Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:
Christine Lagarde
The President of the European Central Bank
  • ESB‑OV BLOG

Zašto smo prilagodili kamatne stope?

8. lipnja 2024.

Christine Lagarde

Europska središnja banka (ESB) smanjila je kamatne stope. Predsjednica Christine Lagarde iznosi razloge za smanjenje i govori što je još potrebno poduzeti za povratak inflacije na 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Prije dvije godine počeli smo povećavati kamatne stope jer je inflacija bila pretjerano visoka. Danas je stanje bolje. Premda određene cijene i dalje znatno rastu, posebno u uslužnom sektoru, inflacija se, općenito gledajući, u velikoj mjeri smanjila. Na dobrom je putu da sljedeće godine dosegne razinu od 2 %, što je naš cilj u održavanju stabilnosti cijena.

Smanjenje inflacije omogućuje ESB‑u da smanji kamatne stope. Stoga smo u četvrtak za 0,25 postotnih bodova smanjili ključnu kamatnu stopu koja je devet mjeseci iznosila 4 %. Za pojedince to će značiti jeftinije zaduživanje a za poduzeća koja žele ulagati povoljnije kredite.

Naša odluka ujedno je važan korak u ESB‑ovoj borbi protiv inflacije.

U srpnju 2022. počeli smo povećavati kamatne stope, i to u sklopu faze koju stručnjaci nazivaju pooštravanjem monetarne politike. Poslužimo li se analogijom vožnje u automobilu, ta je faza usporediva s pritiskanjem papučice kočnice. Povećavanje nikada nije bilo brže, te su naše kamatne stope porasle za 4,5 postotnih bodova u malo više od godine dana. Djelovali smo odlučno jer je inflacija porasla na previsoke razine te je dosegnula vrhunac od 10,6 % u listopadu 2022.

Među razlozima za snažan porast inflacije neopravdana je invazija Rusije na Ukrajinu, zbog koje su skočile cijene energije i hrane. Osim toga, razlog su i veće poteškoće mnogih poduzeća u nabavi potrebne opreme, materijala i rezervnih dijelova, što je otežavalo rješavanje problema koje je prouzročila pandemija.

Suočili smo se i sa stvarnim rizikom očekivanja da će se visoka inflacija ustaliti. To bi značilo da bi se poduzeća njome služila za određivanje cijena a radnici za pregovore o plaći. Visoka inflacija tako bi postala trajno ugrađena u gospodarstvo.

Dakle, morali smo učiniti sve što je bilo potrebno da toj opasnosti stanemo na kraj. Naša je dužnost prema europskim građanima da održavamo inflaciju niskom i stabilnom. Svjesni smo da su porast inflacije i zatim povećavanje kamatnih stopa prouzročili stres dijelu pojedinaca i poduzeća. Trošak kredita poduzećima i hipotekarnih kredita snažno se povećao. Sve je poskupjelo. No prihodi, točnije plaće i mirovine, nisu pratili to poskupljenje, barem ne u početku.

Poduzeli smo odlučne korake i tako spriječili predugo razdoblje visoke inflacije. Do rujna 2023. inflacija je pala na 5,2 %, što je bilo otprilike upola manje od najviše stope zabilježene u prethodnoj godini. Dotad je uglavnom prošla i opasnost visokih inflacijskih očekivanja.

To nam je omogućilo prelazak na sljedeