kraju, brza procjena pokazala je da se inflacija blago povećala na 2,3 % u studenome, s 2,0 % u listopadu. To je povećanje bilo očekivano, a bilo je potaknuto prethodnim padom cijena energije koji je izostavljen iz izračuna godišnjih stopa. Iako su se cijene hrane i usluga smanjile, domaća inflacija ostala je visoka zbog pritisaka na plaće i činjenice da su se neki uslužni sektori još prilagođavali sa zakašnjenjem prošlom porastu inflacije. Bez obzira na to, kretanje temeljne inflacije općenito je bilo u skladu s postojanim povratkom inflacije na ciljnu razinu. U projekcijama iz prosinca stručnjaci Eurosustava predvidjeli su da će ukupna inflacija iznositi prosječno 2,4 % u 2024., 2,1 % u 2025., 1,9 % u 2026. i 2,1 % u 2027., kada se počne primjenjivati prošireni sustav EU‑a za trgovanje emisijama.

Gospodarstvo europodručja poraslo je za 0,4 % u trećem tromjesečju 2024., što je nadmašilo očekivanja, uglavnom zbog povećanja potrošnje i rasta zaliha poduzeća. Istodobno su ulaganja ostala niska zbog velike neizvjesnosti. Kratkoročni pokazatelji dostupni za četvrto tromjesečje 2024. upućivali su na to da rast gubi zamah. Ankete su upućivale na daljnje smanjivanje aktivnosti u sektoru prerađivačke industrije i usporavanje rasta u uslužnom sektoru. Stanje na tržištu rada nastavilo je pokazivati otpornost. Stopa nezaposlenosti u europodručju iznosila je 6,3 % u listopadu 2024., odnosno ostala je nepromijenjena u odnosu na rujan. Padala je gotovo kontinuirano od rujna 2020. (8,6 %), a u studenome je dosegnula najnižu razinu od uvođenja eura (6,2 %). Premda su uvjeti financiranja i nadalje bili restriktivni, zaduživanje za poduzeća i kućanstva postupno je postajalo jeftinije zbog nedavnog smanjenja kamatnih stopa. U projekcijama stručnjaka ESB‑a iz prosinca predviđeno je da će gospodarstvo jačati s vremenom, iako sporijim tempom nego što se prethodno pretpostavljalo. Očekivalo se da će veće realne plaće ojačati potrošnju kućanstava, a jeftinije kreditiranje potaknuti potrošnju i ulaganja. Pod uvjetom da se ne pooštre trgovinske napetosti, smatralo se da će izvoz vjerojatno podupirati oporavak usporedno s rastom globalne potražnje.

U tim je uvjetima Upravno vijeće na sastanku u prosincu odlučilo sniziti ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova i ponovo je potvrdilo svoju opredijeljenost za osiguravanje postojane stabilizacije inflacije na srednjoročnom cilju od 2 %. Izjava da će kamatne stope monetarne politike ostati dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno više nije bila uključena u komunikaciju. Zbog smanjenja ključnih kamatnih stopa ESB‑a kamatna stopa na novčani depozit dosegnula je 3,00 %, a njezino kumulativno smanjenje tijekom 2024. iznosilo je 100 baznih bodova (Grafikon 2.1.).

Grafikon 2.1.

Promjene ključnih kamatnih stopa ESB‑a

(postotni bodovi)

Prosinac je obilježio i kraj dviju mjera koje su imale ključnu ulogu tijekom razdoblja niske inflacije i pandemije: PEPP‑a i operacija TLTRO III. Upravno vijeće obustavilo je reinvestiranje u sklopu PEPP‑a na kraju 2024. Od siječnja 2025. Eurosustav više ne reinvestira glavnice dospjelih vrijednosnih papira iz portfelja PEPP‑a. Usto, banke su 18. prosinca 2024. otplatile preostale iznose pozajmljene u sklopu TLTRO‑a, što je bio kraj tog dijela normalizacije bilance. Kamatne stope monetarne politike i nadalje su glavni alat kojim se osigurava postojan povratak inflacije na ciljnu razinu.

2.2. Normalizacija bilance Eurosustava

U 2024. nastavljena je postupna normalizacija bilance Eurosustava započeta u 2022. Do kraja godine bilanca se smanjila na 6,4 bil. EUR (sa 6,9 bil. EUR na kraju 2023.). Do smanjenja je došlo zbog prijevremenih otplata i dospijeća operacija TLTRO III te smanjenja portfelja APP‑a, a donekle i portfelja PEPP‑a, u kojemu se od srpnja provodi djelomično reinvestiranje.

Na kraju 2024. stavke povezane s monetarnom politikom na strani imovine u bilanci Eurosustava iznosile su 4,3 bil. EUR, što je smanjenje od 0,8 bil. EUR u odnosu na kraj 2023. Krediti kreditnim institucijama europodručja iznosili su 1 % ukupne imovine (smanjenje u odnosu na 6 % na kraju 2023.), a na vrijednosne papire koji se drže za potrebe monetarne politike odnosilo se 67 % ukupne imovine (u odnosu na 68 % na kraju 2023.). Ostala financijska imovina u bilanci, uglavnom imovina nominirana u stranoj valuti, zlato i portfelji nominirani u eurima koji se ne drže za potrebe monetarne politike, porasla je za 0,3 bil. EUR.

Na strani obveza ukupan iznos sredstava pričuva kreditnih institucija i korištenja novčanih depozita smanjio se na 3,0 bil. EUR na kraju 2024. (s 3,5 bil. EUR na kraju 2023.) te je činio 47 % ukupnih obveza (u odnosu na 51 % na kraju 2023.). Novčanice u optjecaju bile su gotovo nepromijenjene i iznosile su 1,6 bil. EUR, što je činilo 25 % ukupnih obveza (povećanje u odnosu na 23 %).

Grafikon 2.2.

Kretanje konsolidirane bilance Eurosustava

(mlrd. EUR)

Kretanja portfelja APP‑a i PEPP‑a

Eurosustav je 1. travnja 2022. prekinuo neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu PEPP‑a, a u sklopu APP‑a 1. srpnja 2022. Potom je nastavio u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa radi održavanja uvjeta obilne likvidnosti i primjerene monetarne politike. Kada je riječ o APP‑u, Eurosustav je obustavio reinvestiranja od srpnja 2023. Što se tiče PEPP‑a, glavnice dospjelih vrijednosnih papira i nadalje su u potpunosti reinvestirane u prvoj polovini 2024., a u drugoj polovini godine portfelj je mjesečno smanjivan za prosječno 7,5 mlrd. EUR. Reinvestiranje u sklopu PEPP‑a u potpunosti je obustavljeno krajem prosinca 2024. Očekuje se da će se portfelji APP‑a i PEPP‑a smanjivati umjerenom i predvidivom dinamikom jer Eurosustav više ne reinvestira glavnice dospjelih vrijednosnih papira.

Stanje APP‑a smanjilo se s 3,0 bil. EUR (po amortiziranom trošku) na kraju 2023. na 2,7 bil. EUR na kraju 2024. Program kupnje vrijednosnih papira javnog sektora (PSPP) činio je najveći dio APP‑a, u iznosu od 2,1 bil. EUR, a na njega se odnosilo 79 % ukupnog stanja APP‑a na kraju godine. Ponderirano prosječno dospijeće stanja PSPP‑a iznosilo je 6,86 godina na kraju 2024., uz određene razlike među jurisdikcijama. Na program kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom (ABSPP) odnosilo se manje od 1 % (7 mlrd. EUR), na treći program kupnje pokrivenih obveznica (CBPP3) 9 % (253 mlrd. EUR), a na program kupnje vrijednosnih papira sektora poduzeća (CSPP) 11 % (288 mlrd. EUR) ukupnog stanja APP‑a na kraju godine.

Na kraju 2024. PEPP je iznosio 1,6 bil. EUR (po amortiziranom trošku). Na pokrivene obveznice odnosilo se manje od 1 % (6 mlrd. EUR), na korporativni sektor 3 % (45 mlrd. EUR), a na javni sektor 97 % (1,6 mlrd. EUR).^[15] Ponderirano prosječno dospijeće ulaganja u vrijednosne papire javnog sektora u sklopu PEPP‑a iznosilo je 7,14 godina na kraju 2024.

Eurosustav je nastavio usmjeravati svoje preostale kupnje vrijednosnih papira sektora poduzeća na klimatski uspješnije izdavatelje. ESB je 2024. objavio svoje druge financijske informacije povezane s klimatskim promjenama, kojima je proširen opseg na portfelje javnog sektora i pokrivenih obveznica Eurosustava koji se drže za potrebe monetarne politike (u sklopu APP‑a i PEPP‑a), uz odjeljak o deviznim pričuvama ESB‑a – vidi odjeljak 11.5. ESB je također objavio svoje drugo izvješće o informacijama povezanima s klimom koje se odnose na portfelje koji se ne drže za potrebe monetarne politike, a to su mirovinski fond za zaposlenike ESB‑a i portfelji vlastitih sredstava.

Postupni prestanak reinvestiranja proveden je neometano i financijska tržišta dobro su ga apsorbirala.^[16]

Otkupi vrijednosnih papira privatnog sektora u sklopu APP‑a i PEPP‑a dosegnuli su 74 mlrd. EUR u 2024., a otkupi vrijednosnih papira javnog sektora u sklopu PSPP‑a i PEPP‑a dosegnuli su 466 mlrd. EUR. Reinvestiranje u sklopu PEPP‑a iznosilo je 2,6 mlrd. EUR za vrijednosne papire privatnog sektora i 157 mlrd. EUR za vrijednosne papire javnog sektora. Reinvesticijske kupnje korporativnih i pokrivenih obveznica u sklopu PEPP‑a određivale su se prema referentnoj vrijednosti koja odražava tržišnu kapitalizaciju svih prihvatljivih nepodmirenih korporativnih odnosno pokrivenih obveznica. S obzirom na velike i neravnomjerno raspoređene otkupe, reinvestiranje vrijednosnih papira javnog sektora ujednačeno je po različitim jurisdikcijama i tijekom vremena kako bi se osigurala redovita i uravnotežena prisutnost na tržištu, uzimajući u obzir formiranje tržišnih cijena i funkcioniranje tržišta. Taj mehanizam ujednačavanja doveo je do privremenih odstupanja ulaganja u vrijednosne papire u sklopu PEPP‑a od raspodjele u skladu s ključem kapitala Eurosustava, ali su ona uglavnom poništena do kraja razdoblja ujednačavanja, odnosno kalendarske godine u kojoj se provode otkupi.^[17]

Vrijednosni papiri kupljeni u sklopu PSPP‑a, CSPP‑a, CBPP3 i PEPP‑a i nadalje su bili raspoloživi za pozajmljivanje vrijednosnih papira kako bi se poduprla likvidnost tržišta obveznica i repo ugovora. Dostupnost kolaterala u 2024. znatno se poboljšala u odnosu na prethodne godine, što se odrazilo na manji obujam kreditiranja.

Kretanja operacija refinanciranja Eurosustava

Na kraju 2024. nepodmireni iznos operacija refinanciranja Eurosustava iznosio je 34 mlrd. EUR, što je smanjenje od 376 mlrd. EUR u odnosu na kraj 2023. Ta je promjena uglavnom posljedica završetka serije TLTRO III, s dobrovoljnim otplatama i dospijećem operacija u iznosu od 392 mlrd. EUR. Stoga se ponderirano prosječno dospijeće nepodmirenog iznosa operacija refinanciranja Eurosustava smanjilo s 5,2 mjeseca na kraju 2023. na 1,3 mjeseca na kraju 2024.

Kretanja prihvatljivih utrživih vrijednosnih papira i mobiliziranoga kolaterala

Nominalni iznos utrživih vrijednosnih papira koji su prihvatljivi kao kolateral za operacije refinanciranja Eurosustava povećao se za 526 mlrd. EUR u 2024. i na kraju godine dosegnuo je razinu od 19,3 bil. EUR (Grafikon 2.3.). Vrijednosni papiri središnje države i nadalje su najveća kategorija imovine (10,4 bil. EUR). Ostale glavne kategorije imovine uključivale su neosigurane bankovne obveznice (2,2 bil. EUR), korporativne obveznice (2,0 bil. EUR) i pokrivene bankovne obveznice (1,9 bil. EUR). Na obveznice regionalnih država (644 mlrd. EUR), vrijednosne papire osigurane imovinom (617 mlrd. EUR) i ostale utržive vrijednosne papire (1,6 bil. EUR) odnosio se relativno mali dio skupa prihvatljivih vrijednosnih papira.

Grafikon 2.3.

Kretanja prihvatljivih utrživih vrijednosnih papira

(mlrd. EUR)

Mobilizirani kolateral u 2024. smanjio se za 231 mlrd. EUR na 1,5 bil. EUR (Grafikon 2.4.). To odgovara iznosu od 60 % neto smanjenja nepodmirenog iznosa operacija refinanciranja Eurosustava tijekom godine. Do više od polovine smanjenja mobiliziranoga kolaterala došlo je nakon dospijeća operacije TLTRO III u ožujku 2024., na koju se odnosilo više od 135 mlrd. EUR demobiliziranoga kolaterala. U preostalom dijelu godine ukupna vrijednost mobiliziranoga kolaterala ostala je relativno stabilna. Ako se promatraju kretanja po kategoriji imovine, najveće smanjenje zabilježeno je kod kreditnih potraživanja, zatim vrijednosnih papira osiguranih imovinom, pokrivenih bankovnih obveznica i korporativnih obveznica.

Grafikon 2.4.

Kretanja mobiliziranoga kolaterala

(mlrd. EUR)

Pregled okvira za dodatna kreditna potraživanja i povezanih vrsta kolaterala

U studenome 2024. ESB je najavio izmjene okvira kolaterala Eurosustava koje su utjecale na „dodatna kreditna potraživanja” i povezane vrste kolaterala.^[18] Tim se izmjenama nastoje potaknuti veća usklađenost, fleksibilnost i učinkovitost rizika okvira kolaterala, uz istodobno očuvanje njegove sveobuhvatnosti. U skladu s tim ciljevima Upravno vijeće odlučilo je određene privremene mjere uključiti u opći okvir za kolateral i istodobno, s obzirom na dospijeće posljednjih ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja i posljedično smanjenje ukupnih potreba za kolateralom, obustaviti privremene mjere koje se odnose na kolateral koje više nisu bile potrebne.^[19]

Privremene mjere koje će se uključiti u opći okvir uključuju prihvaćanje sljedećih kategorija imovine kao kolaterala: (1) vrijednosnih papira osiguranih imovinom koji imaju drugi najbolji rejting 3. stupnja kreditne kvalitete na usklađenoj ljestvici kreditnih rejtinga Eurosustava i koji ispunjavaju kriterije prihvatljivosti utvrđene u smjernici o privremenim mjerama koje se odnose na kolateral („privremeni okvir”)^[20] i (2) utrživih vrijednosnih papira nominiranih u američkim dolarima, funtama sterlinga i japanskim jenima. Osim toga, kao dodatni izvor za kreditnu procjenu prihvaćat će se i statistički interni sustavi za kreditnu procjenu nacionalnih središnjih banaka (vidi odjeljak 2.3.).

ESB će nastaviti postupno ukidati privremene krizne mjere ublažavanja zahtjeva povezanih s kolateralom koje više nisu potrebne, nadovezujući se na prethodne odluke od 24. ožujka 2022. i 30. studenoga 2023. Obustavljanje obuhvaća sljedeće stavke koje se odnose na vrste imovine koje su bile prihvatljive u sklopu privremenog okvira: (1) fizičke osobe kao prihvatljive dužnike i skupove kreditnih potraživanja osiguranih nekretninama kao prihvatljive vrste imovine za dodatna kreditna potraživanja, (2) pojedina kreditna potraživanja s kreditnom kvalitetom ispod 3. stupnja kreditne kvalitete i (3) devizne kredite nominirane u američkim dolarima, funtama sterlinga i japanskim jenima. Nadalje, ESB će postupno ukidati privremeno ublažavanje određenih tehničkih zahtjeva za prihvatljivost dodatnih kreditnih potraživanja, na primjer, za kreditna potraživanja na koja se primjenjuje djelomično jamstvo javnog sektora povezano s pandemijom bolesti COVID‑19. Osim toga, obustavit će prihvatljivost dužničkih instrumenata osiguranih hipotekarnim kreditima stanovništvu i neutrživih dužničkih instrumenata osiguranih prihvatljivim kreditnim potraživanjima, koji su bili prihvatljivi u skladu sa smjernicom o općoj dokumentaciji o provedbi okvira monetarne politike Eurosustava^[21],[22].

Osim tih odluka, Upravno vijeće zadužilo je odgovarajuće odbore Eurosustava da provedu pripremne radnje za buduće uključivanje skupova kreditnih potraživanja nefinancijskih društava u opći okvir, uključujući odgovarajući okvir za kontrolu rizika i sve potrebne tehničke zahtjeve.

Tim će se promjenama osigurati održavanje širokog okvira kolaterala za operacije refinanciranja, koje će se i nadalje provoditi putem raspodjele punog iznosa likvidnosti na aukcijama s nepromjenjivom kamatnom stopom, i pridonijeti održavanju učinkovite, čvrste, fleksibilne i učinkovite provedbe politike ESB‑a u budućnosti, u skladu s revidiranim operativnim okvirom za provedbu monetarne politike.

2.3. Upravljanje financijskim rizicima instrumenata monetarne politike

Eurosustav kontinuirano upravlja financijskim rizicima povezanima s provođenjem svojih operacija monetarne politike. Njegova funkcija upravljanja rizicima nastoji ostvariti učinkovitost rizika, odnosno ostvariti ciljeve monetarne politike s najmanje rizika.^[23]

ESB je zadržao ključne kamatne stope nepromijenjenima u prvom dijelu 2024. kako bi se osigurao skori povratak inflacije na srednjoročni cilj od 2 % (vidi odjeljak 2.1.). To je održavalo trošak obveza u bilancama središnjih banaka Eurosustava na visokoj razini, dok su prihodi ostvareni od vrijednosnih papira iz portfelja APP‑a i PEPP‑a te operacija TLTRO III ostali niski. Neusklađenost je dovela do negativnih neto kamatnih prihoda za većinu središnjih banaka u Eurosustavu. Za neke od tih središnjih banaka negativni neto kamatni prihodi mogu se nadoknaditi financijskim zaštitnim slojevima koji su stvoreni prethodnih godina. Svi gubitci koji se ne mogu nadoknaditi mogu se evidentirati u bilanci dotične središnje banke. Ti će se gubitci potom nadoknaditi budućom dobiti. Oni neće utjecati na sposobnost Eurosustava da provodi zadaću održavanja stabilnosti cijena i da učinkovito posluje. Očekuje se da će se profitabilnost Eurosustava s vremenom poboljšati jer će se smanjiti kamatna neusklađenost između imovine i obveza.^[24] U skladu s načelima utvrđenima u vezi s izmjenama operativnog okvira za provedbu monetarne politike koje je Upravno vijeće najavilo u ožujku 2024. (vidi Okvir 2.), tim će se okvirom dugoročno očuvati financijska stabilnost bilance Eurosustava, čime će se poduprijeti neovisnost središnje banke.

Glavna promjena okvira Eurosustava za upravljanje rizicima u 2024. bila je daljnja diversifikacija njegovih sustava za kreditnu procjenu za kolateral. Rizicima APP‑a i PEPP‑a nastavilo se upravljati u skladu s uspostavljenim okvirima za kontrolu rizika, a reinvestiranje se postupno ukidalo.

Diversifikacija sustava za kreditnu procjenu koji se upotrebljavaju za procjenu kolaterala

Godinu 2024. obilježilo je uključivanje dodatnog sustava za kreditnu procjenu u okvir za kreditnu procjenu Eurosustava (ECAF). ECAF je jedan od alata koje primjenjuje Eurosustav za smanjenje kreditnog rizika imovine koja se upotrebljava u operacijama monetarne politike. Njime se definiraju postupci, pravila i tehnike koji osiguravaju da sva prihvatljiva imovina ispunjava zahtjeve Eurosustava u vezi s visokim kreditnim standardima. ECAF se zasniva na sustavima za kreditnu procjenu koji pripadaju jednom od tri izvora: vanjskim agencijama za procjenu kreditnog rejtinga (koje se nazivaju vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika, VIPKR), internim sustavima za kreditnu procjenu nacionalnih središnjih banaka i sustavima koji se zasnivaju na internim rejtinzima drugih ugovornih strana.

Nakon što je u 2023. Scope Ratings GmbH prihvaćen kao peti VIPKR, proces integracije njegovih rejtinga u IT infrastrukturu Eurosustava završen je 2024. Eurosustav je 16. prosinca 2024. počeo upotrebljavati rejtinge koje je dodijelio Scope Ratings GmbH za procjenu kreditne kvalitete utržive imovine koja se upotrebljava kao kolateral za operacije monetarne politike. Ti se rejtinzi sada upotrebljavaju zajedno s rejtinzima već prihvaćenih vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika (Morningstar DBRS, Fitch Ratings, Moody’s i S&P Global Ratings) i uključuju rejtinge vrijednosnih papira osiguranih imovinom, za koje je Scope Ratings GmbH tijekom 2024. uspješno uspostavio usklađenost sa zahtjevima Eurosustava za prihvatljivost.

Upravno vijeće također je odlučilo uvesti statističke interne sustave za kreditnu procjenu nacionalnih središnjih banaka Eurosustava u opći okvir kolaterala za monetarnu politiku. Kao odgovor na pandemiju bolesti COVID‑19 Upravno vijeće odlučilo je u travnju 2020. proširiti opseg sustava za kreditnu procjenu koji se mogu upotrebljavati u okvirima nacionalnih središnjih banaka za dodatna kreditna potraživanja, uključujući vlastite konzervativne pristupe za kreditnu procjenu nacionalnih središnjih banaka. Neke nacionalne središnje banke potom su počele primjenjivati statističke interne sustave za kreditnu procjenu, kojima se procjenjuje kreditna sposobnost dužnika nefinancijskih društava / jamaca dodatnih kreditnih potraživanja u skladu s privremenim okvirom za kolateral (vidi odjeljak 2.2.4.) primjenom uglavnom kvantitativnih metodologija, uz svoje redovne interne sustave za kreditnu procjenu, koji također zahtijevaju stručnu prosudbu. Upravno vijeće odobrilo je 19. prosinca 2024. usklađeni okvir za statističke interne sustave za kreditnu procjenu kako bi ti sustavi bili prihvaćeni kao dodatni izvor za kreditnu procjenu u općem okviru za kolateral.^[25] Za sve postojeće statističke interne sustave za kreditnu procjenu mora se osigurati da budu u skladu s tim usklađenim okvirom. Statistički interni sustavi za kreditnu procjenu pomažu osigurati širok opseg kolaterala, uključujući kolateral koji se zasniva na bankovnom kreditiranju sektora poduzeća, osobito malih i srednjih subjekata.

Upravljanje rizicima kupnje vrijednosnih papira u sklopu APP‑a i PEPP‑a

U 2024. nastavilo se reinvestiranje glavnice dospjelih vrijednosnih papira u sklopu PEPP‑a, prvo u cijelosti, a potom djelomično, dok se dospjeli vrijednosni papiri u sklopu APP‑a ne reinvestiraju od sredine 2023. (vidi odjeljak 2.2.1.). Oba programa, koja se provode za potrebe monetarne politike, sastoje se od različitih vrsta kategorija imovine, i to dužničkih vrijednosnih papira javnog sektora i korporativnog sektora te vrijednosnih papira osiguranih imovinom i pokrivenih obveznica. Financijskim rizicima tih programa upravlja se na osnovi specifičnih okvira za kontrolu financijskih rizika kojima se uzimaju u obzir ciljevi politike programa kao i profili rizičnosti različitih kategorija imovine. Ti okviri sastoje se od kriterija prihvatljivosti, procjena kreditnog rizika i postupaka dubinske analize, okvira za određivanje cijena, referentnih vrijednosti i ograničenja. Kao i tijekom faze neto kupnja, kriteriji će se nastaviti primjenjivati na stanja vrijednosnih papira dokle su god u bilanci Eurosustava. Ključni elementi tih okvira, koji su sažeto prikazani u odjeljku 2.3. Godišnjeg izvješća ESB‑a za 2022., Tablica 2.1., i nadalje su primjenjivi.

Okvir 2.
Preispitivanje operativnog okvira u 2024.

Operativni okvir ESB‑a skup je instrumenata i postupaka, uključujući tržišne operacije i stalno raspoložive mogućnosti, kojim se provodi monetarna politika Upravnog vijeća. Svrha operativnog okvira jest upravljanje kratkoročnim kamatnim stopama na tržištu novca tako da blisko prate kamatne stope monetarne politike koje je odredilo Upravno vijeće kako bi se ostvarila namjeravana monetarna politika.

U prosincu 2022. ESB je najavio preispitivanje operativnog okvira kako bi se osigurala njegova kontinuirana primjerenost u okružju postupnog smanjivanja likvidnosti uz istodobno normaliziranje bilance Eurosustava. Trenutačno stanje imovine povezane s monetarnom politikom bankovnom sustavu osigurava visoku razinu viška likvidnosti (Grafikon A).

Grafikon A

Kretanja u bilanci Eurosustava

(bil. EUR)

Upravno vijeće 13. ožujka 2024. dogovorilo je skup načela kojima će se voditi buduća provedba monetarne politike. Ta se načela odnose na djelotvornost i učinkovitost operativnog okvira u provedbi željenog stajališta monetarne politike, njegovu pouzdanost u različitim konfiguracijama monetarne politike i u različitim financijskim i likvidnosnim uvjetima, njegovu fleksibilnost u zadovoljavanju potreba velikoga i raznolikoga bankarskog sektora europodručja i njegovu usklađenost s neometanim i urednim funkcioniranjem tržišta (načelo otvorenoga tržišnog gospodarstva). Također, postoje li različite konfiguracije operativnog okvira koje jednako pridonose djelotvornoj provedbi stajališta monetarne politike, operativni okvir omogućit će ostvarivanje ESB‑ova sekundarnog cilja podupiranja općih ekonomskih politika u EU‑u, posebice prelazak na zeleno gospodarstvo, ne dovodeći u pitanje ESB‑ov primarni cilj održavanja stabilnosti cijena.

U skladu s navedenim načelima Upravno vijeće dogovorilo je sljedeći skup ključnih parametara i obilježja svojega operativnog okvira:

• Upravno vijeće i nadalje će usmjeravati stajalište monetarne politike putem kamatne stope na novčani depozit.
• Eurosustav će osiguravati likvidnost širokom lepezom instrumenata.
• Glavne operacije refinanciranja i nadalje će se provoditi putem raspodjele punog iznosa likvidnosti na aukcijama s nepromjenjivom kamatnom stopom. Trebale bi imati središnju ulogu u zadovoljavanju likvidnosnih potreba banaka, a sudjelovanje drugih ugovornih strana u tim operacijama sastavni je dio neometane provedbe monetarne politike.
• Tromjesečne operacije dugoročnijeg refinanciranja također će se i nadalje provoditi putem raspodjele punog iznosa likvidnosti na aukcijama s nepromjenjivom kamatnom stopom.
• S učinkom od 18. rujna 2024. stopa za glavne operacije refinanciranja prilagodila bi se tako da razlika između te stope i stope na novčani depozit bude 15 baznih bodova. Stopa za mogućnost posudbe na kraju dana prilagodila bi se tako da razlika između te stope i stope na glavne operacije refinanciranja ostane nepromijenjena i iznosi 25 baznih bodova.
• Nove strukturne operacije dugoročnijeg refinanciranja i strukturni portfelj vrijednosnih papira uvest će se u kasnijoj fazi, kada bilanca Eurosustava ponovo počne postojano rasti, uzimajući u obzir držanje obveznica iz prošlih razdoblja.
• Stopa pričuve za potrebe određivanja minimalnih obveznih pričuva banaka ostaje nepromijenjena i iznosi 1 %. Stopa remuneracije minimalnih pričuva ostaje nepromijenjena i iznosi 0 %.
• Za operacije refinanciranja održavat će se širok okvir kolaterala.

Na osnovi stečenog iskustva Upravno vijeće preispitat će ključne parametre operativnog okvira u 2026., a spremno je, ako to bude potrebno, i prije prilagoditi oblik i parametre okvira kako bi se osiguralo da provedba monetarne politike ostane u skladu s utvrđenim načelima.

3. Europski financijski sektor: povećane ranjivosti financijske stabilnosti u kolebljivom okružju

Rizici za financijsku stabilnost i ranjivosti financijske stabilnosti u europodručju ostali su povećani u 2024., a zabrinutosti su se preusmjerile s mogućnosti da inflacija ostane visoka na povećanje negativnih rizika za rast. Osim toga, porasli su geopolitički rizici i neizvjesnost povezana s ekonomskom politikom, što je povećalo vjerojatnost nastanka izvanrednih događaja. U tom su kontekstu nacionalna tijela nastojala osigurati dostatan prostor makrobonitetne politike radi suzbijanja svih rizika koji bi se mogli ostvariti. Povezano povećanje otpustivih zaštitnih slojeva kapitala olakšano je povećanom profitabilnošću banaka, što je bankama pomoglo da ostanu otporne nakon napretka koji su ostvarile prethodnih godina i njihova kontinuiranog nadzora. Ostvaren je znatan napredak u dovršetku čvrstoga regulatornog okvira za financijski sektor, posebice prenošenja konačnih reforma Basel III u pravo EU‑a za banke te pripremnih radnji za nebankarsko financijsko posredovanje i uniju tržišta kapitala.

3.1. Okružje financijske stabilnosti u 2024.

Ranjivosti financijske stabilnosti u europodručju ostale su povećane u 2024., pri čemu su se ključni rizici preusmjerili sa zabrinutosti glede mogućnosti da inflacija ostane visoka na strahove povezane s rastom. Kako se inflacija potrošačkih cijena smanjivala, došlo je do preokreta ciklusa kamatnih stopa u europodručju i nekoliko drugih najvećih razvijenih gospodarstava. Niže referentne kamatne stope pridonijele su općenitom smanjenju troškova financiranja, iako su i nadalje postojala određena područja ranjivosti povezana s ograničenom sposobnošću otplate duga pojedinih dužnika. Ranjivosti država porasle su u nekim državama europodručja u okružju fiskalnih izazova i zabrinutosti glede niske produktivnosti koja je pridonosila slabome gospodarskom rastu. Istodobno su se povećali i geopolitički rizici te neizvjesnost povezana s ekonomskom politikom. Unatoč tome i nekim kratkoročnim razdobljima kolebljivosti, financijska tržišta i bankovni sustav ostali su snažni. Ipak, epizode kolebljivosti istaknule su temeljne ranjivosti financijskog sustava u uvjetima nepovoljne dinamike. U skladu s tim, okružje financijske stabilnosti u europodručju i nadalje je nestabilno.

Ranjivosti država u 2024. u nekim su se državama povećale, iako su ostale ograničene za europodručje u cjelini. Pojavila se zabrinutost glede održivosti državnog duga zbog geopolitičke neizvjesnosti i neizvjesnosti povezane s politikama te visokih razina državnog duga i manjka u nekim državama u okružju usporenog trenda rasta. To je dovelo do povećanja razlika prinosa na državne obveznice nekih država, ponajprije Francuske nakon njezinih ljetnih izbora i razdoblja političke neizvjesnosti, a kulminiralo je smanjenjem kreditnih rejtinga krajem godine. S obzirom na zabrinutost povezanu s rastom i produktivnošću u europodručju u srednjoročnom razdoblju, visoki troškovi zaduživanja i slabi fiskalni fundamenti mogli bi smanjiti fiskalni prostor država za potporu gospodarstvima u slučaju budućih nepovoljnih šokova. Nadalje, povećanja referentnih prinosa na državne obveznice mogla bi utjecati na šire gospodarstvo.

Općenito govoreći, korporativni sektor europodručja ostao je otporan u 2024. Visoke kamatne stope i nadalje su nepovoljno djelovale na profitabilnost, što je dovelo do znatnog povećanja broja neispunjavanja obveza u nekim sektorima i državama, iako su stope neispunjavanja obveza ostale niske. Čini se da je sposobnost otplate duga malih i srednjih poduzeća bila posebno osjetljiva na usporavanje gospodarske aktivnosti i visoke troškove zaduživanja. Istodobno je sektor poslovnih nekretnina pretrpio dodatne gubitke tijekom godine zbog cikličkih i strukturnih izazova. Međutim, relativno skromna veličina tog sektora ublažila je bilo kakav sistemski učinak na bankarski sektor.

Ranjivosti u sektoru kućanstava europodručja ublažile su se zahvaljujući nižim razinama duga, otpornim tržištima rada, snažnom rastu dohodaka i visokim stopama štednje. Međutim, sposobnost otplate duga kućanstava s niskim dohotcima i onih s hipotekarnim kreditima s promjenjivom kamatnom stopom bila je dovedena u pitanje, a mogla bi biti dodatno ugrožena kad bi došlo do usporavanja rasta i slabljenja uvjeta na tržištima rada. Tržišta stambenih nekretnina ostala su stabilna, ali su još bili prisutni rizici na tržištima s povišenim razinama hipotekarnog duga, kao i na precijenjenim tržištima nekretnina.

Financijska tržišta europodručja i globalna financijska tržišta zabilježila su nekoliko epizoda kolebljivosti u 2024. potaknutih povećanom makrofinancijskom i geopolitičkom neizvjesnošću. Iako su prelijevanja na europodručje bila ograničena, te su epizode istaknule temeljne ranjivosti financijskog tržišta. Najniže dosad premije za rizik vlasničkih vrijednosnih papira i smanjene razlike prinosa na korporativne obveznice upućuju na to da su ulagači možda podcijenili vjerojatnost nepovoljnih scenarija. Nadalje, visoka koncentracija tržišne kapitalizacije dionica na nekoliko tehnoloških poduzeća u SAD‑u izazvala je zabrinutost zbog cjenovnog balona dionica povezanih s umjetnom inteligencijom i povećala osjetljivost portfelja na iznenadne korekcije cijena i intenziviranje dinamike (vidi Okvir 3.). Uz produbljivanje integracije globalnih tržišta vlasničkih vrijednosnih papira raspoloženje prema tržišnom riziku bilo je vrlo osjetljivo na negativna iznenađenja, što je povećalo potencijal za snažne korekcije na tržištu i nepovoljna globalna prelijevanja.

Od početka 2023. stope redovnoga osnovnoga kapitala banaka europodručja iznosile su oko 15 %, pa su imale čvrsto uporište za očuvanje otpornosti tijekom više razdoblja neizvjesnosti u 2023. i 2024. Iako su portfelji malih i srednjih poduzeća i poslovnih nekretnina zabilježili gubitke u nekim državama europodručja u 2024., udjeli neprihodonosnih kredita ostali su blizu dosad najnižih razina, a čvrsti zaštitni slojevi kapitala i likvidnosti banaka omogućili su im da u potpunosti apsorbiraju gubitke. Banke su i nadalje snažno povećavale profitabilnost, čemu su, među ostalim, pridonijele visoke neto kamatne marže i niži troškovi poslovanja.

Sektor nebankarskoga financijskog posredovanja ostao je otporan na razdoblja kolebljivosti na tržištima tijekom 2024. i nastavio je podupirati tržišno financiranje u europodručju za sve kategorije kreditnog rizika. Međutim, ranjivosti povezane s koncentriranim izloženostima, likvidnosnim neusklađenostima i visokom financijskom polugom u dijelovima sektora investicijskih fondova i nadalje su izazivale zabrinutost. Postojala je mogućnost šokova vrednovanja koji bi doveli do iznenadnih odljeva sredstava i maržnih poziva, što bi pojačalo nepovoljnu tržišnu dinamiku i dovelo do prelijevanja na druge dijelove financijskog sustava. Taj je rizik ostao posebno važan jer su nebankovni portfelji bili izloženi povećanom kreditnom riziku u uvjetima geopolitičke neizvjesnosti i slabljenja gospodarskog rasta.

Nekoliko strukturnih pitanja, uključujući rizike povezane s klimatskim promjenama i slabosti u području kibernetičke sigurnosti, nastavilo je negativno utjecati na financijsku stabilnost, što je moglo povećati postojeće ranjivosti. Nadalje, povišena razina geopolitičke fragmentacije izazvala je zabrinutost glede preokreta u dosad postignutoj globalnoj gospodarskoj, trgovinskoj i financijskoj integraciji. Takve strukturne ranjivosti zahtijevaju razboritost jer povećavaju potencijal za daljnju kolebljivost, osobito ako se materijaliziraju tijekom razdoblja cikličke slabosti i stvore negativne povratne sprege.

3.2. Makrobonitetna politika: osiguravanje otpornosti u razdobljima nepovoljnih utjecaja i neizvjesnosti

ESB ima zadaću procjenjivati makrobonitetne kapitalne mjere koje za banke predlažu nacionalna tijela u državama koje sudjeluju u jedinstvenome nadzornom mehanizmu (SSM). Važno je naglasiti da je ESB ovlašten primijeniti i strože kapitalne mjere ako to bude potrebno. ESB‑ovo pomno praćenje nacionalnih makrobonitetnih politika u 2024. nije utvrdilo potrebu za tim jer je nekoliko država već provelo nove makrobonitetne mjere kako bi ojačale otpornost svojih bankovnih sustava na akumulirane ranjivosti i negativne rizike.

Očuvanje otpornosti financijskog sustava i nadalje je ključno

U lipnju 2024. Upravno vijeće izdalo je izjavu u kojoj poziva nacionalna makrobonitetna tijela da zadrže trenutačne zahtjeve za zaštitni sloj kapitala kako bi se očuvala otpornost bankarskog sektora i osigurala dostupnost zaštitnih slojeva u slučaju da dođe do pogoršanja bankarskog sektora ili makrofinancijskih uvjeta. U izjavi se također napominje da je u nekim državama i nadalje poželjno daljnje povećavanje zahtjeva za otpustive zaštitne slojeve kapitala radi rješavanja ranjivosti i poboljšanja makrobonitetnog prostora, dok postojeći uvjeti u bankarskom sektoru ograničavaju rizike procikličnosti. Upravno vijeće također je pozvalo nacionalna tijela da zadrže postojeće mjere usmjerene na korisnike kredita kako bi se očuvali pouzdani i održivi standardi odobravanja kredita. U prosincu 2024. ESB je poboljšao svoj okvir za procjenu zaštitnih slojeva kapitala ostalih sistemski važnih institucija kako bi se uzela u obzir sistemska važnost ostalih sistemski važnih institucija za bankovnu uniju u cjelini. Poboljšana metodologija određivanja donje granice treba biti u potpunosti provedena do 1. siječnja 2028.^[26]

U tim su uvjetima nacionalna tijela u 2024. nastavila pooštravati makrobonitetnu politiku kako bi povećala otpornost banaka, pri čemu su sve države bankovne unije do kraja godine uvele neki oblik zahtjeva za otpustive zaštitne slojeva kapitala. Tome su pridonijeli profitabilnost banaka i njihov raspoloživ kapital iznad regulatornih zahtjeva, koji je i nadalje bio prosječno visok. U 2024. tri su države europodručja najavile uvođenje protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala, a jedna je država najavila uvođenje zaštitnog sloja za sistemski rizik.^[27] To je posljedica stalnih napora mnogih nacionalnih tijela da poboljšaju makrobonitetni prostor u obliku otpustivih zaštitnih slojeva kapitala, čak i ako uvjeti cikličkog rizika u njihovim državama ne upućuju na okružje povećanog rizika.^[28] Nadalje, neke su države prilagodile razine zaštitnog sloja za ostale sistemski važne institucije za pojedinačne institucije nakon potpune primjene metodologije određivanja donje granice za ostale sistemski važne institucije 1. siječnja 2024. Naposljetku, dvije su države uz mjere temeljene na kapitalu najavile i provedbu mjera usmjerenih na korisnike kredita, čime je broj država koje su uvele takve mjere dosegnuo 17.^[29]

ESB je u 2024. objašnjavao svoje analize i stajališta u vezi s temama makrobonitetne politike. U poglavljima o makrobonitetnoj politici u izdanjima Pregleda financijske stabilnosti iz svibnja i studenoga istaknuo je svoju snažnu podršku regulatornim inicijativama usmjerenima na stvaranje makrobonitetnog prostora i poboljšanje učinkovitosti i djelotvornosti makrobonitetnog okvira EU‑a za banke.^[30] Također je nastavio analizirati implikacije koje za financijsku stabilnost imaju zakonske inicijative za uvođenje izvanrednih poreza kreditnim institucijama, a svoju je zabrinutost istaknuo u tri mišljenja.^[31] Naposljetku, ESB je ponovo istaknuo važnost unaprjeđivanja makrobonitetnog okvira za nebankovne financijske institucije kako bi se osiguralo da one pružaju stabilan izvor financiranja u financijskom ciklusu (vidi odjeljak 3.4.).

Suradnja s Europskim odborom za sistemske rizike

ESB je domaćin tajništva Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) i pruža mu analitičku, statističku, logističku i administrativnu podršku.^[32] Osim te redovite podrške, ESB je u 2024. nastavio znatno pridonositi radu ESRB‑a. ESB je bio supredsjedatelj ESRB‑ove Radne skupine za instrumente (engl. Instruments Working Group, IWG), Radne skupine za analizu (engl. Analysis Working Group, AWG) i Radne skupine za testiranje otpornosti na stres. ESB‑ova analitička stručnost i stručnost za modeliranje posebice je bila korisna za rad Radne skupine za testiranje otpornosti na stres u pripremi nepovoljnog scenarija testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a koje provodi Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) u 2025. i provedbi prvog testiranja otpornosti na likvidnosni stres za cijeli financijski sustav EU‑a. S tim u vezi ESB je također bio supredsjedatelj tima koji je sastavio okvir za praćenje sistemskoga likvidnosnog rizika.

Usto, ESB je zajedno s ESRB‑om sastavio izvješće o povećanoj upotrebi protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala u državama članicama za jačanje otpornosti u ranoj fazi financijskog ciklusa i posljedično ublažavanje učinka kreditnih kriza.^[33] Također je nastavio podupirati rad ESRB‑a na širokom rasponu tema, među kojima su: (1) makrobonitetni alati za kibernetičku otpornost,^[34] (2) praćenje ranjivosti povezanih s nebankarskim financijskim posredovanjem,^[35] (3) ranjivosti u sektoru nekretnina i daljnje aktivnosti povezane s preporukom ESRB‑a iz 2023. o poslovnim nekretninama,^[36],[37] (4) makrobonitetne implikacije promjena kamatnih stopa i (5) implikacije povećane neizvjesnosti i novih rizika (osobito u vezi s geopolitičkim, klimatskim i tehnološkim kretanjima) za makrobonitetnu politiku. Naposljetku, skupina na visokoj razini za preispitivanje ESRB‑a provela je drugo preispitivanje uredbe o ESRB‑u^[38] i ispitala rad i iskustva ESRB‑a u proteklom desetljeću. Skupina je iznijela prijedloge za unaprjeđivanje funkcije makrobonitetnog nadzora ESRB‑a, osobito cjelovitijom procjenom sistemskog rizika kojom se uzimaju u obzir međusobne povezanosti, međuovisnosti i prelijevanja.^[39] Podrobnije informacije o ESRB‑u mogu se pronaći na njegovim mrežnim stranicama i u njegovim godišnjim izvješćima.

3.3. Mikrobonitetne aktivnosti za osiguranje sigurnosti i stabilnosti pojedinih banaka

Europske banke ostale su otporne tijekom 2024. Banke pod izravnim nadzorom ESB‑a održavale su dobre kapitalne i likvidnosne pozicije. U trećem tromjesečju 2024. ukupna stopa redovnoga osnovnoga kapitala iznosila je 15,72 %, a ukupni likvidnosni uvjeti ostali su povoljni. Udio neprihodonosnih kredita iznosio je oko 2,3 % u trećem tromjesečju 2024., što je blizu dosad najniže razine. Profitabilnost banaka ostala je snažna, ponajprije pod utjecajem viših kamatnih stopa.

Međutim, banke su bile suočene s dugotrajnim razdobljem postojanih geopolitičkih napetosti, obilježenih visokom neizvjesnošću i povećanom kolebljivošću, kao i zahtjevnim okružjem rizika, uključujući klimatske i okolišne rizike. Zbog toga su nadzorne aktivnosti ESB‑a i nadalje bile usmjerene na učinkovitost funkcija unutarnje kontrole i pravila upravljanja te na osiguranje da nadzirane banke imaju dovoljno kapitala da podnesu vjerodostojne nepovoljne scenarije.

U tim uvjetima postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP) za 2024. nije doveo do velikih promjena ocjena banaka ni ukupnih zahtjeva u sklopu drugog stupa. Ukupni kapitalni zahtjevi i preporuka malo su se povećali s 15,5 % u 2023. na 15,6 % imovine ponderirane rizikom.^[40]

U 2024. nadzor banaka ESB‑a i nadalje je bio snažno usmjeren na upravljanje kreditnim rizikom, uklanjanje nedostataka u okvirima MSFI‑ja 9 i provedbu ciljanih provjera portfelja nekretnina i malih i srednjih poduzeća radi ublažavanja pogoršanja kvalitete imovine. Manjkavosti u agregiranju podataka o rizicima i izvješćivanju o njima, koje otežavaju učinkovito odlučivanje, potaknule su veće nadzorne napore kako bi se unaprijedili informacijski sustavi banaka i otklonile ranjivosti u području IT sigurnosti. Operativni rizik i IKT rizik i nadalje su bili razlog za zabrinutost, što je naglašavalo potrebu za ubrzavanjem procesa digitalizacije i jačanjem kibernetičke otpornosti. ESB je proveo testiranje kibernetičke otpornosti, koje je pokazalo da su banke uspostavile okvire za odgovor i oporavak, ali i da još ima mjesta za poboljšanje. Kada je riječ o klimatskim i okolišnim rizicima, ESB je nastavio pratiti poštuju li banke rokove koji su im postavljeni u 2022. da do kraja 2024. ispune sva nadzorna očekivanja. Kao i u 2023., nadzorne aktivnosti pratili su kontinuirani dijalog, pisma s povratnim informacijama i, prema potrebi, obvezujuće nadzorne odluke kojima se predviđalo obračunavanje periodičnih penala.^[41] ESB se koristio i alatima okrenutima prema budućnosti kako bi procijenio usklađenost financiranja banaka s klimatskim ciljevima EU‑a.

Tijekom 2024. nadzor banaka ESB‑a nastavio je provoditi agilan pristup prilagođen riziku. U svibnju je Nadzorni odbor odlučio pokrenuti reformu SREP‑a s ciljem: (1) usmjeravanja procjena rizika jačanjem višegodišnjeg pristupa, (2) bolje integracije nadzornih aktivnosti, (3) upotrebe svih nadzornih alata, (4) poboljšanja komunikacije, (5) stabilnosti metodologija i (6) bolje upotrebe IT sustava i analitike. Osim toga, ESB i EBA osnovali su Zajednički odbor za izvješćivanje banaka radi usklađivanja i integracije izvješćivanja o podatcima bankarskog sektora s ciljem poboljšanja učinkovitosti i smanjenja povezanih troškova.

SSM je 6. studenoga 2024. obilježio svoju desetu obljetnicu. Tom je prigodom cijela godina proglašena „godinom integracije”, uz više posebnih događaja, uključujući pokretanje prvog programa obrazovanja o osnovama SSM‑a. Program je dio stručnog usavršavanja koje nudi SSM, a cilj mu je, među ostalim, poticati kohezivnu kulturu nadzora u cijelome europskome nadzoru banaka.

Nadzornim prioritetima ESB‑a za razdoblje od 2025. do 2027. nastoji se: (1) poboljšati sposobnost banaka da procijene makrofinancijske prijetnje i upravljaju njima, posebno geopolitičkim šokovima, (2) osigurati učinkovito i brzo otklanjanje dugotrajnih nedostataka utvrđenih nadzornom kontrolom, (3) osigurati bankama sredstva za suočavanje s novim izazovima koji proizlaze iz digitalizacije i upotrebe novih tehnologija.

U sklopu svojih kontinuiranih nastojanja da poveća transparentnost ESB je 2024. razmotrio komentare primljene tijekom javnog savjetovanja o revidiranom Vodiču o internim modelima. Konačni revidirani Vodič o internim modelima objavljen je u veljači 2024. Tijekom godine ESB je pokrenuo i javna savjetovanja o nacrtu Vodiča o upravljanju i kulturi rizika, o Vodiču o eksternalizaciji usluga računalstva u oblaku pružateljima usluga računalstva u oblaku te o revidiranim politikama o mogućnostima i diskrecijskim pravima dostupnima nadzornim tijelima na temelju prava Unije. Objavio je i sveobuhvatnu metodologiju za procjenu kamatnog rizika i rizika kreditne marže te posuvremenio metodologiju SREP‑a za operativni rizik i IKT rizik. Naposljetku, ESB je objavio najbolje prakse za rezerviranja u skladu s MSFI‑jem 9, uključujući prilagodbe rezultata modela (engl. IFRS 9 provisioning overlays) i za upravljanje rizikom unutardnevne likvidnosti.

ESB je 2024. sankcionirao tri banke.^[42]

Upravno vijeće imenovalo je 5. lipnja 2024. tri nova predstavnika ESB‑a u Nadzorni odbor: Sharon Donnery, Pedra Machada i Patricka Montagnera.

Podrobnije informacije mogu se pronaći na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka i u Godišnjem izvješću ESB‑a o nadzornim aktivnostima u 2024.

3.4. Doprinos ESB‑a inicijativama europske i globalne politike

U 2024. ostvaren je znatan napredak u poboljšanju regulatornog okvira za financijski sektor. ESB je pridonio provedbi konačnih reforma Basel III u EU‑u i prijedlogu za jačanje okvira EU‑a za upravljanje krizama i osiguranje depozita. Važan napredak ostvaren je i u reguliranju kriptoimovine, s naglaskom na provedbi, i u projektu digitalnog eura. ESB je istodobno sudjelovao u kontinuiranim raspravama o politikama i pripremama za daljnji zakonodavni rad u vezi s nebankarskim financijskim posredovanjem i unijom tržišta kapitala.

Važna kretanja u regulatornom okviru za banke

Revidirana uredba o kapitalnim zahtjevima^[43] i revidirana direktiva o kapitalnim zahtjevima^[44], koje se često nazivaju paketom bankovnih propisa EU‑a, službeno su donesene i objavljene u Službenom listu Europske unije 19. lipnja 2024. Tim su dvama zakonodavnim aktima u pravo EU‑a prenesene konačne reforme Basel III, čime se dodatno povećala otpornost bankovnog sustava EU‑a na različite rizike. Njima su poboljšani i nadzorni alati kako bi se obuhvatilo rješavanje pitanja rizika povezanih s klimatskim promjenama i drugih rizika održivosti. ESB je pridonio paketu bankovnih propisa pružajući svoja tehnička stručna znanja u trijalogu između Europske komisije, Vijeća EU‑a i Europskog parlamenta. Također je podupirao i nastavlja podupirati regulatorna tijela, osobito EBA‑u, u početku provedbe elemenata paketa bankovnih propisa, npr. savjetovanjem o povezanim provedbenim tehničkim standardima i regulatornim tehničkim standardima. Zbog jednakih uvjeta provedba bazelskih pravila o tržišnom riziku u EU‑u, odnosno utvrđivanje regulatornog zahtjeva za temeljito preispitivanje knjige trgovanja, odgođena je do siječnja 2026.

Tijekom 2024. Europski parlament i Vijeće Europske unije donijeli su svoja stajališta o reformi okvira za upravljanje kriznim situacijama u bankama i osiguranje depozita na osnovi zakonodavnog prijedloga Europske komisije iz travnja 2023. Ciljevi prijedloga uključivali su proširenje područja primjene sanacije na manje i srednje banke te osiguravanje alata za olakšavanje upotrebe sustava osiguranja depozita u upravljanju krizama. Ishod pregovora u okviru trijaloga trebao bi osigurati postizanje tih ciljeva i dodatno ojačati okvir EU‑a za upravljanje kriznim situacijama u bankama i osiguranje depozita.

Provedba regulatornog okvira za kriptoimovinu

ESB je u 2024. podupirao dovršetak i provedbu regulatornog okvira za kriptoimovinu na europskoj i međunarodnoj razini. Na razini EU‑a ESB je dao informacije o tehničkim standardima i smjernicama koje su koordinirali EBA i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala za uredbu o tržištima kriptoimovine.^[45] ESB je također izdao mišljenje o predloženoj uredbi i direktivi o platnim uslugama i uslugama elektroničkog novca, u kojima je cilj bio osigurati odgovarajuće zaštitne i bonitetne zahtjeve za tokene elektroničkog novca te je pozvao na procjenu učinka usluga pozajmljivanja kriptoimovine.^[46] U međunarodnim forumima kao što je Odbor za financijsku stabilnost (FSB) naglasak je bio na promicanju i praćenju provedbe regulatornog odgovora na kriptoimovinu. S tim u vezi, ESB je pridonio izvješću FSB‑a i MMF‑a o statusu plana provedbe politike povezane s kriptoimovinom skupine G‑20. Bio je uključen i u analizu tokenizacije i njezinih posljedica za financijsku stabilnost koju je proveo FSB.

Potpora napretku prema uniji tržišta kapitala i jačanje regulatornog okvira nebankarskoga financijskog posredovanja

Tijekom cijele godine niz izvješća na visokoj razini davao je novi poticaj uniji tržišta kapitala i naglasio važnost mobilizacije tržišta kapitala radi produbljivanja jedinstvenog tržišta i pružanja odgovarajućeg financiranja inovativnim i produktivnim poduzećima u Europi.^[47] ESB je sudjelovao u raspravi o politikama određivanjem prioriteta u izjavi Upravnog vijeća o unaprjeđenju unije tržišta kapitala. U različitim publikacijama i govorima predstavljena su i tri ključna buduća cilja unije tržišta kapitala, a to su: (1) osiguravanje dostupnih, transparentnih i priuštivih europskih štednih proizvoda kako bi veći udio europske štednje ušao na tržišta kapitala, (2) poticanje konsolidacije okružja za trgovanje i poslijetrgovinske aktivnosti i (3) razvijanje ekosustava financiranja za inovativna poduzeća, posebice poduzetnički kapital, koji u Europi zaostaje.^[48] ESB je također pridonio aspektima unije tržišta kapitala povezanima s infrastrukturom financijskog tržišta (vidi poglavlje 4.). Usto, sudjelovao je u raspravama Euroskupine o budućnosti europskih tržišta kapitala i financijskih tržišta te pridonio ciljanom savjetovanju Europske komisije o funkcioniranju sekuritizacijskog okvira EU‑a, za koje se očekuje da će dovesti do zakonodavnih mjera.

Nadalje, ESB je nastavio naglašavati važnost rješavanja strukturnih ranjivosti u nebankarskome financijskom posredovanju i poboljšanja odgovarajućeg okvira politike s makrobonitetnog stajališta. Također je naglasio potrebu za daljnjom potpunom i brzom provedbom međunarodnih preporuka usmjerenih na rješavanje likvidnosnog rizika u otvorenim i novčanim fondovima. ESB je pridonio odgovoru Eurosustava u sklopu savjetovanja Europske komisije o makrobonitetnim politikama za nebankarsko financijsko posredovanje.^[49] Bio je uključen i u rad FSB‑a na politici za likvidnosnu pripravnost za maržne pozive i pozive za dostavljanje kolaterala nebankovnih sudionika na tržištu te je aktivno pridonosio kontinuiranom radu na politikama za rješavanje rizika koji proizlaze iz financijske poluge nebankarskoga financijskog posredovanja.^[50]

Okvir 3.
Kretanje koncentracijskog rizika u dioničkim fondovima europodručja

U 2024. došlo je do znatnog povećanja koncentracijskog rizika u dioničkim fondovima europodručja.

Koncentracijski rizik nastaje kada fondovi imaju velik udio svojih ulaganja u samo nekoliko velikih subjekata, geografskih regija ili gospodarskih sektora. Analiza ulaganja investicijskih fondova u kapital pokazuje da je gotovo 30 % njihova ukupnog portfelja vlasničkih vrijednosnih papira nefinancijskih društava bilo koncentrirano u samo 25 poduzeća na kraju 2024. (Grafikon A, panel a)). To je posljedica toga što su znatno veći udjeli u portfeljima raspoređeni na pozicije u najvećim fondovima, pri čemu je više od 3 % svih ulaganja u kapital nefinancijskih društava uloženo u samo jednu dionicu (Grafikon A, panel b)).

Grafikon A

Koncentracija ulaganja u kapital investicijskih fondova europodručja tijekom vremena

a) udio ulaganja investicijskih fondova u kapital nefinancijskih društava raspoređen na 25 najvećih izdavatelja

(postotci ulaganja u kapital nefinancijskih društava)

b) promjena koncentracije 25 najvećih izdavatelja u ulaganjima investicijskih fondova u kapital nefinancijskih društava

(postotci ulaganja u kapital nefinancijskih društava)

Rastuća koncentracija portfelja odražavala je pomake u strategijama ulaganja i promjene u vrednovanju.

Sve popularnije pasivne strategije ulaganja i visok rast cijena dionica američkih poduzeća usmjerenih na tehnologiju bili su glavni pokretači rasta koncentracijskog rizika posljednjih godina. Pasivnim ulaganjem nastoji se odraziti uspješnost cjelokupnog tržišta. To znači da investicijski fondovi kojima se pasivno upravlja obično slijede dioničke indekse, što je njihove portfelje usmjerilo prema većim izdavateljima koji su uključeni u glavne referentne vrijednosti. Zbog toga je sastav najvećih pozicija dioničkih fondova europodručja u 2024. sve više odražavao dominaciju nekoliko velikih američkih tehnoloških poduzeća na globalnim dioničkim tržištima (Grafikon B, panel a)). Znatan porast cijena takvih dionica tijekom godine povećao je njihovu relativnu vrijednost u portfeljima i privukao relativno veće priljeve u tehnološke fondove nego u druge dioničke fondove (Grafikon B, panel b)).

Grafikon B

Pomak prema američkim dionicama i dioničkim fondovima usmjerenima na tehnologiju

a) sastav 25 najvećih nefinancijskih društava koja su izdavatelji u koje ulažu investicijski fondovi europodručja, prema sjedištu izdavatelja

(postotci)

b) kumulativne promjene tokova dioničkih fondova i neto vrijednosti imovine europodručja u 2024., prema vrsti fonda

(postotci ukupne neto imovine)

Koncentrirani portfelji osjetljivi su na iznenadne korekcije cijena i intenziviranje dinamike.

Šokovi za poduzeće ili sektor u kojem su portfelji investicijskih fondova snažno koncentrirani mogu dovesti do znatnih gubitaka od usklađivanja vrijednosti za cijeli fond i potaknuti ulagače da prodaju svoje udjele u fondovima. S druge strane, može se dogoditi da investicijski fondovi moraju brzo unovčiti imovinu kako bi podmirili odljeve. To može dodatno smanjiti cijene pogođenih dionica i pojačati silazna kretanja. Povećava se i rizik od financijske zaraze zbog stavljanja pritiska na cijene imovine koje prvotno nisu bile pogođene šokom, što može dovesti do širih poremećaja na tržištu. U 2024. povećao se rizik od iznenadnih korekcija cijena dionica zbog većega geopolitičkog rizika, makroekonomske neizvjesnosti i zabrinutosti glede precijenjenosti na nekim tržištima vlasničkih vrijednosnih papira. U tom je kontekstu jačanje otpornosti sektora investicijskih fondova na takve šokove sve važnije za očuvanje šire financijske stabilnosti.

4. Neometano funkcioniranje tržišne infrastrukture i plaćanja

Eurosustav ima središnju ulogu u razvoju, upravljanju i nadzoru tržišnih infrastruktura i plaćanja. Promet se u 2024. povećao u svim uslugama sustava TARGET kojim upravlja Eurosustav, čije su funkcije, uključujući usluge namire za više valuta, dodatno razvijene. Kako bi unaprijedio digitalizaciju tržišta plaćanja malih i velikih vrijednosti i vrijednosnih papira, Eurosustav je postavio temelje za potencijalno izdavanje digitalnog eura i uspješno dovršio istraživački rad o uporabi tehnologije distribuiranog zapisa (DLT) za transakcije velikih vrijednosti koje se namiruju u centralnobankarskom novcu. Sve veće kibernetičke prijetnje rješavane su i s operativnog stajališta i s gledišta nadzora. Započeo je rad na poboljšanju globalnih prekograničnih/međuvalutnih plaćanja kako bi se pružila potpora stvaranju bržega, jeftinijega, transparentnijega i pristupačnijega globalnog ekosustava plaćanja.

4.1. Usluge sustava TARGET

Usluge sustava TARGET sastoje se od tri usluge namire: sustava T2, sustava namire u realnom vremenu na bruto načelu za platne transakcije u eurima koji podupire operacije monetarne politike Eurosustava, međubankovne transfere i komercijalna plaćanja, sustava TARGET2‑Securities (T2S), jedinstvene platforme za namiru vrijednosnih papira u Europi i usluge namire trenutačnih plaćanja u sustavu TARGET (TIPS), koja omogućuje namiru trenutačnih plaćanja u centralnobankarskom novcu.

ESB je ostvario znatan napredak u razvoju svih usluga sustava TARGET u 2024. zajedničkim naporima usmjerenima na jačanje sposobnosti sustava T2 i T2S da se oporave u slučaju velikog incidenta (uključujući kibernetički napad) i na daljnje poboljšanje funkcionalnosti usluga sustava TARGET kako bi se zadovoljile rastuće potrebe tržišta. Da bi se održala automatizirana obrada u kontekstu prekograničnih plaćanja, poruke sustava T2 unaprijeđene su u skladu s najnovijim kretanjima tržišnih standarda za sustave velikih plaćanja (tj. HVPS Plus). Znatna postignuća za sustav T2S uključuju punu primjenu novih usluga izvješćivanja, proširenje funkcija za namiru transakcija sa središnjim depozitorijima vrijednosnih papira izvan platforme sustava T2S, daljnji razvoj usluga upravljanja gotovinom za banke sudionice i nastavak rada na pripremi za buduću integraciju novih tržišta krajnjih ulagača. Nadalje, upravljačka tijela sustava T2S imala su glavnu ulogu u ključnim političkim i regulatornim inicijativama, kao što je buduće skraćenje ciklusa namire vrijednosnih papira u EU‑u (na T+1) i provjera režima discipline namire, s naglaskom na prilagodbi mehanizma kazna radi poboljšane učinkovitosti. Napredci u razvoju svih usluga sustava TARGET znatno su povećali učinkovitost tržišta.

Viševalutna značajka usluga sustava TARGET omogućuje pružanje usluga namire u valutama koje nisu euro, ako odnosne središnje banke odluče tako učiniti. Do 2024. ta je značajka upotrijebljena samo u sustavu T2S za namiru vrijednosnih papira u danskim krunama. Od veljače 2024. viševalutna značajka primjenjuje se i u sustavu TIPS za namiru trenutačnih plaćanja u švedskim krunama. Upotrijebit će se i kad namira plaćanja u danskim krunama bude puštena u rad u sustavima T2 i TIPS u travnju 2025..

Osim triju usluga namire (T2, T2S i TIPS) Eurosustav razvija novu uslugu sustava TARGET, sustav upravljanja kolateralom Eurosustava (ECMS), za upravljanje imovinom koja se koristi kao kolateral u kreditnim operacijama Eurosustava u svim jurisdikcijama europodručja. Pokretanje ECMS‑a premješteno je sa studenoga 2024. na lipanj 2025. kako bi se korisnicima dalo više vremena da dovrše ispitivanje funkcija ECMS‑a u stabilnom okružju.

Promet plaćanja u 2024. povećan je u svim uslugama sustava TARGET. U sustavu T2 prosječno je namireno 421 875 plaćanja dnevno, što je povećanje od 3,2 % u odnosu na prethodnu godinu, a uglavnom je posljedica komercijalnih plaćanja. U sustavu T2S prosječno je namiren dnevni obujam od 791 416 transakcija, što je povećanje od 13,1 %, široko rasprostranjen po tržišnim segmentima i sudionicima. Daljnji rast broja sudionika u TIPS‑u i početak operacija namire za prvu valutu koja nije euro u veljači (vidi gore) doveli su do znatnog povećanja broja plaćanja u TIPS‑u u 2024. Promatraju li se obujmi nominirani u eurima, dnevni prosjek porastao je s 963 894 plaćanja u prosincu 2023. na 1 657 421 u prosincu 2024. (+72,0 %). Plaćanja nominirana u švedskim krunama prosječno su iznosila 2 686 745 dnevno od veljače 2024. do kraja godine.

4.2. Inovacije i integracija u tržišnu infrastrukturu i plaćanja

Upravno je vijeće 18. srpnja 2024. odobrilo politiku Eurosustava o pristupu nebankovnih pružatelja platnih usluga svim platnim sustavima kojima upravljaju središnje banke europodručja i računima središnje banke.^[51] Politikom se, kao opće načelo, određuje da se pristup platnim sustavima kojima upravljaju središnje banke europodručja treba osigurati nebankovnim pružateljima platnih usluga koji ispunjavaju sve zahtjeve smanjenja rizika. Eurosustav nebankovnim pružateljima platnih usluga neće ponuditi pristup računima u svrhu čuvanja sredstava klijenata. Držanje računa središnje banke znači polaganje sredstava potrebnih za ispunjenje obveza namire. Radi ublažavanja pitanja specifičnih za središnju banku iz perspektive financijske stabilnosti i monetarne politike, Eurosustav će nametnuti maksimalno ograničenje dopuštenih iznosa na računima koje drže nebankovni pružatelji platnih usluga. Politika slijedi donošenje uredbe o trenutačnim plaćanjima^[52], kojom je, među ostalim, izmijenjena direktiva o konačnosti namire^[53], kako bi se nebankovnim pružateljima platnih usluga omogućilo sudjelovanje u određenim platnim sustavima. Eurosustav je tu politiku proveo odlukom koju je Upravno vijeće donijelo 27. siječnja 2025.^[54], uz posuvremenjenja smjernice o sustavu TARGET^[55] koja će uslijediti u lipnju 2025.

U kolovozu 2024. ESB je objavio usklađena pravila i aranžmane za mobilizaciju i upravljanje kolateralom u kreditnim operacijama Eurosustava, što je korak prema daljnjoj financijskoj integraciji u europodručje i uniji tržišta kapitala.

U sklopu kontinuirane potpore stvaranju unije tržišta kapitala Savjetodavna skupina Eurosustava za tržišne infrastrukture za vrijednosne papire i kolateral (Skupina AMI‑SeCo) nastavila je pratiti usklađenost nacionalnih tržišta s harmonizacijskim standardima sustava T2S, kao i sa standardima jedinstvenog pravilnika za upravljanje kolateralom za Europu (SCoRE) i europskim standardima korporativnih događaja. U izvješću o usklađenosti korporativnih događaja za 2024. i u izvješću SCoREBOARD za drugu polovinu 2024. ističe se ograničen napredak i kašnjenje u odnosu na usklađivanje sa standardima skupine AMI‑SeCo, premda se očekuje da će mnoga neriješena pitanja biti zatvorena do lipnja 2025. Jedan pokretač usklađenosti uporaba je zajedničkog standarda za slanje poruka, kako se to zahtijeva standardima SCoRE, što je ključno za poboljšanje automatizacije korporativnog djelovanja i obrade upravljanja kolateralom od agenta treće strane. AMI‑SeCo‑va radna skupina za strategiju migracije na normu ISO 20022 razvija strategiju za tržišni prijelaz na normu ISO 20022, najnoviju dostupnu normu za slanje poruka.

Eurosustav je tijekom 2024. uspješno dovršio istraživački rad na testiranju uporabe DLT‑a za transakcije velikih vrijednosti koje se namiruju u centralnobankarskom novcu.^[56] Tijekom šest mjeseci testirano je 58 slučajeva različite namjene. Eurosustav je ukupno obradio više od 200 transakcija s ukupnom vrijednosti od 1,59 mlrd. EUR. U istraživačkom radu sudjelovala su 64 subjekta iz devet država, koji obuhvaćaju središnje banke, sudionike na financijskom tržištu i operatore DLT‑a.

Trenutačno se analiziraju nalazi koji će poslužiti kao osnova za sljedeće korake u smislu europske vizije budućnosti digitalne unije tržišta kapitala.^[57] Tijekom cijele 2024. Eurosustav je nastavio razmjenjivati mišljenja s tržištem u posebnoj kontaktnoj skupini za nove tehnologije za namiru velikih vrijednosti.

Naposljetku, EU‑ova usluga izdavanja (EIS) pokrenuta je u siječnju 2024. Ta usluga, koju Europska komisija rabi za izdavanje i namiru dužničkih vrijednosnih papira EU‑a na siguran, učinkovit i neutralan način u sustavu TS2, rabi se intenzivno i uspješno otkad je pokrenuta. Dužnički vrijednosni papiri u vrijednosti većoj od 100 mlrd. EUR izdani su putem središnjeg depozitorija vrijednosnih papira središnje banke Nationale Bank van België / Banque Nationale de Belgique u skladu s pristupom neutralnosti EIS‑a.

4.3. Projekt digitalnog eura

U studenome 2023. ESB je pokrenuo dvogodišnju pripremnu fazu projekta digitalnog eura da bi postavio temelje za moguće izdavanje digitalnog eura. Eurosustav je tijekom 2024. postigao napredak u ključnim koracima i redovito pružao najnovije informacije o učinjenom napretku. Prvo izvješće o napretku projekta digitalnog eura objavljeno je u lipnju, a drugo izvješće o napretku projekta digitalnog eura u prosincu. Kao dio pripremne faze ESB radi na pravilniku o shemi digitalnog eura, koji će biti ključan za standardiziranje načina uporabe digitalnog eura i upravljanje digitalnim eurom u europodručju. U 2024. skupina za izradu pravilnika usredotočila se na dva glavna zadatka: preispitivanje prvog nacrta pravilnika i nastavak izrade dodatnih odjeljaka uz potporu sedam novih radnih podskupina skupine za izradu pravilnika.

Dizajn digitalnog eura oslanjao bi se na suvremene tehnologije kako bi ga učinile otpornim na kibernetičke prijetnje i omogućile da ispunjava potrebe korisnika. ESB je u siječnju objavio pozive za prijave potencijalnih pružatelja komponenata digitalnog eura i povezanih usluga te je uspio ostvariti napredak u odabiru.

Daljnje eksperimentiranje i aktivnosti na istraživanju korisnika započeli su u rujnu 2024. kako bi se dobio uvid u preferencije korisnika. To je uključivalo internetske ankete i intervjue s ciljnim skupinama poput malih trgovaca i ranjivih potrošačkih skupina. Inovacijska partnerstva s privatnim i javnim dionicima pokrenuta su da bi se testirala „uvjetna plaćanja” i istražili drugi inovativni slučajevi upotrebe.

ESB je ostvario napredak u razvoju funkcije digitalnog eura bez interneta, koja bi omogućila izvršavanje plaćanja bez internetske veze s razinama privatnosti sličnima gotovinskima. Istraživalo se kako uvesti funkciju bez internetske veze u uređaje krajnjih korisnika uključujući tehnološke, sigurnosne i operativne aspekte.

Suradnja s dionicima ostala je prioritet u 2024., pri čemu je ESB aktivno komunicirao s javnosti, sudionicima na tržištu i tvorcima politika. To je uključivalo tehničke sastanke s Odborom za plaćanja malih vrijednosti u eurima (ERPB), bilateralne sastanke sa sudionicima na tržištu i napore za podizanje svijesti javnosti o projektu i poticanje transparentnosti putem seminara o digitalnom euru s organizacijama civilnog društva.

ESB je tijekom cijele 2024. pružao tehnički doprinos kao potporu raspravama u Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije o prijedlogu uredbe Europske komisije o uvođenju digitalnog eura, objavljenom u lipnju 2023.

ESB je redovito surađivao i sa suzakonodavcima i dionicima na tržištu radi pružanja najnovijih informacija o napretku projekta i prikupljanja povratnih informacija o raznim elementima metodologije kalibracije ograničenja dopuštenog iznosa.^[58] Premda bi ograničenje dopuštenog iznosa za digitalni euro bilo određeno bliže datumu njegova uvođenja, kako bi se osiguralo da odražava gospodarske uvjete u tom trenutku, ESB je 2024. počeo razvijati metodologiju koja obuhvaća monetarne i gospodarske aspekte s ciljem uravnoteženja ciljeva utvrđenih u nacrtu zakonodavstva: da digitalni euro učini široko uporabljenim sredstvom plaćanja i da zaštiti financijsku stabilnost i transmisiju monetarne politike. Posebna radna podskupina u kojoj su sudjelovali stručnjaci ESB‑a, uz potporu nacionalnih središnjih banaka i nacionalnih nadležnih tijela, počela je utvrđivati ključne činitelje koji utječu na kalibraciju ograničenja dopuštenog iznosa kako bi pomogla u uspostavi usklađene metodologije kojom se ti činitelji uzimaju u obzir.

Upravno vijeće odlučit će hoće li prijeći na sljedeću fazu projekta digitalnog eura do kraja 2025. Odluka o tome hoće li se izdati digitalni euro bit će donesena tek kad se usvoji zakonodavni okvir Europske unije.

4.4. Nadzor i uloga središnje emisijske banke

Sigurno i učinkovito funkcioniranje infrastruktura financijskih tržišta i plaćanja u europodručju ostaje prioritet Eurosustava u njegovoj nadzornoj funkciji. Osim toga, Eurosustav, u svojoj ulozi središnje emisijske banke za euro, sudjeluje u mehanizmima za suradnju s drugim nadzornicima ili nadležnim tijelima za infrastrukture financijskih tržišta sa znatnim opsegom poslova nominiranih u eurima.

U vezi s nadzorom usluga sustava TARGET, ključni prioritet bila je provedba prve sveobuhvatne procjene nakon konsolidacije sustava T2 i T2S u 2023. Procjena, koja će biti dovršena 2025., posebno je bila usmjerena na praćenje provedbe okvira za upravljanje rizicima te okvira za kibernetičku otpornost i informacijsku sigurnost funkcije upravljanja rizicima usluga sustava TARGET. Postupci procjene provedeni su i za sistemski važne platne sustave (SIPS) izvan sustava T2, odnosno EURO1, STEP2‑T i MasterCard Clearing Management System, koji će također biti dovršeni u 2025., uz kontinuirani nadzor u svim uslugama sustava TARGET i svim sistemski važnim platnim sustavima.

Nadalje, Eurosustav je proveo preispitivanje ESB‑ove uredbe o nadzornim zahtjevima za sistemski važne platne sustave (uredba o sistemski važnim platnim sustavima)^[59] i utvrdio više područja za posuvremenjivanje. Posuvremenjivanje je u obliku preinake uredbe, koja obuhvaća nove zahtjeve o upravljanju, kibernetičkom riziku i eksternalizaciji te izmjene definicije upravitelja SIPS‑a da bi iznimno uključila podružnicu pravnog subjekta izvan europodručja. Savjetovanje s javnošću o planiranoj preinaci uredbe o sistemski važnim platnim sustavima pokrenuto je u listopadu 2024., a konačna preinačena uredba bit će objavljena tijekom 2025.

Eurosustav je nastavio nadzorne aktivnosti koje obuhvaćaju elektroničke platne instrumente, sheme i rješenja (PISA) u skladu s okvirom PISA, čime je dovršeno uključivanje novih nadziranih subjekata i provedene su sveobuhvatne procjene nadziranih paneuropskih shema i rješenja. Pred kraj druge polovine 2024. funkcija nadzora nastavila se pripremati za operacionalizaciju svojih novih odgovornosti u skladu s uredbom o tržištima kriptoimovine^[60].

U području kibernetičke otpornosti Eurosustav je preispitao svoju strategiju kibernetičke otpornosti proširivši njezin obuhvat kako bi uključila subjekte koji su nadzirani u skladu s okvirom PISA. Nadalje, Europski sustav središnjih banaka radio je na preispitivanju okvira TIBER‑EU, da bi se uskladio i s regulatornim tehničkim standardima u skladu s aktom o digitalnoj operativnoj otpornosti (DORA)^[61] za penetracijsko testiranje vođeno prijetnjama.^[62] Posuvremenjeni okvir TIBER‑EU objavljen je u veljači 2025.

Eurosustav, u ulozi središnje emisijske banke za euro, pridonio je radu nadzornih i sanacijskih kolegija za središnje druge ugovorne strane u EU‑u i bio uključen u kontinuirani nadzor sistemski važnih središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja. Što se tiče namire vrijednosnih papira, Eurosustav je nastavio redovito preispitivanje i procjenu središnjih depozitorija vrijednosnih papira u skladu s uredbom o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira (CSDR)^[63]. Počeo je i obavljati ulogu u postupku izdavanja odobrenja za rad subjektima koji upravljaju tržišnim infrastrukturama utemeljenima na DLT‑u u skladu s uredbom o pilot‑režimu DLT‑a^[64].

ESB je pridonio radu više radnih podskupina iz perspektive nadzora, uključujući marže središnjih drugih ugovornih strana, klimatski rizik i rizik općeg poslovanja, kao i upravljanje i nadzor povezanih sustava brzih plaćanja. U regulatornom prostoru EU‑a Eurosustav je pridonio izradi regulatornih tehničkih standarda, među ostalim u skladu s revidiranom uredbom o infrastrukturi europskog tržišta (EMIR 3),^[65] DORA‑om i uredbom o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira (CSDR REFIT, dodatna fina prilagodba i objašnjenje okvira CSDR‑a) u suradnji s relevantnim europskim nadzornim tijelima. U kontekstu rasprava o uredbi EMIR 3, ESB je kontinuirano pratio kretanja u području poravnanja u EU‑u i provodio kvantitativne analize regulatornih mjera kao što je zahtjev za aktivne račune uredbe EMIR 3. Naposljetku, ESB i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo objavili su prvo zajedničko izvješće o prijevarama pri plaćanju, u kojem se naglašava učinkovitost zahtjeva pouzdane autentifikacije klijenata.

5. Aktivnosti povezane s tržišnim operacijama i financijske usluge pružene drugim institucijama

Linije Eurosustava za ugovore o razmjeni i repo ugovore instrumenti su monetarne politike koji služe kao alati za stabilizaciju u razdobljima stresa na globalnim financijskim tržištima. Linije za likvidnost u eurima sa središnjim bankama izvan europodručja ponovo su osigurale zaštitni mehanizam za tržišno financiranje. ESB je nastavio nuditi i redovite operacije u američkim dolarima prihvatljivim drugim ugovornim stranama u europodručju uz pomoć mreže stalno raspoloživih linija za valutne ugovore o razmjeni glavnih središnjih banaka, uključujući ESB, zajedno sa Sustavom federalnih rezerva te središnjim bankama Bank of Canada, Bank of England, Bank of Japan i Swiss National Bank. Nije bilo ESB‑ovih intervencija na deviznom tržištu 2024. ESB je i nadalje odgovoran za upravljanje različitim financijskim operacijama u ime Europske unije i nastavio je imati ulogu koordinatora u odnosu na okvir za usluge upravljanja pričuvama Eurosustava.

5.1. Kretanja tržišnih operacija

Linije za eursku i deviznu likvidnost

Linije Eurosustava za ugovore o razmjeni i repo ugovore instrumenti su monetarne politike koji pomažu spriječiti da napetosti na međunarodnim tržištima financiranja ugrožavaju učinkovitost transmisije monetarne politike europodručja. U Tablici 5.1. prikazane su linije za likvidnost u funkciji na dan 31. prosinca 2024.

Što se tiče linija za deviznu likvidnost, u 2024. ESB je nastavio tjednom dinamikom osiguravati likvidnost u američkim dolarima u suradnji sa Sustavom federalnih rezerva te središnjim bankama Bank of Canada, Bank of England, Bank of Japan i Swiss National Bank (mreža linija za valutne ugovore o razmjeni) uz rok dospijeća od sedam dana. Zaduživanje drugih ugovornih strana europodručja bilo je vrlo ograničeno tijekom cijele godine.

Nakon što je ESB‑ov novi okvir za pružanje likvidnosti u eurima središnjim bankama izvan europodručja stupio na snagu 16. siječnja 2024., produljene su sve linije za likvidnost u eurima za koje su primljeni zahtjevi za produljenje, početno do 31. siječnja 2025., a zatim do 31. siječnja 2027.^[66] Povlačenja linija za likvidnost u eurima u 2024. bila su ograničena.

Izvještavanje o deviznim intervencijama

U 2024. ESB nije intervenirao na deviznom tržištu. Od uspostave eura ESB je dvaput intervenirao na deviznom tržištu, 2000. i 2011. Podatci o deviznim intervencijama objavljuju se na tromjesečnoj osnovi, sa zakašnjenjem od jednog tromjesečja, na mrežnim stranicama ESB‑a i na ESB‑ovu portalu za podatke, a prikazani su i u Tablici 5.2. Izostanak deviznih intervencija u određenom tromjesečju izričito se navodi.

Izvještajnim su okvirom obuhvaćene devizne intervencije koje je ESB proveo jednostrano ili koordinirano s drugim međunarodnim tijelima i devizne intervencije „na graničnim vrijednostima” u sklopu europskoga tečajnog mehanizma II (ERM II).

5.2. Upravljanje operacijama zaduživanja i kreditiranja u EU‑u

ESB je odgovoran za upravljanje računima i obradu plaćanja povezanih s poslovima zaduživanja i kreditiranja EU‑a u sklopu instrumenta srednjoročne financijske pomoći (MTFA)^[67] za platne bilance država članica, Mehanizma za europsku financijsku stabilnost (EFSM)^[68], Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE)^[69], programa Next Generation EU (NGEU)^[70], programa pomoći Ukrajini, uključujući iznimno prijelazno financiranje^[71] i kratkoročne makrofinancijske pomoći Arapskoj Republici Egiptu^[72]. ESB je odgovoran i za upravljanje plaćanjima koja su povezana s operacijama u sklopu Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF)^[73] i Europskoga stabilizacijskog mehanizma (ESM)^[74] te za obradu svih plaćanja povezanih s ugovorom o kreditima za Grčku^[75]. ESB je 2024. pružao usluge platnog agenta za Europsku komisiju^[76].

Na dan 31. prosinca 2024. ukupan nepodmireni nominalni iznos iznosio je 0,2 mlrd. EUR u sklopu instrumenta MTFA, 42 mlrd. EUR u sklopu EFSM‑a, 98,35 mlrd. EUR u sklopu instrumenta SURE i 31,605 mlrd. EUR u sklopu ugovora o kreditima za Grčku. Naposljetku, ESB je 2024. obradio isplate i plaćanja kamata za kredite i bespovratna sredstva u sklopu programa NGEU različitim državama članicama i iz različitih država članica uključujući i kredite Ukrajini.

5.3. Usluge upravljanja pričuvama Eurosustava

U 2024. godini i nadalje je na raspolaganju bio sveobuhvatan skup financijskih usluga u okviru za usluge upravljanja pričuvama Eurosustava (ERMS), uspostavljenom 2005. u svrhu upravljanja pričuvama stranaka nominiranima u eurima. Neke nacionalne središnje banke Eurosustava središnjim bankama, monetarnim vlastima i državnim agencijama izvan europodručja te međunarodnim organizacijama pružaju financijske usluge unutar tog okvira prema usklađenim uvjetima i tržišnim standardima. ESB ima ulogu općega koordinatora, koji prati neometano funkcioniranje usluga, promiče promjene radi poboljšanja okvira i priprema povezana izvješća za ESB‑ova tijela nadležna za odlučivanje.

Broj računa stranaka u ERMS‑u na kraju 2024. godine iznosio je 287, a na kraju 2023. bilo ih je 273. U četvrtom tromjesečju 2024. ukupne agregirane pričuve (uključujući udjele gotovine i vrijednosnih papira) kojima je upravljano u sklopu ERMS‑a povećale su se za otprilike 8 % u odnosu na četvrto tromjesečje 2023.

6. Gotovina je i nadalje najčešće sredstvo plaćanja među europskim građanima

Razina novčanica u optjecaju blago se povećala u 2024., a gotovina je i nadalje najčešće sredstvo plaćanja na prodajnom mjestu.

Eurosustav predano nastoji osigurati da gotovina ostane dostupna, pristupačna i prihvaćena kao sredstvo plaćanja, te istodobno što održivija i ekološki prihvatljivija. Pripreme za razvoj nove serije euronovčanica prilika su za povećanje prepoznatljivosti euronovčanica svim Europljanima.

6.1. Optjecaj i obrada gotovine

Krajem 2024. u optjecaju je bilo 30,5 mlrd. komada euronovčanica, ukupne vrijednosti oko 1,6 bil. EUR (Grafikon 6.1.). Tijekom godine zabilježen je rast od 2,4 % kada je riječ o broju novčanica u optjecaju i 1,3 % kada je riječ o njihovoj vrijednosti.

Grafikon 6.1.

Broj i vrijednost euronovčanica u optjecaju

(lijevo: bil. EUR, desno: mlrd.)

Kreditne institucije vratile su u 2024. 25,4 mlrd. novčanica nacionalnim središnjim bankama europodručja, što je neznatno smanjenje, od 0,9 mlrd. novčanica u odnosu na 2023. Ukupna vrijednost novčanica deponiranih u nacionalnim središnjim bankama iznosila je 856 mlrd. EUR u 2024., što je smanjenje u odnosu na 890 mlrd. EUR u 2023. To je smanjenje posljedica toga što su kreditne institucije vraćale veće količine novčanica u optjecaj među klijentima umjesto da su ih vraćale u nacionalne središnje banke. Promjena u obradi novčanica kreditnih institucija odražava njihova nastojanja da poboljšaju učinkovitost, što su postigle, na primjer, postavljanjem više bankomata s funkcijom deponiranja i vraćanja novčanica u optjecaj.

U 2024. povećanje optjecaja eurokovanica (neto izdanje) u europodručju bilo je slično onome u prethodne dvije godine i iznosilo je 3,0 mlrd. kovanica nominalne vrijednosti 953 mil. EUR.

ESB snažno pozdravlja namjeru uspostavljanja pravno obvezujućih pravila o statusu zakonskog sredstva plaćanja euronovčanica i eurokovanica u pravu EU‑a. Donošenje uredbe EU‑a dalo bi građanima veću pravnu sigurnost da mogu neometano provoditi transakcije uživo s gotovinom. Kreditne institucije imaju društvenu odgovornost građanima i poduzećima pružiti sveobuhvatne i učinkovite gotovinske usluge. U 2024. ESB i nacionalne središnje banke produbili su analize pristupa građana gotovinskim uslugama koje nude kreditne institucije i utvrdile daljnje pogoršavanje tih usluga u nekim područjima. Stoga je ugradnja zaštitnih pravila za pristup građana gotovini u pravo EU‑a izričito pozdravljena.

6.2. Uporaba gotovine od strane potrošača i poduzeća

ESB je u razdoblju od rujna 2023. do lipnja 2024. proveo studiju o platnim navikama potrošača u europodručju kako bi procijenio njihovo ponašanje i preferencije u vezi s plaćanjem te njihov pristup različitim platnim instrumentima. Studija je pokazala da je gotovina najčešći način plaćanja na prodajnom mjestu i upotrijebljena je u 52 % svih transakcija. Međutim, udio gotovinskih plaćanja smanjio se u odnosu na 59 % u 2022. U smislu vrijednosti, kartične transakcije bile su zastupljenije (45 %) od gotovine (39 %). Udio internetskih plaćanja u svakodnevnim plaćanjima potrošača povećan je sa 17 % na 21 %, dok je udio plaćanja na prodajnom mjestu pao s 80 % na 75 %. Studija je pokazala i da većina potrošača (62 % u 2024., što je porast u odnosu na 60 % u 2022.) smatra da je važno imati gotovinu kao mogućnost plaćanja. Istodobno je većina potrošača u europodručju (87 % u 2024., što je smanjenje u odnosu na 89 % u 2022.) izvijestila da je prilično jednostavno ili vrlo jednostavno doći do bankomata ili banke.

ESB je 2024. objavio rezultate istraživanja o upotrebi gotovine u poduzećima u europodručju, čime je dobiven uvid u prihvaćanje raznih platnih instrumenata i strateška stajališta poduzeća o uporabi i prihvaćanju gotovine. Istraživanje je pokazalo da je udio poduzeća koja prihvaćaju gotovinu pao s 96 % u 2021. na 88 % u 2024. Smanjenje prihvaćanja gotovine posebno je snažno među hotelima, restoranima i kafićima. Među poduzećima koja trenutačno prihvaćaju gotovinu, 94 % izjavilo je da namjerava nastaviti to činiti u budućnosti.

6.3. Krivotvorenje i razvoj euronovčanica

Iz optjecaja je 2024. godine povučeno oko 554 000 krivotvorenih euronovčanica, što je, u usporedbi s povijesnim standardima, mali udio u ukupnom broju novčanica u optjecaju (Grafikon 6.2.). Premda je to vrlo mali udio, veći je nego prethodnih godina kada je broj krivotvorina bio iznimno malen zbog pandemije bolesti COVID‑19. Općenito, otkriveno je oko 18 krivotvorina na milijun originalnih novčanica u optjecaju. Stoga je doticaj s krivotvorenim novčanicama malo vjerojatan.

Većina krivotvorina loše je kvalitete i na njima nema imitacija zaštitnih obilježja ili su te imitacije vrlo loše. Novčanice se mogu provjeriti jednostavnom metodom „osjeti, pogledaj i nakreći” opisanom na mrežnoj stranici o zaštitnim obilježjima novčanica i mrežnim stranicama nacionalnih središnjih banaka europodručja.

Grafikon 6.2.

Broj krivotvorenih novčanica otkrivenih u jednoj godini na milijun originalnih novčanica u optjecaju

Pripreme za buduće euronovčanice

ESB se priprema za razvoj nove serije euronovčanica koje bi se i nadalje odlikovale visokom otpornošću na krivotvorenje, ali i maksimalnom ekološkom prihvatljivošću. Taj postupak odražava opredijeljenost Eurosustava za gotovinu i prilika je da euronovčanice postanu prepoznatljivije svim Europljanima.

Tijekom 2024. multidisciplinarna savjetodavna skupina, koja okuplja stručnjake iz raznih relevantnih područja, sastavila je moguće motive koji bi prikazivali dvije odabrane teme: „Europsku kulturu” i „Rijeke i ptice”. Upravno je vijeće 29. siječnja 2025. odabralo motive za obje teme i osnovalo ocjenjivački sud za natječaj za dizajn novčanica, koji okuplja članove iz svih država europodručja, kako bi poduprlo natječaj za dizajn čija je objava planirana krajem godine. Očekuje se da će ESB 2026. odlučiti o budućem dizajnu novčanica te početku izrade i izdavanja novih novčanica. Proći će nekoliko godina prije izrade i izdavanja prvih novčanica.

7. Statistika

ESB uz pomoć nacionalnih središnjih banaka razvija, prikuplja, sastavlja i diseminira širok raspon statističkih podataka i podataka potrebnih za podržavanje ESB‑ove monetarne politike te zadaća povezanih s financijskom stabilnošću i ostalih zadaća Europskog sustava središnjih banaka i Europskog odbora za sistemske rizike. Tim statističkim podatcima služe se i tijela javne vlasti, međunarodne organizacije, sudionici na financijskom tržištu, mediji i javnost, što pomaže ESB‑u da poveća transparentnost rada.

ESB je 2024. proširio izvještajnu populaciju za statističke podatke o tržištu novca i učinio povezani skup podataka reprezentativnijima. ESB je objavio i nove statističke podatke o financijskim računima, odnosno detaljnije podatke o udjelima/jedinicama kućanstava u investicijskim fondovima, te je počeo objavljivati nove pojedinosti o tromjesečnoj vanjskoj statistici subjekata posebne namjene. Statistički pokazatelji povezani s klimatskim promjenama također su dodatno razrađeni u sklopu ESB‑ova plana za klimu i prirodu. ESB je nastavio provoditi strategiju smanjivanja tereta izvješćivanja za banke na temelju Okvira za integrirano izvještavanje i Rječnika za integrirano izvještavanje banaka.

7.1. Unaprjeđenje statistike europodručja radi ispunjavanja rastućih potreba politike

Proširenje izvještajne populacije za statističke podatke o tržištu novca europodručja

Povećanjem izvještajne populacije za statističko izvješćivanje o tržištu novca podupire se kvaliteta statističkih podataka o tržištu novca europodručja. Dana 1. srpnja 2024. izvještajna populacija za statističko izvješćivanje o tržištu novca proširena je pridruživanjem 24 novih banaka postojećim izvještajnim bankama (dotad ih je bilo 45). Proširenjem je povećana veličina uzorka za nekoliko država europodručja i prvi put proširena pokrivenost na Luksemburg i Portugal.

Podatci dobiveni od novih izvještajnih jedinica bit će uključeni u izračun eurske kratkoročne kamatne stope (€STR) kada se utvrdi da su podatci dovoljno kvalitetni. Proširenje izvještajne populacije podupire reprezentativnost, robusnost i pouzdanost statističkih podataka o tržištu novca europodručja.

Objava novih statističkih podataka o financijskim računima

U travnju 2024. ESB je počeo objavljivati podatke o udjelima kućanstava u udjelima/jedinicama investicijskih fondova raščlanjenima prema odnosnom sektoru imovine i druge ugovorne strane. Ti podatci nude dublje uvide u neizravne izloženosti kućanstava putem investicijskih fondova, čime je omogućena točnija analiza njihove financijske bilance i izloženosti raznim kategorijama imovine i drugim ugovornim stranama.

Nakon izmjene smjernice o statističkim izvještajnim zahtjevima ESB‑a u području tromjesečnih financijskih računa^[77], ESB je u listopadu 2024. počeo objavljivati dodatne podatke o financijskim računima za ostale financijske institucije prema podsektorima. Ostale financijske institucije, koje čine drugi po veličini financijski sektor u europodručju nakon monetarnih financijskih institucija, ponajprije pružaju financiranje nefinancijskim društvima i, u manjoj mjeri, kućanstvima i drugim sektorima. Imaju i ulogu u usmjeravanju sredstava prema ostatku svijeta i od njega.

Naposljetku, novoobjavljeni podatci o izdavanju dužničkih vrijednosnih papira nefinancijskih društava kanalima financiranja pružaju dodatne informacije o tržišnom financiranju nefinancijskih društava u europodručju i državama europodručja.

Novi podatci o subjektima posebne namjene u vanjskoj statistici

ESB je u travnju 2024. počeo objavljivati nove pojedinosti o vanjskoj statistici za subjekte posebne namjene, kako je navedeno u izmijenjenoj smjernici o statističkim izvještajnim zahtjevima ESB‑a u području vanjske statistike^[78]. Nove informacije o tromjesečnim prekograničnim transakcijama i pozicijama subjekata posebne namjene u europodručju i državama europodručja, počevši s podatcima za prvo tromjesečje 2020., usmjerene su na bolje razumijevanja uloge subjekata posebne namjene u različitim komponentama vanjske statistike.^[79]

7.2. Daljnji razvoj pokazatelja povezanih s klimatskim promjenama kao dio ESB‑ova plana za klimu i prirodu

ESB objavljuje tri široka skupa statističkih pokazatelja povezanih s klimatskim promjenama.

• Pokazatelji održivog financiranja daju pregled dužničkih vrijednosnih papira s obilježjima održivosti koje su izdali i drže rezidenti u europodručju. U njima se navode informacije o sredstvima prikupljenima za financiranje održivih projekata i o prelasku na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika.
• Analitički pokazatelji emisija ugljika financijskih institucija pružaju informacije o intenzitetu ugljika u odnosu na portfelje vrijednosnih papira i kreditne portfelje financijskih institucija i pomažu u procjeni uloge financijskog sektora u financiranju prelaska na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika i povezanih rizika.
• Analitičkim pokazateljima o fizičkim rizicima portfelja financijskih institucija procjenjuju se rizici koji proizlaze iz utjecaja prirodnih opasnosti uzrokovanih klimatskim promjenama, kao što su poplave i šumski požari, na uspješnost kredita, obveznica i vlasničkih vrijednosnih papira.

Ti se pokazatelji prikupljaju u bliskoj suradnji unutar Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i dio su ESB‑ova šireg plana za klimu i prirodu. Prikupljaju se s pomoću nekoliko zbirka podataka ESB‑a/ESSB‑a i vanjskih zbirki podataka kao što su AnaCredit, statistički podatci o držanju vrijednosnih papira, Registar podataka o institucijama i povezanim društvima (RIAD) i podatci o emisiji stakleničkih plinova uz podatke o fizičkim opasnostima dobivenima od centra za podatke o rizicima (RDH) Centra znanja za upravljanje rizicima od katastrofa (DRMKC), programa Copernicus, Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) i drugih.

Pokazatelji su posuvremenjeni u travnju 2024. Pokazatelji o održivom financiranju obogaćeni su novim pojedinostima o razinama osiguranja održivih dužničkih vrijednosnih papira. Posuvremenjivanje pokazatelja o emisijama ugljika i fizičkim rizicima uključilo je znatna konceptualna poboljšanja, poboljšanja pokrivenosti, dosljednosti i granularnosti.^[80] Dodatne raščlambe pokazatelja o održivom financiranju objavljene su u rujnu 2024., a status skupa podataka unaprijeđen je s eksperimentalnih podataka na službenu statistiku ESSB‑a.

Rad se nastavlja na sva tri skupa podataka s ciljem daljnjeg poboljšanja kvalitete podataka i dostupnih raščlamba. Ispituju se i druga područja istraživanja pod pokroviteljstvom Inicijative skupine G‑20 o prazninama u podatcima, odnosno mjerenje rashoda za prilagodbu, aspekti povezani s pokrivenosti osiguranjem i inozemna izravna ulaganja, kao i konceptualni okvir za izradu pokazatelja o fizičkom i tranzicijskom riziku usmjerenima na budućnost. Uz poboljšanja međunarodnih statističkih standarda, kao što je Priručnik o sustavu nacionalnih računa i platne bilance, kojima će se omogućiti daljnje raščlambe u vezi s klimatskim promjenama širokog skupa ekonomskih podataka, očekuje se da će to povećati dostupnost podataka o tim temama u nadolazećim godinama.

7.3. Povećanje učinkovitosti izvještavanja o podatcima banaka

ESB‑ova strategija za smanjenje tereta izvješćivanja za banke temelji se na tri stupa, a to su: (1) suradnja s drugim europskim i nacionalnim tijelima radi integracije statističkog, bonitetnog i sanacijskog izvješćivanja, (2) uključivanje postojećeg statističkog izvještavanja u Okvir za integrirano izvještavanje kao prvi korak prema široj integraciji i (3) suradnja s bankarskim sektorom kako bi se premostili zahtjevi tijela za podatke i jezik i definicije koje banke rabe putem rječnika za integrirano izvještavanje banaka (BIRD).

Suradnja s drugim tijelima intenzivirana je 2024. s uspostavom Zajedničkog odbora za izvješćivanje banaka (JBRC) u kojem sudjeluju ESB, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Europska komisija, Jedinstveni sanacijski odbor i mjerodavna nacionalna tijela. JBRC je 2024. uspostavio podstrukturu nazvanu Kontaktna skupina za izvješćivanje (RCG), koja okuplja stručnjake za regulatorno izvješćivanje banaka iz bankarskog sektora. RCG služi kao redovni kanal za suradnju i razmjenu mišljenja s tijelima. Prvi je prioritet JBRC‑a uspostavljanje zajedničkih pojmova i definicija koji će se rabiti u novom i postojećem izvješćivanju.

Cilj Okvira za integrirano izvještavanje jest uskladiti statističko izvještavanje u svim bankama europodručja. U 2024. ESB je najavio da je početak izvješćivanja u skladu s Okvirom za integrirano izvještavanje planiran za kraj 2029. Novo razdoblje odražava povratne informacije primljene od bankarskog sektora o potrebi osiguranja neometane provedbe Okvira za integrirano izvještavanje.

U 2024. suradnjom BIRD‑a, koja je uključivala tijela i sektor, integrirani su prvi nadzorni i statistički okviri. Integrirani podatkovni model, u kojem se navodi kako se podatci mogu izvesti iz internih sustava banaka, kao i pravila kako podatke pretvoriti u izvješća koja zahtijevaju tijela, objavljeni su na mrežnim stranicama BIRD‑a.

Okvir 5.
Poboljšanje makroekonomske statistike radi boljeg razumijevanja prekograničnih financijskih veza u europodručju

ESB je objavio nekoliko novih raščlamba statistike platne bilance europodručja te stanja međunarodnih ulaganja i tromjesečnih sektorskih računa. Novi podatci rješavaju izazove mjerenja povezane s globalizacijom, kako je naglašeno u preispitivanju strategije monetarne politike ESB‑a iz 2021., što je posebno povezano s prisutnosti multinacionalnih poduzeća i širenjem međunarodnih lanaca za financijsko posredovanje.

Granularnije sektorske i geografske pojedinosti te pojedinosti o financijskim instrumentima, kao i zasebni podatci za subjekte posebne namjene sada su dostupni u skupu podataka statistike platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja, a posebno su korisni za analiziranje kretanja u portfeljnom ulaganju i inozemnim izravnim ulaganjima. Te dvije kategorije statistike platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja glavne su komponente koje su uzrokovale promjene međunarodnih financijskih tokova u europodručju posljednjih godina.^[81] Analiza financijskih tokova poboljšana je i novim podatcima o podsektorima ostalih financijskih institucija, sada dostupnima u tromjesečnim sektorskim računima, i podatcima o izdavanju dužničkih vrijednosnih papira nefinancijskih društava kanalima financiranja. Naposljetku, nove pojedinosti tromjesečnih sektorskih računa o ulaganjima kućanstava putem investicijskih fondova, raščlanjenih prema odnosnoj vrsti ulaganja i sektoru druge ugovorne strane, olakšavaju analizu izloženosti kućanstava različitim kategorijama imovine.

Poboljšana sektorska raščlamba statistike platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja i novi podatci tromjesečnih sektorskih računa o neizravnim izloženostima kućanstava otkrivaju prevladavanje sektora investicijskih fondova kao imatelja vrijednosnih papira za portfeljna ulaganja koje izdaju rezidenti izvan europodručja.^[82] Podrobnije raščlambe prema državi druge ugovorne strane omogućuju bolju pokrivenost geografije prekograničnih financijskih tokova u europodručju i u odnosu na razvijena gospodarstva i zemlje s tržištima u nastajanju.^[83]

Novoobjavljeni podatci o subjektima posebne namjene i ostalim financijskim institucijama naglašavaju njihovu ulogu u financijskim vezama u europodručju. Premda imaju vrlo ograničen utjecaj na realnu gospodarsku aktivnost u zemlji u kojoj su rezidenti, subjekti posebne namjene, koji su od znatne važnosti u određenoj skupini država, pokazuju znatne financijske tokove i čine oko 30 % prekograničnih veza inozemnih izravnih ulaganja u europodručju (Grafikon A).^[84] Ostale financijske institucije osiguravaju 23 % kredita odobrenih nefinancijskim društvima u europodručju i 8 % kredita odobrenih kućanstvima u europodručju. Oko 15 % ukupnog financiranja dužničkim vrijednosnim papirima nefinancijskih društava osigurano je putem kanala financiranja u drugim državama europodručja.

Grafikon A

Analitička raščlamba pozicija inozemnih izravnih ulaganja u europodručju

(bil. EUR, stanje na kraju razdoblja)

8. Istraživačke aktivnosti ESB‑a

U ovom se odjeljku izvješćuje o istraživanjima važnim za politiku u ESB‑u i sažeto prikazuje rad proveden u 2024. Prvo se izvješćuje o kvaliteti istraživanja ESB‑a, a potom se opisuje pet glavnih područja istraživanja i savjeti politike te napredak učinjen tijekom godine, uključujući istraživanje o implikacijama umjetne inteligencije. Rad radne skupine za istraživanje heterogenosti u makroekonomiji i financijama istaknut je u Okviru 6.

Stručnjaci ESB‑a proveli su opsežna ekonomska, monetarna i financijska istraživanja u 2024. te dali važne uvide za kreiranje politike, uključujući kontinuirano preispitivanje strategije monetarne politike. Istraživanja koja se temelje na anketi o očekivanjima potrošača i Anketi o financijama i potrošnji kućanstava, na primjer, nastavila su pružati iznimno važan doprinos monetarnoj politici.

ESB nastoji izraditi vodeća istraživanja u područjima koja su važna za rad središnjih banaka. Od prosinca 2024. prema RePecu, središnjem indeksu ekonomskih istraživanja, ESB je prvi među institucijama u području monetarne ekonomije, uz Međunarodni monetarni fond (MMF) na drugom mjestu i Vijeće guvernera Sustava federalnih rezerva na trećem mjestu. U širem području makroekonomije ESB se popeo za jedno mjesto u odnosu na 2023. te je sada na drugom mjestu iza Odsjeka za ekonomiju Sveučilišta Harvard i ispred MMF‑a. Na području bankarstva ESB je sada na prvom mjestu, što je pomak za jedno mjesto u odnosu na 2023., ispred sveučilišta University of Chicago Booth School of Business i Banke za međunarodne namire (BIS). Među središnjim bankama i sličnim institucijama u cijelom svijetu ESB se nalazi na drugom mjestu, iza MMF‑a, a ispred Odbora guvernera Sustava federalnih rezerva, Banke federalnih rezerva New Yorka i BIS‑a. U Europi je ESB na trećem mjestu u svim područjima i među svim institucijama, uključujući sveučilišta (iza London School of Economics and Political Science i Paris School of Economics).

Istraživački projekti provedeni tijekom 2024. mogu se podijeliti u skupine od pet širokih tematskih područja, od kojih su svi iskoristili doprinos nacionalnih središnjih banaka i suradnju s istraživačkim grupama Europskog sustava središnjih banaka. Prvo, u području oblikovanja i provedbe monetarne politike, provedeno je istraživanje o optimalnom oblikovanju monetarne politike i novom operativnom okviru, kao i drugim važnim temama poput funkcioniranja tržišta, kolaterala i utjecaja monetarne politike na dinamiku inflacije. Znatni istraživački napori bili su posvećeni boljem razumijevanju kretanja transmisijskih mehanizama monetarne politike, pod pokroviteljstvom istraživačke mreže koja se bavi izazovima u transmisiji monetarne politike u svijetu koji se mijenja (ChaMP). Drugo, na području gospodarskih kretanja u europodručju istraživački su projekti pružili analizu poduzeća, produktivnosti i ulaganja, potrošnje kućanstava i tržišta rada, cijena i gospodarske aktivnosti, a istodobno su razvijali nove metode i tehnike radi poboljšanja prognoziranja. Treće, na području analize globalnoga gospodarstva projekti su ispitivali međunarodni monetarni sustav, globalna financijska tržišta i trgovinu, globalna prelijevanja, međunarodne pokretače inflacije i izglede za globalni rast. Četvrto, s temom integracije ekonomske i monetarne unije (EMU) i upravljanja velik dio istraživanja bio je usmjeren na učinke fiskalne politike na makroekonomiju, uključujući donošenje programa Next Generation EU (NGEU), reformu fiskalnog okvira EU‑a i međusobne odnose između fiskalne politike i inflacije, kao i s temom monetarno-fiskalnih međudjelovanja. Peto, na području financijske stabilnosti, (makro)bonitetnih politika i nadzora banaka, istraživački napori obuhvatili su otpornost banaka i nebankovnih institucija, implikacije monetarne politike za financijska tržišta i financijsku stabilnost i oblikovanje i procjenu bonitetnih politika. Istraživanja u području nadzora banaka posebno su bila usmjerena na učinkovitost nadzora i utjecaj propisa o klimi na ponašanje banaka. Istraživanje o digitalnim valutama središnjih banaka nastavljeno je tijekom 2024., a bilo je usmjereno na utjecaj širokog raspona obilježja oblikovanja (npr. remuneracija, ograničenja dopuštenog iznosa i privatnost).

Brz razvoj umjetne inteligencije potaknuo je znatne istraživačke napore u ESB‑u da poboljša razumijevanje implikacija umjetne inteligencije za gospodarstvo i kreiranje politike. Područje koje je privuklo posebnu pozornost 2024. bila je uporaba tehnika zasnovanih na umjetnoj inteligenciji za ekonomsku analizu, kao što je ekonomsko prognoziranje i analiza komunikacije središnjih banaka. Za prvo navedeno, istraživanje je ispitivalo uporabu tehnika strojnog učenja u prognoziranju inflacije. Takve tehnike mogu u obzir uzeti specifičnu gospodarsku dinamiku te time poboljšati prognoze u turbulentnim vremenima. Druga su istraživanja rabila pokazatelje raspoloženja dobivene tekstualnom analizom vijesti koje generiraju veliki jezični modeli (LLM) za kratkoročno prognoziranje gospodarske aktivnosti.^[85] Kada je riječ o komunikaciji središnjih banaka, tekstualna analiza koju generiraju veliki jezični modeli rabljena je za istraživanje načina na koji ESB‑ove izjave utječu na financijska tržišta, posebno u vrijeme gospodarske neizvjesnosti. Ova vrsta istraživanja daje uvide u to kako raspoloženje izvedeno iz komunikacije središnje banke može pridonijeti boljem razumijevanju tržišnih očekivanja za inflaciju i kamatne stope.^[86]

Istraživački rad u ESB‑u ostao je na visokoj razini u 2024. Ukupno su u seriji Istraživački radovi ESB‑a objavljena 124 rada, a u Istraživačkom biltenu objavljeno je 12 članaka čiji su autori zaposlenici ESB‑a. Brojni su istraživački radovi objavljeni i izvan ESB‑a u akademskim časopisima.

9. Pravni poslovi i obveze

U ovom poglavlju govori se o nadležnosti Suda Europske unije glede ESB‑a te ono sadržava informacije o mišljenjima ESB‑a i slučajevima neispunjavanja obveze savjetovanja s ESB‑om o prijedlozima propisa iz područja nadležnosti ESB‑a. Izvještava se i o ESB‑ovu praćenju poštivanja zabrane monetarnog financiranja i povlaštenog pristupa.

9.1. Nadležnost Suda Europske unije u odnosu na ESB

U lipnju 2024. Opći sud odbio je tužbu za naknadu štete koju su podigli dioničari banke Banca Carige (T-134/21, Malacalza Investimenti i Malacalza/ESB), kojom su zahtijevali naknadu štete za navodnu štetu koju smatraju da su pretrpjeli zbog djelovanja ESB‑a u kontekstu izvršavanja njegovih funkcija nadzora nad bankom od 2014. do 2019. U toj je presudi Opći sud prije svega utvrdio da izvršavanjem nadzornih ovlasti ESB djeluje u javnom interesu radi pravilnog funkcioniranja i stabilnosti tržišta. Izvanugovorna odgovornost ESB‑a za djelovanja i propuste u vezi s izvršavanjem nadzornih ovlasti tako je ograničena jer bi zahtijevala povredu pravnog pravila kojim se dodjeljuju prava pojedincima. Istodobno je Opći sud priznao, u skladu s postojećom sudskom praksom, da povreda općih načela prava, poput načela dobrog upravljanja, može potencijalno dovesti do nastanka izvanugovorne odgovornosti. U ovom je pak slučaju Opći sud utvrdio da do povrede nije došlo. Ovaj je slučaj bio prva prilika za Sud Europske unije da procijeni osnovanost tužbe za naknadu štete za nadzorno djelovanje ESB‑a. Žalbeni je postupak u tijeku (C-557/24 P, Malacalza Investimenti i Malacalza/ESB).

U lipnju 2024. Opći sud odbacio je sedam tužba nadziranih banaka ^[87] u kojima traže poništenje zahtjeva za odbitak i povezanog izvještajnog zahtjeva nametnutih u vezi s neopozivim obvezama plaćanja danima nacionalnim sustavima osiguranja depozita i Jedinstvenom fondu za sanaciju kao dio njihovih ex ante doprinosa. ESB je nametnuo te mjere u sklopu drugog stupa da bi pokrio rizik od precjenjivanja kapitalne pozicije banke, koji je potaknuo izostanak razmatranja ekonomskoga gubitka do kojeg dolazi zbog prijenosa kolaterala kojim se osiguravaju neopozive obveze plaćanja, a koji se više ne bi mogao upotrijebiti za redovito pokrivanje gubitaka. ESB je nametnuo te mjere u skladu s novom metodologijom osmišljenom tako da uzme u obzir presude Općeg suda iz 2020. kojima se poništavaju odluke kojima se nameću iste mjere zbog nepostojanja pojedinačne procjene o načinu na koji se upravljalo utvrđenim rizikom i načinu na koji je pokriven aranžmanima koje su provele banke te kapital i likvidnost koje su držale. Stoga su te nove odluke ESB‑a donesene s većom motivacijom s ciljem da bolje odražavaju pojedinačnu provedenu procjenu. Opći sud potvrdio ih je u navedenih sedam presuda, čime je potvrdio da je ESB pravilno primijenio članak 16. uredbe o SSM‑u^[88] pri procjeni jesu li banke bile izložene nedovoljno pokrivenom riziku i izricanju mjere za njegovo pokriće. Četiri od sedam banaka podnijele su žalbu na pojedinačne presude, a žalbeni je postupak trenutačno u tijeku na Sudu Europske unije.

U studenome 2024. Sud Europske unije (peto vijeće) donio je presudu u postupku prethodne odluke koji je pokrenuo njemački Savezni upravni sud (spojeni predmeti C‑758/22 i C‑759/22). U ovom predmetu, sud koji je uputio zahtjev želio je pojašnjenje jesu li neka strukovna tijela socijalnog osiguranja u Njemačkoj mirovinski fondovi u smislu Uredbe (EU) 2018/231 Europske središnje banke od 26. siječnja 2018. o statističkim izvještajnim zahtjevima za mirovinske fondove te stoga podliježu statističkim izvještajnim zahtjevima ESB‑a. Tužitelji su tvrdili da su fondovi socijalnog osiguranja te da stoga ne podliježu ESB‑ovim izvještajnim zahtjevima. Sud je utvrdio da se tužitelji mogu razvrstati kao mirovinski fondovi jer su njihove aktivnosti ispunjavale četiri kriterija potrebna za razvrstavanje u taj sektor. Ukratko, (1) njihova funkcija bila je pružiti davanja koja osiguravaju rizike umirovljenja, smrti i invaliditeta, (2) imali su samostalnost u upravljanju i vodili su potpuni skup računa, (3) velika većina njihovih članova imala je obvezu uplaćivanja doprinosa u strukovna tijela socijalnog osiguranja, koja načelno nisu imala pravo pružati usluge drugima i (4) za usluge nije postojalo državno jamstvo i ovisile su o iznosu uplaćenih doprinosa kao i o uspješnosti strukovnog tijela socijalnog osiguranja u upravljanju imovinom. Predmet je važan jer potvrđuje da ESB ima pravo prikupljati statističke podatke o financijskim aktivnostima tužitelja kao mirovinskih fondova. Budući da mirovinski fondovi imaju važnu ulogu u gospodarstvu europodručja, ti su podatci potrebni za izvršavanje zadaća Europskog sustava središnjih banaka (ESSB), posebno onih koje se odnose na monetarnu politiku.

9.2. Mišljenja ESB‑a i slučajevi neispunjavanja obveza

Člankom 127. stavkom 4. i člankom 282. stavkom 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije propisuje se savjetovanje s ESB‑om o svim predloženim propisima EU‑a i o svim prijedlozima propisa na nacionalnoj razini iz područja nadležnosti ESB‑a. Sva mišljenja ESB‑a objavljuju se na EUR‑Lexu.

U 2024. zabilježeno je devet jasnih i važnih slučajeva neispunjavanja obveze savjetovanja s ESB‑om o prijedlozima propisa, pri čemu se pet slučajeva neispunjavanja odnosilo na pravne akte Unije, a četiri na nacionalno pravo. ESB je samoinicijativno donio mišljenja u sedam slučajeva. U dva slučaja izdana je obavijest o neusklađenosti.

Prvi slučaj povezan s aktima EU‑a odnosio se na prijedlog direktive EU‑a o alternativnim investicijskim fondovima (AIF). Taj se slučaj smatra jasnim i važnim jer se odnosi na pristup ESSB‑a detaljnim podatcima o sektoru AIF‑a kao i na ESB‑ove statističke zahtjeve u vezi s tim sektorom. Drugi slučaj povezan s pravnim aktima EU‑a odnosio se na uredbu o osnivanju tijela za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma (AMLA). Taj se slučaj smatra jasnim i važnim jer sadrži odredbe o suradnji između AMLA‑e i ESB‑a. Treći slučaj povezan s pravnim aktima EU‑a odnosio se na direktivu o energetskoj učinkovitosti zgrada. Taj se slučaj smatra jasnim i važnim zbog ESB‑ove potrebe da pristupi energetskim certifikatima. Četvrti slučaj povezan s pravnim aktima EU‑a odnosio se na direktivu o dužnoj pažnji za održivo poslovanje. Taj se slučaj smatra jasnim i važnim zbog njegove važnosti za upravljanje okolišnim, socijalnim i upravljačkim rizicima banaka i potrebe za osiguranjem koordinacije i razmjene informacija među svim predmetnim tijelima.^[89] Peti slučaj povezan s pravnim aktima EU‑a odnosio se na uredbu o transparentnosti i integritetu dodjele okolišnih, socijalnih i upravljačkih rejtinga. Taj se slučaj smatrao jasnim i važnim jer se odnosi na neovisnu procjenu Eurosustava o njegovim zahtjevima za kolateral.

Prvi nacionalni slučaj neispunjavanja obveze savjetovanja s ESB‑om povezan s propisima na nacionalnoj razini odnosi se na bugarske zakone koji utječu na središnju banku Българска народна банка (Bugarska narodna banka). Taj se slučaj smatra jasnim i važnim zbog privremenog imenovanja guvernera ili zamjenika guvernera bugarske središnje banke s obzirom na to da privremeni predsjednik vlade postavlja važna pitanja o neovisnosti bugarske središnje banke. Drugi slučaj odnosi se na grčki zakon kojim se preostali vlasnički udio države u grčkim bankama prenosi na drugo javno tijelo. Taj se slučaj smatra jasnim i važnim zato što zakon ima implikacije za grčke kreditne institucije koje podliježu izravnom nadzoru ESB‑a. Treći slučaj odnosi se na mađarski zakon kojim središnja banka Magyar Nemzeti Bank ulazi u područje primjene zakona o kibernetičkoj sigurnosti. Taj se slučaj smatra jasnim i važnim s obzirom na njegov utjecaj na neovisnost središnje banke Magyar Nemzeti Bank. Četvrti slučaj odnosi se na malteški zakon koji utječe na primitke guvernera i zamjenika guvernera središnje banke Malte. Taj se slučaj smatra jasnim i važnim s obzirom na njegov utjecaj na neovisnost središnje banke Malte.

ESB je donio četiri mišljenja o zakonodavnim prijedlozima EU‑a koja obuhvaćaju: (1) platne usluge i usluge elektroničkog novca, (2) monetarne sporazume s trećim zemljama koje koriste euro, (3) izvještajne zahtjeve u području financijskih usluga i potpore ulaganjima i (4) okvir za pristup financijskim podatcima.

ESB je donio 38 mišljenja o prijedlozima propisa na nacionalnoj razini. Mišljenja o nacionalnom zakonodavstvu često obuhvaćaju više od jedne teme. ESB je donio:
– deset mišljenja o pristupu gotovini
– šest mišljenja o nacionalnim središnjim bankama
– pet mišljenja o pitanjima povezanima s Međunarodnim monetarnim fondom
– četiri mišljenja o posebnim porezima na banke ili porezima na financijske transakcije
– dva mišljenja o kibernetičkoj sigurnosti
– dva mišljenja o međunarodnim sankcijama
– jedno mišljenje o uvođenju eura
– jedno mišljenje o nadzoru platnog sustava
– jedno mišljenje o minimalnim obveznim pričuvama
– jedno mišljenje o kriptoimovini
– jedno mišljenje o pomoći zajmoprimcima
– jedno mišljenje o sanaciji središnje druge ugovorne strane
– jedno mišljenje o primjeni zahtjeva za registraciju lobiranja dužnosnika nacionalne središnje banke
– jedno mišljenje o pružanju likvidnosne podrške u nuždi jedne nacionalne središnje banke
– jedno mišljenje o izvješćivanju o statistici platnog prometa
– jedno mišljenje o nacionalnom vijeću za financijsku stabilnost.

9.3. Poštivanje zabrane monetarnog financiranja i povlaštenog pristupa

U skladu s člankom 271. točkom (d) Ugovora o funkcioniranju Europske unije ESB‑u je povjerena zadaća da prati poštuju li nacionalne središnje banke EU‑a zabrane iz članaka 123. i 124. Ugovora i uredaba Vijeća (EZ) br. 3603/93 i 3604/93. Člankom 123. zabranjuje se ESB‑u i nacionalnim središnjim bankama da odobravaju prekoračenja po računu ili sve druge vrste kredita državama i institucijama ili tijelima EU‑a i da kupuju dužničke instrumente na primarnom tržištu koje su te institucije izdale. Člankom 124. zabranjuje se svaka mjera koja se ne temelji na načelima stabilnoga i sigurnog poslovanja, kojom se državama i institucijama ili tijelima EU‑a omogućuje povlašten pristup financijskim institucijama. Zajedno s ESB‑ovim Upravnim vijećem Europska komisija prati poštuju li države članice navedene odredbe.

ESB također prati kupnju dužničkih instrumenata od strane nacionalnih središnjih banaka EU‑a na sekundarnom tržištu koje izdaje domaći javni sektor, javni sektor drugih država članica te institucije i tijela EU‑a. U skladu s uvodnim izjavama Uredbe Vijeća (EZ) br. 3603/93 stjecanje dužničkih instrumenata javnog sektora na sekundarnom tržištu ne smije se upotrebljavati kako bi se zaobišao cilj članka 123. Ugovora.

ESB‑ovo praćenje poštivanja u 2024. potvrdilo je da se članci 123. i 124. Ugovora uglavnom poštuju.

ESB će nastaviti pratiti uključenost središnje banke Magyar Nemzeti Bank u Budapest Stock Exchange jer se kupnja većinskog udjela u Budapest Stock Exchange od strane središnje banke Magyar Nemzeti Bank u 2015. i nadalje može smatrati otvaranjem pitanja u vezi s monetarnim financiranjem.

Financiranje obveza javnog sektora prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF‑u) od strane nacionalnih središnjih banaka ne smatra se monetarnim financiranjem ako ono rezultira inozemnim potraživanjima koja imaju sva obilježja pričuva. Međutim, financijske donacije koje su preko MMF‑a prethodnih godina dale središnje banke Nationale Bank van België / Banque Nationale de Belgique i Banque de France za otpis dugova najzaduženijih siromašnih zemalja nisu rezultirale nikakvim inozemnim potraživanjima te su stoga korektivne mjere i dalje potrebne.

Financiranje španjolske financijsko‑obavještajne jedinice (Servicio Ejecutivo de la Comisión de Prevención del Blanqueo de Capitales e Infracciones Monetarias – Sepblac) od strane središnje banke Banco de España nije u skladu sa zabranom monetarnog financiranja iz članka 123. jer je Sepblac tijelo javnog sektora. Stoga rješenja u vezi sa Sepblacom treba ponovo razmotriti radi postizanja usklađenosti sa zabranom.

10. ESB u kontekstu EU‑a i međunarodnom kontekstu

Tijekom 2024. ESB je nastavio otvoreni dijalog s europskim i međunarodnim partnerima. Interakcija između ESB‑a i Europskog parlamenta okosnica je ESB‑ova okvira odgovornosti. ESB je imao redovita saslušanja i korespondenciju s Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta (ECON). Usto je surađivao s ECON‑om u sklopu kontinuiranog rada na digitalnom euru. Na međunarodnoj razini ESB je surađivao s partnerima iz skupine G‑20, naglašavajući potrebu za jačanjem otpornosti i bankarskoga i nebankarskoga financijskog sektora i za unaprjeđenje provedbe dogovorenih planova skupine G‑20 i Basela III. ESB je također pridonosio raspravama u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) koje su važne za politike središnjih banaka, uključujući one u vezi s MMF‑ovim kreditnim politikama i instrumentima za zemlje s tržištima u nastajanju i zemlje s niskim dohotkom.

10.1. ESB‑ova odgovornost

Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) ESB‑u je dodijeljena neovisnost kako bi se osiguralo da može provoditi zadaću održavanja stabilnosti cijena bez političkog uplitanja. Ta je neovisnost popraćena obvezom da za svoje djelovanje ostane odgovoran Europskom parlamentu, tijelu koje zastupa građane Europske unije. ESB‑ove prakse povezane s odgovornošću, na temelju članka 284. stavka 3. UFEU‑a omogućuju dvosmjerni dijalog između ESB‑a i Europskog parlamenta. ESB‑u to omogućuje da objasni svoje politike i odluke i posluša probleme izabranih predstavnika građana. Štoviše, sudski nadzor Suda Europske unije nadopunjuje ESB‑ov okvir odgovornosti.

U lipnju 2024. građani EU‑a izabrali su novi Europski parlament, a Parlament je prekinuo s radom od kraja travnja do početka srpnja. Zbog toga je predsjednica ESB‑a sudjelovala na tri redovita saslušanja Odbora ECON‑a, jednom u veljači s Odborom u odlasku i dva u drugoj polovini godine s novoizabranim zastupnicima. Predsjednica je sudjelovala i na plenarnoj raspravi o Godišnjem izvješću ESB‑a za 2022.. Te su aktivnosti olakšale razmjenu mišljenja o ključnim odlukama monetarne politike i drugim centralnobankarskim pitanjima. Potpredsjednik ESB‑a ECON‑u je u travnju predstavio Godišnje izvješće ESB‑a za 2023. Nadalje, ESB je u travnju objavio svoj odgovor na rezoluciju Europskog parlamenta o Godišnjem izvješću za 2022..

Tijekom godine ESB je odgovorio na 12 pisanih pitanja zastupnika u Europskom parlamentu. Ta su se pitanja bavila temama koje su uključivale monetarnu politiku, gospodarske izglede, digitalni euro i institucionalna pitanja ESB‑a. Nakon izbora novog Parlamenta, u rujnu je održana uvodna sjednica o ESB‑u kako bi se osoblje Parlamenta upoznalo s aktivnostima ESB‑a i njegovim obvezama odgovornosti. U studenome 2024. delegacija ECON‑a, koja je uključivala nekoliko novih zastupnika u Europskom parlamentu, sudjelovala je u godišnjem posjetu ESB‑u u Frankfurtu na Majni.

Tijekom 2024. ESB je nastavio blisku suradnju s Europskim parlamentom u pripremnoj fazi digitalnog eura. Član Izvršnog odbora Piero Cipollone sudjelovao je na dva saslušanja pred Odborom ECON‑a kako bi iznio najnovije informacije o napretku projekta digitalnog eura^[90]. Osim toga, predsjednik ECON‑a i članovi Odbora informirani su putem obavijesti o svim glavnim kretanjima u vezi s digitalnim eurom. ESB je sudjelovao i u događajima kojima su domaćini bili zastupnici u Europskom parlamentu radi rješavanja raznih dimenzija projekta digitalnog eura.

Standardna anketa Eurobarometra iz jeseni 2024. otkrila je da 81 % ispitanika u europodručju podupire jedinstvenu valutu, što je dosad najviša zabilježena razina. Osim toga, 51 % ispitanika iz europodručja izrazilo je povjerenje u ESB, što je najviša razina od jeseni 2009. i povećanje za 8 postotnih bodova u odnosu na isto razdoblje 2023. ESB je i nadalje predan sudjelovanju u konstruktivnom dijalogu s Europskim parlamentom i građanima europodručja. Objašnjavanjem svojih odluka, odgovaranjem na zabrinutost javnosti i održavanjem otvorenog dijaloga ESB nastoji ojačati povjerenje i osigurati djelotvorno izvršavanje svojih obveza odgovornosti.

10.2. Međunarodni odnosi

Skupina G‑20

Tijekom brazilskog predsjedanja skupinom G‑20 u 2024., unatoč popuštanju inflacijskih pritisaka i globalnoj gospodarskoj otpornosti, globalno gospodarstvo nastavilo se suočavati sa znatnim izazovima zbog rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine i eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Unatoč geopolitičkim napetostima, tijekom brazilskog predsjedanja uspješno je unaprijeđena multilateralna suradnja postizanjem dogovora o priopćenjima na sastancima ministara financija i guvernera središnjih banaka zemalja skupine G‑20 u srpnju i listopadu i o izjavi čelnika iz Rio de Janeira u studenome. Prioriteti su bili usmjereni na nejednakost, klimatske promjene, održivi razvoj, jačanje uloge multilateralnih razvojnih banaka, financijsku stabilnost i međunarodnu poreznu suradnju. Donesen je plan skupine G‑20 za bolje, veće i učinkovitije multilateralne razvojne banke. ESB je pozdravio priznanje brazilskog predsjedništva o ulozi Odbora za financijsku stabilnost (FSB) u regulaciji bankarskoga i nebankarskoga financijskog sektora, naglašavajući potrebu provedbe: (1) plana skupine G‑20 i preporuka FSB‑a za kriptoimovinu, (2) plana skupine G‑20 za prekogranična plaćanja, (3) Basela III i (4) preporuka FSB‑a o nebankarskim financijskim posrednicima. ESB je naglasio i važnost reguliranja inovativnih tehnologija poput umjetne inteligencije i tokenizacije kako bi se osiguralo da se njihove pogodnosti zasnivaju na čvrstim regulatornim okvirima.

Pitanja politike povezana s MMF‑om i međunarodnom financijskom arhitekturom

ESB je nastavio aktivno sudjelovati u raspravama o međunarodnom monetarnom i financijskom sustavu u MMF‑u^[91] i drugim forumima. U 2024. MMF je poduzeo značajne korake radi daljnje pomoći zemljama s tržištima u nastajanju i zemljama s niskim dohotkom.

U listopadu je MMF izrazio dobrodošlicu 25. predsjedniku Izvršnog odbora. Novi predsjednik, zajedno s još dva predsjednika, predstavlja supsaharsku Afriku i jača glas i zastupljenost regije. MMF je reformirao i naknade i politiku dodatnih naknada kako bi znatno smanjio troškove zaduživanja za države članice kojima je to potrebno te istodobno sačuvao svoju financijsku sposobnost. Za zemlje s niskim dohotkom MMF je odredio smjer da Fond za smanjenje siromaštva i rast (PRGT) bude održiv, djelomično postizanjem dogovora o paketu višegodišnjih reforma politike i financiranja kako bi se osigurala sredstva koja bi omogućila nastavak MMF‑ova kreditiranja po povlaštenim stopama. Osim toga, proveo je prvu privremenu reviziju Fonda za otpornost i održivost (RST). Taj fond pomaže zemljama s niskim dohotkom i ranjivim zemljama sa srednjim dohotkom da ojačaju makroekonomsku otpornost na klimatske promjene i buduće pandemije, čime se pridonosi budućoj stabilnosti platne bilance. Države članice EU‑a i njihove središnje banke važni su pridonositelji i PRGT‑u i RST‑u. Doprinosi središnjih banaka EU‑a mogu se upotrijebiti samo ako nastalo potraživanje prema fondu ima status pričuve, što isključuje doprinose subvencija u obliku bespovratnih sredstava ili donacija. ESB je također nastavio podupirati međunarodne inicijative za pomoć ranjivim zemljama u rješavanju sve većih ranjivosti duga, posebice poboljšanje Zajedničkog okvira skupine G‑20 za postupanje s dugom i inicijative MMF‑a i Svjetske banke za potporu zemljama koje su suočene s likvidnosnim izazovima, ali čiji je dug održiv.

Tri godine nakon posljednje opće dodjele posebnih prava vučenja (SDR) MMF‑a 2021. ESB i nacionalne središnje banke Eurosustava preispitale su svoje dobrovoljne aranžmane trgovanja u posebnim pravima vučenja s MMF‑om.^[92] U studenome je Upravno vijeće ESB‑a zaključilo da su postojeći dobrovoljni aranžmani trgovanja Eurosustava i dalje odgovarajući, što uključuje njihove trgovačke raspone.

11. Promicanje dobrog upravljanja te socijalne i okolišne održivosti

ESB provodi važne aktivnosti radi rješavanja okolišnih, socijalnih i upravljačkih pitanja. Kao javna institucija, ESB je odgovoran građanima Europske unije (EU) i njihovim izabranim predstavnicima. Ta odgovornost uključuje učinkovitu komunikaciju i suradnju s različitim publikama, održavanje najviših etičkih standarda i transparentnosti, osnaživanje zaposlenika uz istodobno promicanje njihove dobrobiti te procjenjivanje utjecaja i rizika povezanih s klimom i okolišem. U 2024. ostvareno je nekoliko koraka utvrđenih u planu ESB‑a za klimu i prirodu.

11.1. Najnovije informacije o okolišnim, socijalnim i upravljačkim pitanjima

Ovaj pregled ključnih okolišnih, socijalnih i upravljačkih kretanja u 2024. dopunjen je drugim odjeljcima ovoga godišnjeg izvješća i dodatnim informacijama na mrežnim stranicama ESB‑a (Tablica 11.1.).

U odjeljcima 11.2. i 11.3. opisuje se kako je ESB kao europska institucija proveo glavne inicijative u 2024. radi kontinuiranog jačanja svojih okvira upravljanja uz istodobno promicanje transparentnosti i povezanosti s građanima. U odjeljku 11.2. naglašava se kako ESB blisko surađuje s usporedivim institucijama na europskoj i međunarodnoj razini u svrhu jačanja etičnosti, integriteta i primjerenog ponašanja, čime se također odgovaralo na povećan javni interes za ta pitanja. U odjeljku 11.3. opisuju se inicijative koje je ESB proveo radi jačanja svojeg dosega i povećanja svoje transparentnosti i pristupačnosti javnosti. U odjeljku 11.4. daje se pregled politika za zaposlenike i podatci o tome kako ESB potiče otvorenu radnu kulturu i promiče razvoj karijera, kao i najnovije informacije o nastojanjima na raznolikosti i uključenosti, pri čemu se ističu ključna kretanja u 2024. Naposljetku, odjeljak 11.5. obuhvaća rad ESB‑a na temama povezanima s klimatskim promjenama i okolišem te sadržava pojedinosti o specijaliziranim publikacijama iz tog područja.

Okolišni, socijalni i upravljački rizici procjenjuju se kao dio ESB‑ova okvira za upravljanje rizicima za financijske i nefinancijske rizike, kako je opisano u poglavlju o upravljanju rizicima u Godišnjim financijskim izvještajima ESB‑a za 2024. Testiranje otpornosti bilance Eurosustava na stres za klimatski rizik^[93] jedna je sastavnica ovog okvira, kojom ESB procjenjuje osjetljivost profila financijskog rizika Eurosustava na klimatske promjene. Prvo testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik provedeno je 2022. i od tada se redovito provodi, s tim da je novo testiranje provedeno 2024.

11.2. Jačanje etike i integriteta

ESB‑ova Služba za usklađenost s propisima i upravljanje odgovorna je za utvrđivanje pravila povezanih s etikom i upravljanjem u skladu s najvišim standardima ponašanja te za praćenje usklađenosti s tim pravilima.

U 2024., s ciljem podupiranja nacionalnih središnjih banaka i nacionalnih nadležnih tijela u provedbi etičkih smjernica, Odbor za etiku i usklađenost s propisima pružao je smjernice o pitanjima povezanima s ograničenjima privatnih financijskih transakcija i sukobima interesa u vezi s vanjskim aktivnostima i neplaćenim dopustom. Osim toga, kako bi se maksimalno povećale prednosti i uvidi stečeni iz različitih perspektiva, Odbor je organizirao tematske sastanke s vanjskim govornicima, na kojima su sudjelovali sudionici iz 50‑ak različitih javnih institucija i organizacija. Radi obilježavanja Svjetskog dana etike Odbor je istaknuo elektronički oglas s tekstom „Etika – naš zajednički kompas” na svim službenim jezicima EU‑a, čime se naglašava zajednička opredijeljenost.

Na europskoj razini ESB je zajedno s drugim europskim institucijama radio na donošenju međuinstitucijskog sporazuma o uspostavljanju etičkog tijela EU‑a. Potpisivanje sporazuma glavno je postignuće i ključ za poticanje zajedničke kulture primjerenog ponašanja među europskim institucijama. Na međunarodnoj je razini ESB aktivno sudjelovao u razmjeni znanja i najboljih praksa unutar globalne Etičke mreže multilateralnih organizacija (ENMO) i u ulozi potpredsjednika mreže i doprinosima na sastancima, radnim skupinama i godišnjoj konferenciji čiji je domaćin bila Svjetska zdravstvena organizacija, čime se jača globalna suradnja.

Održavanje osviještenosti o etici i integritetu i nadalje je bilo glavni prioritet tijekom 2024. Osim programa za nove zaposlenike, Služba za usklađenost s propisima i upravljanje naglasila je organizaciju tečajeva za osposobljavanje osmišljenih i prilagođenih za određene poslovne funkcije, kao i tečajeva za obnovu znanja o pravilima koja se primjenjuju na privatne financijske transakcije. Organizirano je i nekoliko inicijativa iz područja rada s javnošću radi obilježavanja Svjetskog dana etike, uključujući štandove i kviz za sve zaposlenike ESB‑a. Služba za usklađenost s propisima i upravljanje nastavila je rad na digitalizaciji radi jednostavnijeg pristupa etičkim savjetima za zaposlenike, kao što su oni putem ESB‑ovih mobilnih uređaja. Nadalje, postupak podnošenja izjava o interesima visokih dužnosnika ESB‑a digitaliziran je, čime se omogućuje brže i jednostavnije podnošenje.

Inicijative za povećanje osviještenosti i trajni napori na razvoju intuitivnih digitalnih alata doveli su do znatnog povećanja broja zahtjeva za etičke savjete, s 2767 u 2023. na 3070 u 2024. (Grafikon 11.1.). Godišnje provjere praćenja usklađenosti koje je organizirala Služba za usklađenost s propisima i upravljanje u 2024. ponovo su potvrdile da zaposlenici ESB‑a i visoki dužnosnici općenito poštuju pravila o privatnim financijskim transakcijama.

Grafikon 11.1.

Pregled zahtjeva za savjetovanje primljenih od zaposlenika ESB‑a u 2024.

Neovisni Odbor za etiku ESB‑a, zajedno s Odborom za reviziju ESB‑a, upotpunjuje upravljačku strukturu ESB‑a. On savjetuje visoke dužnosnike ESB‑a o etičkim pitanjima, uglavnom u vezi s privatnim aktivnostima kao i zaposlenjem nakon odlaska iz ESB‑a te ocjenjuje njihove izjave o interesima. Osim toga, Odbor prati europska i međunarodna kretanja na području etike i primjerenog ponašanja. U 2024. Odbor je preispitao usklađenost s pravilima o privatnim financijskim transakcijama visokih dužnosnika ESB‑a putem izjava o interesima i izdao 34 mišljenja o raznim temama, kao što je deset mišljenja o ograničenjima nakon prestanka zaposlenja (nekoliko od tih mišljenja sadržavalo je preporuke o poštovanju razdoblja mirovanja). Mišljenja Odbora za etiku objavljuju se na mrežnim stranicama ESB‑a šest mjeseci nakon datuma njihova izdavanja.

11.3. Komunikacija i transparentnost ESB‑ove politike

Budući da se inflacija dodatno smanjila u 2024. i da se približila cilju od 2 % u 2025., politikama ESB‑a pomogla je stabilnost inflacijskih očekivanja. Istraživanja sve više pokazuju da su za transmisiju monetarne politike očekivanja potrošača i poduzeća najmanje jednako važna kao i ona financijskih tržišta. Da bi se očekivanja uspješno usmjerila, ESB mora komunicirati na jasan, dosljedan i razumljiv način.

Godinu 2024. obilježio je preokret u ciklusu politike kamatnih stopa. Prvo smanjenje kamatnih stopa u lipnju 2024. popraćeno je koordiniranom komunikacijom da bi se objasnila ta odluka i izgledi za gospodarstvo. To je uključivalo mišljenja predsjednice koja su objavljena u nekoliko medija u cijeloj Europi (objavljena su i kao objava na ESB‑ovu blogu o razlozima smanjenja kamatne stope) te intervjue koje su za TV i radio dali članovi Izvršnog odbora. Objašnjenje o tome što smanjenja kamatne stope znače građanima u njihovu svakodnevnom životu bilo je dostupno na svim jezicima EU‑a i objavljeno putem ESB‑ovih kanala društvenih mreža.

Unaprjeđenje aktivnosti iz područja rada s javnošću

Rast cijena postao je vrlo istaknuta tema građanima Europe tijekom proteklog povećanja inflacije, što je potaknulo brojna pitanja i zabrinutost. ESB je nastavio javnosti objašnjavati svoje djelovanje. Istraživanja pokazuju da većina Europljana još uvijek o ESB‑u čuje na televiziji i radiju, uz sve veći udio građana do kojih se dopire i putem vijesti na internetu. Stoga su se tvorci politika ESB‑a usredotočili na televiziju, društvene mreže i medije od općeg interesa kao kanale za objašnjavanje ESB‑ove politike i načina na koji ostvaruje stabilnost cijena na dobrobit sviju.

Istraženi su novi formati, poput televizijskog dokumentarnog filma „iza kulisa” o tome kako se donose odluke, u kojem su dani osobni uvidi u to kako ESB posluje. S ciljem uspostavljanja izravne veze s građanima u svim državama europodručja, ESB‑ovi tvorci politike često kombiniraju službene posjete s prilikama za interakciju s građanima na mjestima kao što su tržnice lokalnih poljoprivrednika ili škole i sveučilišta. Učinjeni su izvanredni napori da bi se doprlo do ljudi koji obično ne čuju o politici središnje banke gostovanjem predsjednice Lagarde u popularnoj televizijskoj humorističnoj emisiji kako bi na jednostavan i pristupačan način objasnila što ESB radi da bi držao cijene pod kontrolom, kako umjetna inteligencija utječe na gospodarstvo i kako se nositi s povećanom gospodarskom neizvjesnošću.

Da bi veza između monetarne politike i realne gospodarske aktivnosti bila opipljiva, tvorci politike ESB‑a posjetili su poduzeća u raznim državama iz europodručja, na primjer laboratorij za kvantno računanje Pasqal u Francuskoj, dobavljača tehnologije i usluga Bosch u Njemačkoj i luku Rotterdam u Nizozemskoj. Ti posjeti nisu samo prilike za razgovor o tome kako politika ESB‑a utječe na gospodarstvo i poduzeća, već tvorcima politike pomažu i da bolje razumiju gospodarske izazove s kojima se poduzeća suočavaju, na primjer, utjecaj regulacije i tehnologije na produktivnost, poteškoće s pronalaženjem dobro osposobljenih radnika ili zahtjeve zelene tranzicije.

ESB je nastavio ulagati napore da bude dobar institucijski građanin grada Frankfurta na Majni i izravno surađivati s lokalnim stanovništvom. ESB je još jednom 2024. otvorio vrata posjetiteljima tijekom godišnjeg festivala „Noć muzeja”. Sudjelovao je i u lokalnim proslavama Europafesta na Dan Europe (9. svibnja), s dobro posjećenim štandom i zajedno s frankfurtskim radijskim simfonijskim orkestrom organizirao vrlo uspješan koncert Europa na otvorenom u blizini prostorija ESB‑a, koji je posjetilo oko 17 000 gostiju.

Pristupačniji ESB

Tijekom cijele godine ESB‑ov centar za posjetitelje primio je ukupno 21 325 posjetitelja, od kojih je 12 798 sudjelovalo u razgledima uz vodstvo i 8527 na predavanjima. S obzirom na veliko zanimanje javnosti za arhitekturu glavne zgrade ESB‑a, arhitektonski razgledi uz vodstvo ponovno su pokrenuti u srpnju 2024. za 1040 posjetitelja. To je samo mali dio onih koji su pokazali zanimanje, ali broj mjesta na razgledima ograničen je zbog ograničenoga kapaciteta.

Radi lakšeg pristupa ESB‑u i njegovim politikama, uključujući pristup preko interneta, ESB je izmijenio strukturu mrežnih stranica usvajanjem pristupa usmjerenog na korisnike kako bi se korisnicima olakšala potraga za informacijama. Osim toga, kako bi se doprlo do nove publike putem aplikacije WhatsUp, uspostavljen je novi kanal, koji nudi vijesti, kvizove i druge interaktivne sadržaje a došao je do više od 90 000 pretplatnika do kraja 2024. ESB je nastavio ulagati napore i u uporabu tehnologije kako bi osigurao razumljivost informacija koje objavljuje. S tim ciljem razvija se alat utemeljen na umjetnoj inteligenciji kojim se unaprjeđuje stil pisanja i nudi se više višejezičnog sadržaja s pomoću sustava eTranslation, usluge strojnog prevođenja koju je razvila Europska komisija.

Posebni dani i godišnjice nude prilike za privlačenje pozornosti javnosti na ESB i njegov rad, da se objasni što radi i kako njegov rad utječe na građane. Godine 2024. bila je deseta godišnjica uspostave europskog nadzora banaka. Tom prigodom eksponati o nadzoru banaka u ESB‑ovu centru za posjetitelje posuvremenjeni su i poboljšani. U protekloj je godini i ESB‑ov podcast proslavio petu godišnjicu, koja je obilježena posebnom epizodom podcasta #AskECB, u kojoj je odgovarano na pitanja građana. ESB‑ov kanal na LinkedInu dosegnuo je 500 000 pratitelja.

Režim javnog pristupa dokumentima ESB‑a ima ključnu ulogu u ESB‑ovoj politici transparentnosti. Režimom se potiče otvorenost i jača ESB‑ov demokratski legitimitet omogućavanjem najširega mogućeg pristupa ESB‑ovim dokumentima, a istodobno se osigurava zaštita ESB‑ove neovisnosti i učinkovitog funkcioniranja.

Broj zahtjeva za javni pristup ESB‑ovim dokumentima neznatno je povećan 2024. (74 zahtjeva) u odnosu na 2023. (73 zahtjeva). Zahtjevi su i nadalje obuhvaćali širok raspon tema povezanih s institucijskim i upravljačkim aspektima te centralnobankarskim i nadzornim pitanjima. Kao i u 2023., najveći broj zahtjeva bili su zahtjevi za dokumente povezane s institucijskim pitanjima kao što je nabava. Naglašavajući ESB‑ovu opredijeljenost za transparentnost, dokumenti objavljeni kao odgovor na zahtjeve za javni pristup obično se stavljaju na raspolaganje putem Javnog registra dokumenata ESB‑a. Nadalje, pregled tema obuhvaćenih zahtjevima za pristup dokumentima koje je ESB zaprimio posuvremenjen je za 2024.

Radi povećanja osviještenosti o zakonodavnom okviru kojim se uređuje pristup dokumentima i radi poticanja kulture transparentnosti unutar institucije ESB je organizirao inicijative iz područja rada s javnošću usmjerene na sve zaposlenike ESB‑a na Međunarodni dan općeg prava na pristup informacijama UNESCO‑a.

Europska ombudsmanica nije utvrdila nepravilnosti u odnosu na ESB‑ovo postupanje na temelju zahtjeva za javni pristup.

11.4. Osnaživanje naših zaposlenika da teže izvrsnosti za Europu

U 2024. ESB je nastavio određivati prioritete u nastojanjima da potiče otvorenu radnu kulturu i dinamično, uključivo i poticajno radno mjesto, gdje je svaki zaposlenik osnažen da teži izvrsnosti. Uvedeno je nekoliko inicijativa radi poboljšanja dobrobiti, razvoja karijere i raznolikosti i uključenosti. ESB je započeo i prelazak na dinamične radne prostore, novi dizajn naših uredskih prostora koji odražava promjenjivo okružje hibridnog rada na daljinu i rada u uredu. Nove politike, kao što su potpuno plaćeni posebni roditeljski dopust i duži dopust za njegovatelje, naglašavaju ESB‑ovu predanost poticanju pravednog okružja. Portal za karijere pokrenut je kao potpora razvoju zaposlenika jer nudi prilike za mobilnost (pri čemu zaposlenici mogu mijenjati radna mjesta unutar ESB‑a) i mentorstvo. Usmjerenost na raznolikost i uključenost vidljiva je u ambicioznim rodnim ciljevima i inicijativama kojima se rješavaju različiti aspekti raznolikosti i uključenosti. Tim nastojanjima ESB nastoji stvoriti radno mjesto na kojem se svi zaposlenici osjećaju cijenjenima i osnaženima kako bi što bolje pridonijeli budućnosti Europe.

Radna kultura i radni uvjeti

ESB prilagođava svoje radne prostore hibridnom modelu rada na daljinu i u uredu. U 2024. poduzeti su prvi koraci na uvođenju dinamičnih radnih prostora, uključujući dijeljenje ureda, radi poticanja fleksibilnosti, uključenosti i suradnje, a istodobno se optimizira uporaba uredskog prostora. Uključivanje zaposlenika ključno je za stvaranje radnog okružja koje podupire raznolikost pojedinaca i načina rada. Neki su timovi već dizajnirali svoje nove prostore i uselit će se u njih 2025.

ESB uvodi posebnu politiku o dopustima od 1. siječnja 2025. za roditelje djece rođene ili posvojene od tog datuma, koji će moći uzeti 40 dana dodatnoga plaćenog dopusta tijekom prve tri godine nakon rođenja ili posvajanja. Prijelaznom mjerom odobrava se 20 dana za djecu rođenu ili posvojenu od kolovoza 2022. Poseban dopust odobren njegovateljima povećan je na deset dana godišnje. Tim dodatcima postojećim pogodnostima naglašava se ESB‑ova opredijeljenost za ravnotežu između poslovnog i privatnog života i rodnu jednakost te se potiče uključivo radno mjesto.

ESB je nastavio davati prednost slušanju zaposlenika radi boljeg razumijevanja njihovih potreba. Vodeći se povratnim informacijama iz ankete, ESB je uveo inicijative radi poboljšanja dobrobiti i jačanja kulture u kojoj zaposlenici otvoreno govore o pitanjima koja ih zanimaju. Na primjer, fokus‑skupine pomogle su razumjeti razloge i odrediti rješenja za izazove dobrobiti, komunikacijskim kampanjama povećala se osviještenost o fleksibilnim radnim mogućnostima, a na radionicama zaposlenici i rukovoditelji osposobljeni su za rješavanje ponašanja kojima se pokazuje nepoštovanje.

Nadalje, provedena je revizija okvira za postupanje s povredama na radnom mjestu među poslovnim područjima, čiji je cilj učiniti postupke jasnijima i učinkovitijima te osigurati bolju zaštitu i potporu.

Preispitivanje metodologije općeg usklađivanja plaća provedeno je 2024. Tom se metodologijom određuje kako se plaće u ESB‑u usklađuju na godišnjoj osnovi. Novi pristup zasniva se na podatcima koje objavljuje Eurostat, čime se jamči transparentnost i objektivnost.

Razvoj talenata i karijera

Razvoj karijera prioritet je u ESB‑u, a 2024. pokrenuta je ključna inicijativa, novi portal za karijere, koji djeluje kao središnje mjesto gdje zaposlenici mogu istraživati prilike kao što su mobilnost i mentorstvo. Portal za karijere nudi i novo rješenje, koje zaposlenicima omogućuje da traže osobe unutar organizacije s kojima bi zamijenili radna mjesta tako da mogu horizontalno mijenjati radna mjesta, proširivati svoje vještine i povećavati profesionalne mreže. U 2025. portalu za karijere bit će dodana nova obilježja, kao što je prilika za iskustvo radnog života kolege praćenjem rada. U prvih šest tjedana nakon pokretanja, 1207 zaposlenika koristilo je portal za karijere.

Kada je riječ o mobilnosti, u sklopu šestog izdanja Schumanova programa pokrenutog 2024. ponuđeno je 39 projekata koji nude mogućnost privremenog upućivanja zaposlenika na rad, što je omogućilo razmjenu zaposlenika između ESB‑a, nacionalnih nadležnih tijela i nacionalnih središnjih banaka. Zaposlenici ESB‑a također su nastavili sudjelovati u razmjenama s nekoliko nacionalnih nadležnih tijela i europskih institucija u sklopu posebnog programa razmjene za jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM). Krajem 2024. na snazi je bilo sedam ugovora o razmjeni s četiri nacionalna nadležna tijela (središnjim bankama Banca d’Italia, De Nederlandsche Bank i Banco de España te francuskom agencijom za bonitetni nadzor i sanaciju ACPR) i tri agencije (Jedinstvenim sanacijskim odborom, Europskom investicijskom bankom i Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržište kapitala).

Naše radno okružje mijenja se i donosi nam nove izazove sve većom brzinom. Razvijanje vještina i stjecanje novih ključni su i za osobni rast i za organizacijski uspjeh. Program učenja u 2024. bio je usmjeren na umjetnu inteligenciju, klimatske rizike i vodstvo. Na području umjetne inteligencije pozornost je posvećena podizanju osviještenosti i poticanju interesa. Zaposlenike se poticalo da istraže što je umjetna inteligencija i da počnu eksperimentirati s tehnologijama i alatima. Programom učenja o klimatskim rizicima omogućeno je zaposlenicima unutar Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i SSM‑a da razumiju utjecaj na financijski sustav. Inicijative za razvoj vodstva uključile su povratne informacije metodom procjene „360 stupnjeva” za sve razine vodstva i prvi put poseban program razvoja za voditelje timova.

Raznolikost i uključenost

Njegovanje kulture raznolikosti, uključenosti i pripadanja u ESB‑u zahtijeva zajednički napor. Naši visoki pokrovitelji za raznolikost i uključenost pružaju potporu vodstvu i daju težinu toj temi, dok ambasadori za raznolikost i uključenost promiču raznolikost i uključenost unutar poslovnih područja, uz šest mreža raznolikosti i uključenosti koje pojačavaju glasove nedovoljno zastupljenih skupina. Ugradnjom aspekata raznolikosti i uključenosti u osmišljavanje politike i omogućavanjem otvorenog dijaloga u banci savjetnik za raznolikost i uključenost i tim za ljudske potencijale ujedinjuju te napore. Da bi iskoristili naše zajedničko iskustvo i znanje na području raznolikosti i uključenosti, mreže za raznolikost i uključenost ESSB‑a i SSM‑a redovito se sastaju te dovode naše institucije korak bliže zrcaljenju i ostvarenju još boljih rezultata za građane kojima ESB služi.

U ostvarivanju rodne jednakosti ESB je uveo ambiciozne rodne ciljeve i popratne aktivnosti. U 2024. 33,3 % zaposlenika na razini rukovodstva (platni razredi I – L) i 37,3 % na razini višeg rukovodstva (platni razredi K – L) bile su žene, što je manje za 0,7 postotnih bodova od ciljeva za rukovodstvo i više rukovodstvo. Promatra li se sastav rukovodstva, tijekom posljednjih deset godina postignut je znatan napredak. Ipak, uklanjanje jaza na razini stručnjaka (platni razredi F/G – G) i na razini voditelja tima (platni razred H) i dalje je izazov (Slika 11.1.), što naglašava potrebu da rodna ravnoteža ostane visoko u našem strateškom planu.

U 2024., osim podupiranja žena, nastojanja su proširena i na uključivanje muškaraca posebnim nizom razgovora o rodnim normama, maskulinitetu i rodiljskom dopustu za oca. S ciljem njegovanja i održavanja okružja u kojem se vrednuje svako podrijetlo, sva iskustva i sve sposobnosti pojedinca, održano je nekoliko radionica s naglaskom na uključivom ponašanju i vodstvu, uključivanju pripadnika zajednice LGBT+, rasi, etničkoj pripadnosti i savezništvu.

ESB je Mjesec raznolikosti EU‑a 2024. posvetio rasi i etničkoj pripadnosti u partnerstvu s vanjskim stručnjacima te probnim uvođenjem programa mentorstva i fokus‑skupina za zaposlenike pripadnike etničkih i rasnih manjina. Prikupljeni uvidi o dobrim stranama i područjima za poboljšanje činili su osnovu za probnu radionicu o rasnoj uključenosti za rukovoditelje.

Slika 11.1.

Ukratko o našim ljudima

11.5. Unaprjeđenje rada na izazovima povezanima s okolišem i klimatskim promjenama

Najnoviji napredak u klimatskoj ekonomiji i modeliranju pokazuje da su troškovi nesmanjenih klimatskih promjena znatno veći nego što se pretpostavljalo. Djelomično je to zbog nedovoljnog napretka u ublažavanju klimatskih promjena. Pravodobna tranzicija na zelenije gospodarstvo bila bi znatno jeftinija.^[94] Godišnje globalne emisije ugljika na najvišim su razinama dosad, a znanstvenici očekuju da će globalno zatopljenje u ovom stoljeću dosegnuti 2,6 – 2,8 °C iznad predindustrijske razine, čak i ako se ispune trenutačne obveze politike. To je znatno više od ograničenja od 1,5 °C utvrđenog Pariškim sporazumom.^[95] Rizici od toplijeg planeta i zakašnjele tranzicije stoga se povećavaju. Osim toga, degradacija prirode utječe na gospodarstvo i vodi financijskim rizicima. Klima i priroda međusobno su povezane, a ESB treba razumjeti njihov zajednički utjecaj na gospodarstvo i na financijski sektor kako bi učinkovito ispunio svoju zadaću.

ESB je u 2024. nastavio s radom na planu za klimu i prirodu za 2024. i 2025.. Rad koordinira ESB‑ov centar za klimatske promjene, a provodi se u suradnji s unutarnjim dionicima i odgovarajućim odborima Eurosustava i forumima o klimi. Plan se temelji na dosadašnjim postignućima i opisuje ESB‑ovu viziju načina rješavanja utjecaja klimatskih promjena i degradacije prirode u okviru njegova mandata. Osim nastavka provedbe prethodno dogovorenih mjera^[96], utvrđena su tri područja na koja je potrebno usredotočiti daljnji rad: (1) usmjeravanje prelaska na zeleno gospodarstvo, (2) razumijevanje povećanoga fizičkog utjecaja klimatskih promjena i (3) unaprjeđenje rada na rizicima povezanima s prirodom. Centar za klimatske promjene razvio je i inicijative za izgradnju kapaciteta i pojačane sinergije unutar Eurosustava putem zajedničkih programa osposobljavanja, seminara i projekata. Zaposlenici ESB‑a pridonijeli su i stručnom usavršavanju i radionicama s usporedivim institucijama s područja središnjeg bankarstva i drugim dionicima izvan Eurosustava. ESB je pridonio unaprjeđenju klimatskog plana na međunarodnim forumima, uključujući i Mrežu središnjih banaka i nadzornih tijela za ekologizaciju financijskog sustava (NGFS), Odbor za financijsku stabilnost, Bazelski odbor za nadzor banaka, europska nadzorna tijela i Europski odbor za sistemske rizike, Banku za međunarodne namire (BIS), BIS‑ov Odbor za plaćanja i tržišne infrastrukture, skupinu G‑7, skupinu G‑20 i Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku.

Kada je riječ o provedbi monetarne politike, financijske informacije povezane s klimatskim promjenama u vezi s vrijednosnim papirima koje Eurosustav drži za potrebe monetarne politike i deviznim pričuvama ESB‑a, objavljene u lipnju 2024., proširile su obuhvat izvješća s imovine poduzeća da bi uključile ostale kategorije imovine. Izvješće sada obuhvaća 99,7 % ukupne imovine koja se drži za potrebe monetarne politike. Emisije ugljika povezane s imovinom poduzeća, za koje Eurosustav cilja put dekarbonizacije koji podupire ciljeve Pariškog sporazuma i ciljeve klimatske neutralnosti EU‑a, nastavile su se smanjivati. Budući da je reinvestiranje vrijednosnih papira sektora poduzeća obustavljeno od 31. prosinca 2024., to će se smanjenje temeljiti na profilu dospijeća te imovine i na aktivnostima samih poduzeća. U svibnju 2024. Upravno vijeće složilo se da će biti postavljeni privremeni ciljevi smanjenja emisija za vrijednosne papire sektora poduzeća kako bi se u ovoj fazi interno pratila putanja smanjenja emisija portfelja korporativnog sektora. Ako se utvrde odstupanja od željene putanje, Upravno vijeće procijenit će potrebu za korektivnim mjerama, u okviru svojih ovlasti, razmatrajući svaki slučaj zasebno. Osim toga, Eurosustav je nastavio dodatno uključivati pitanja povezana s klimatskim promjenama u svoje operacije monetarne politike i poboljšavati procjenu rizika i upravljanje rizicima. Na primjer, nacionalne središnje banke Eurosustava sada primjenjuju zajedničke minimalne standarde za interne sustave za kreditnu procjenu u skladu s obvezom preuzetom u srpnju 2022.^[97]

Kada je riječ o analizama financijske stabilnosti i scenarija, jednokratna analiza klimatskog scenarija „Spremni za 55 %”, koju su proveli ESB, Europski odbor za sistemske rizike i europska nadzorna tijela, pokazuje da nije vjerojatno da bi sami gubitci povezani s tranzicijskim rizikom ugrozili ukupnu financijsku stabilnost EU‑a. Međutim, kada se ti rizici kombiniraju s makroekonomskim šokovima, mogu povećati gubitke financijskih institucija, što zahtijeva usklađen pristup politike. Novi dugoročni klimatski scenariji, koje je izradila radna podskupina NGFS‑a pod vodstvom ESB‑a, obuhvaćaju posuvremenjenu funkciju štete, što vodi do nepovoljnije procjene fizičkog rizika i naglašavaju kako nedovoljno ambiciozne klimatske politike otežavaju tranziciju.

Nadzor banaka ESB‑a nastavio je procjenjivati usklađenost banaka s nadzornim očekivanjima ESB‑a u vezi s klimatskim i okolišnim rizicima. Okviri za rizike povezane s klimatskim promjenama i prirodom uglavnom su uspostavljeni za većinu banaka. Međutim, za mali broj banaka temeljni elementi za odgovarajuće upravljanje rizicima povezanima s klimatskim promjenama i prirodom još nisu uspostavljeni. Ako banke ne ispune zahtjeve do utvrđenih rokova, mogu se suočiti s plaćanjem periodičnih penala.

Kada je riječ o doprinosu podatcima povezanima s klimatskim promjenama, u 2024. posuvremenjena su i poboljšana sva tri ESB‑ova skupa statističkih pokazatelja o klimatskim promjenama (posebno za održivo financiranje, fizičke rizike i emisije ugljika, vidi odjeljak 7.2.).

Godišnje financijske informacije povezane s klimatskim promjenama koje se odnose na ESB‑ove portfelje koji se ne drže za potrebe monetarne politike i njegova izjava o okolišu daju pregled ugljičnog otiska emisija koje financira ESB i ciljeva za smanjenje, kao i utjecaja na okoliš i ciljeva ESB‑ovih vlastitih operacija. Podatci o ESB‑ovoj učinkovitosti u zaštiti okoliša u 2024. bit će objavljeni 2025. zajedno s novim Programom za upravljanje okolišem za 2025. – 2027.

Rad na smanjenju ekološkog otiska euronovčanica nastavljen je 2024. Poduzete aktivnosti uključivale su korake prema ostvarivanju prelaska na pamuk čiji je uzgoj 100 % usklađen s ekološkim načelima uzgoja za papirni supstrat do 2027. i istraživanje o produljenju trajanja novčanica u optjecaju i o alternativnim održivim metodama odlaganja otpada, kao što su recikliranje i ponovna uporaba otpadnog materijala. Naposljetku, buduće euronovčanice razvijaju se u skladu s načelima ekološkog dizajna. To znači da se aspekti okoliša uzimaju u obzir u svim fazama postupka razvoja novčanica (vidi odjeljak 6.3.). Kada je riječ o elektroničkim plaćanjima malih vrijednosti i, u ulozi katalizatora, ESB je, zajedno s ESSB‑om, istraživao načine za olakšavanje smanjenja ekološkog otiska postupka plaćanja. Eurosustav je razvio početne ekološke najbolje prakse za elektronička plaćanja malih vrijednosti, usmjerene isključivo na digitalna plaćanja. Isti se pristup primjenjuje na projekt digitalnog eura, u kojem je Eurosustav usmjeren na svođenje ekološkog otiska na najmanju moguću mjeru u cijelom lancu vrijednosti. To uključuje uporabu postojećih standarda i optimizaciju postupaka, primjenu protokola za smanjivanje potrošnje energije na najmanju moguću mjeru i pridržavanjem najboljih praksa za učinkovitost u zaštiti okoliša i transparentnosti podataka.

Osim što je provodio prethodno dogovorene mjere, ESB je povećao rad u tri područja (Slika 11.2.).

Slika 11.2.

Područja na koja je potrebno usredotočiti djelovanje ESB‑a povezano s klimatskim promjenama 2024. – 2025.

ESB je ostvario napredak u razumijevanju i rješavanju utjecaja tranzicije na zelenije gospodarstvo. Krug ESB‑ove ankete o kreditnoj aktivnosti banaka iz srpnja 2024. pokazao je da se klimatski rizici sve više uzimaju u obzir kod uvjeta kreditiranja i potražnje za kreditima, posebno za financiranje ulaganja u zelenu tranziciju. Jedna je analiza pokazala da, unatoč napretku, još uvijek postoji potreba za znatnim zelenim ulaganjima u Europi. U ESSB‑ovu izvješću analizirane su strukturne posljedice tranzicije za produktivnost, a analitički doprinosi, kao što je okvir u Ekonomskom biltenu o makroekonomskim učincima politika tranzicije povezanih s klimatskim promjenama, poboljšali su ESB‑ov okvir makromodeliranja. Objava u ESB‑ovu blogu pokazala je da se energetski intenzivna poduzeća suočavaju s niskim profitnim maržama i raspravljalo se o implikacijama za zelenu tranziciju. Kada je riječ o provedbi monetarne politike, Upravno vijeće potvrdilo je u ožujku 2024. da bi, u mjeri u kojoj su različite konfiguracije operativnog okvira jednako pogodne za osiguranje učinkovite provedbe monetarne politike, oblikovanje budućega operativnog okvira Eurosustava trebalo olakšati ostvarivanje sekundarnog cilja ESB‑a, posebno prelaska na zeleno gospodarstvo, ne dovodeći u pitanje njegov primarni cilj stabilnosti cijena.

Kada je riječ o povećanom fizičkom utjecaju klimatskih promjena, ESB je istražio kako uključiti taj utjecaj u klimatske scenarije i makroekonomske projekcije. Doprinosi su uključivali istraživanje utjecaja temperaturnih šokova na inflaciju u državama europodručja i povećanje fizičkih rizika zbog povezanosti opskrbnih lanaca. Što se tiče prilagodbe klimatskim promjenama, u radu s temom politika za smanjenje jaza u zaštiti osiguranja od klimatskih rizika, koji su objavili ESB i Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, razrađeni su uzroci jaza na strani ponude i potražnje u Europi te su navedeni mogući koraci prema europskom sustavu zaštite osiguranja od prirodnih katastrofa.

U sklopu unaprjeđivanja rada na rizicima povezanima s prirodom ESB je objavio okvir o „uslugama ekosustava” i članak o utjecaju degradacije prirode i gubitka bioraznolikosti u Ekonomskom biltenu, u kojima je zaključeno da degradacija prirode može postaviti znatne izazove pred ESSB‑ov cilj održavanja stabilnosti cijena na temelju Ugovora i njegovu zadaću pridonošenja financijskoj stabilnosti. Osim toga, ESB je, zajedno s potsdamskim institutom za istraživanje utjecaja klimatskih promjena, institutom NatureFinance i Sveučilištem u Minnesoti, proveo istraživanje u kojem je naglašena važnost integriranih prirodno-klimatskih scenarija radi točnijeg uvida u rizike za financijsku i gospodarsku stabilnost. ESB je proveo i istraživanje u kojem su istražene pravne implikacije rizika povezanih s prirodom za središnje banke i nadzorna tijela, kao što je opisano u govoru Franka Eldersona o rizicima koji proizlaze iz degradacije prirode.

12. Upoznajte naše zaposlenike

Mnoga postignuća u 2024. omogućena su suradnjom kolega iz ESB‑a i Europskog sustava središnjih banaka (ESSB). Naime, niz stručnih odbora podržao je Upravno vijeće i Opće vijeće u postupcima donošenja odluka. Ti odbori, koji se sastoje od stručnjaka iz ESB‑a i ESSB‑a, daju savjete u svojim područjima nadležnosti. U ovom poglavlju neki od naših kolega objašnjavaju ulogu odbora u kojem sudjeluju. Iznose i osobne utiske o radu u odboru i općenito u ESB‑u.

Oscar Arce

Čast mi je predsjedati Odborom za monetarnu politiku, ključnim forumom koji okuplja stručnjake Eurosustava i ESSB‑a koji podupiru Upravno vijeće i Opće vijeće. Naš rad usmjeren je na analizu gospodarskih kretanja i pripremu rasprava o politikama kojima se pridonosi usmjeravanju odluka o kamatnim stopama i drugim mjerama monetarne politike. Jednostavno rečeno, pomažemo osigurati da naše politike očuvaju stabilnost inflacije i podupru gospodarstvo europodručja.

Prije zapošljavanja u ESB‑u bio sam glavni direktor za ekonomiju, statistiku i istraživanja u središnjoj banci Banco de España, gdje sam radio na ekonomskoj analizi i prognozama. Neko vrijeme proveo sam i u španjolskoj komisiji za tržište vrijednosnih papira i gospodarskom uredu predsjednika španjolske vlade. Doktorirao sam ekonomiju na fakultetu London School of Economics and Political Science, a istraživanja su usmjerena na monetarnu politiku, financijsku stabilnost i makroekonomsku politiku.

Vođenje ESB‑ove glavne uprave Ekonomske analize ujedno je i čast i velik profesionalni izazov. ESB je od osnutka stup stabilnosti i prosperiteta europske ekonomske i monetarne unije. Naša uloga, u bliskoj suradnji s ostatkom Eurosustava, ostat će ključna i u nadolazećim godinama. Ono u čemu najviše uživam jest stalna razmjena ideja s talentiranim kolegama diljem Europe.

Slobodno vrijeme volim provoditi s obitelji u Madridu i istraživati otvorene ceste na motoru.

Cornelia Holthausen

Predsjednica sam Odbora za financijsku stabilnost, foruma na kojem raspravljamo o pitanjima povezanima s utvrđivanjem i procjenom rizika za financijsku stabilnost i odgovarajućim stajalištem makrobonitetnih politika.

Nakon što sam doktorirala, bila sam vrlo motivirana da radim za Europu te sam se 1999. pridružila ESB‑u kao ekonomist u glavnoj upravi Istraživanja, s naglaskom na tržištima novca i platnim sustavima. Ubrzo sam postala zainteresirana za praktične aktivnosti politike te sam se nekoliko godina kasnije sa zadovoljstvom pridružila glavnoj upravi Operacije na tržištu kao upravitelj likvidnosti. Bilo je fascinantno biti na tom mjestu za vrijeme financijske krize. Analiza i brzo donošenje odluka išli su ruku pod ruku i osjećala sam da je rad svih članova tima zaista imao utjecaja.

Kasnije sam se usmjerila na upravljanje u područjima financijskog istraživanja, operacija na tržištu, ekonomskih analiza i, naposljetku, financijske stabilnosti. Bilo je sjajno iskustvo to što sam se tijekom godina kretala unutar ESB‑a i radila na mnogim različitim temama s različitim timovima. Naišla sam na veoma snažnu predanost postizanju visokokvalitetnih rezultata u cijeloj instituciji.

U glavnoj upravi Makrobonitetna politika i financijska stabilnost usredotočeni smo na pružanje sveobuhvatne analize i savjeta o politikama u vezi s makrobonitetnim politikama, financijskom stabilnošću i financijskom regulativom. Naš je tim posvećen utvrđivanju i praćenju sistemskih rizika u financijskom sektoru u cijelom europodručju. Pritom blisko surađujemo s nacionalnim središnjim bankama, jedinstvenim nadzornim mehanizmom, Europskim odborom za sistemske rizike i drugim poslovnim područjima ESB‑a. Naš je rad zahtjevan, ali i ispunjava kad se svi udružimo radi zajedničke svrhe.

Sretna sam i ponosna što sam tako dugo mogla raditi u instituciji koja je sastavni dio Europe i koja je jaka čak i u teškim razdobljima. Znam i da će Europa ostati čvrsto ujedinjena u nadolazećim desetljećima.

Vitaliana Rondonotti

Izvjestiteljica sam Odbora za statistiku od 2017. Koordiniram međusektorska statistička pitanja ESSB‑a, pratim provedbu statističkog programa rada za ESSB i jedinstveni nadzorni mehanizam te podupirem predsjednika u strateškom upravljanju odborom. U svojoj ulozi izvjestiteljice proživjela sam izazovna, ali nadahnjujuća razdoblja. Radila sam neposredno s četiri nadređena glavna direktora glavne uprave Statistika i doživjela sam znatne promjene statističke funkcije zbog sve većih potreba za podatcima, novih metodologija, brzog razvoja tehnologije i potrebe za učinkovitom suradnjom sa sve većim brojem dionika osobno i virtualno.

Budući da sam živjela i studirala u različitim zemljama, odrasla sam cijeneći multinacionalna i multikulturna okružja te kao snažni zagovaratelj međunarodne suradnje. Kada sam čula za projekt jedinstvene europske valute, bila sam ushićena zbog prilike da se pridružim međunarodnoj instituciji kao što je ESB i radim za Europu.

Nakon studija metodološke statistike pridružila sam se ESB‑ovoj glavnoj upravi Statistika 2000. kao stručnjak za sezonsku prilagodbu. Prvo sam bila uključena u izradu statistike monetarnih agregata, ali sam ubrzo postala vrlo zainteresirana za davanje doprinosa novim statističkim inicijativama, kao što su istraživanje upotrebe središnjih kreditnih registara i drugih novih izvora podataka u statističke svrhe te uspostava baze podataka o držanju vrijednosnih papira, jedan od prvih projekata ESSB‑a o granularnim statističkim podatcima.

Ponosna sam na svoj rad za Odbor za statistiku, u kojem pridonosim izradi visokokvalitetne europske statistike koja je ključna za kreiranje politika ESB‑a te što dajem svoj doprinos za bolju i snažniju Europu.

Sylvia Hildebrandt

Ja sam viša koordinatorica ureda u upravi Novčanice. Od zapošljavanja u ESB‑u 2017. odgovorna sam za upravljanje administrativnim i logističkim poslovima Odbora za novčanice. Zadaća je tog odbora osigurati da gotovina u eurima ostane široko dostupna, pristupačna i prihvaćena i kao sredstvo plaćanja i kao pohrana vrijednosti te da ostane inovativna, sigurna i ekološki prihvatljiva.

Moja uloga uključuje olakšavanje neometane razmjene između predsjednice, tajnika i članova odbora te iskreno cijenim suradničko ozračje i timski duh koji prelazi nacionalne granice.

Prije ESB‑a radila sam u privatnom sektoru na području upravljanja talentima, a potom i kao asistentica tima. Oduvijek sam voljela raditi s ljudima i organizirati događaje te sam rado pridonijela stručna znanja i vještine svojoj ulozi u ESB‑u. Napredujem u raznolikom i međunarodnom okružju ESB‑a i, budući da sam studirala anglistiku, rado primjenjujem svoje jezične vještine u svakodnevnoj praksi. Duboko sam predana podupiranju snažne Europe i ponosna sam na to što radom u Odboru za novčanice pridonosim tom cilju.

Slobodno vrijeme rado provodim u prirodi, ili sa psom ili na brdskom biciklu. Moj partner i ja volimo se voziti biciklom kroz predivne krajolike oko našeg doma u Odenwaldu.

Veseli me to što ću nastaviti pridonositi misiji ESB‑a i radujem se mogućnostima koje pruža budućnost.

Christian Barontini

Obnašam dužnost tajnika skupine koja okuplja tajnike svih odbora ESSB‑a. To uključuje pružanje tehničke, logističke i strateške potpore. Dajemo savjete o pravilima kojima se uređuju odbori, osiguravamo usklađenost sadržaja i vremenskog rasporeda zajedničkih rezultata te pratimo način na koji odbori odgovaraju na zahtjeve tijela nadležnih za donošenje odluka.

Moja prva iskustva s odborima došla su na početku karijere u središnjem bankarstvu kada je 1999. uveden euro. Sudjelovao sam u radnoj skupini Odbora za monetarnu politiku kao predstavnik središnje banke Banque de France. To mi je pomoglo produbiti razumijevanje mehanike iza europskih projekata i važnosti suradnje s nacionalnim perspektivama kako bi se pronašlo zajedničko stajalište.

Pridružio sam se ESB‑u 2007. kao ekonomist u glavnoj upravi Međunarodni i europski odnosi, gdje sam podupirao pripremu stajališta ESB‑a o politikama za sastanke i forume institucija EU‑a u Bruxellesu. Poslije sam prešao na svoj sadašnji posao u Tajništvu glavne uprave, gdje koordiniram sastancima tijela ESB‑a nadležnih za odlučivanje. Tijekom cijeloga tog razdoblja aktivan sam član i Odbora za komunikacije, koji savjetuje tijela nadležna za odlučivanje o cijelom nizu pitanja povezanih s unutarnjom i vanjskom komunikacijom, kao što su prilagodba upotrebi digitalnih alata u razvoju, ili komunikacijski aspekti velikih projekata poput preispitivanja strategije monetarne politike iz 2021.

Euro je jedinstvena valuta stvorena radi promicanja rasta, stabilnosti i gospodarske integracije u Europi. Čak i skroman doprinos takvoj važnoj misiji za mene je izvor velikog ponosa.

Godišnji financijski izvještaji

Konsolidirana bilanca Eurosustava na dan 31. prosinca 2024.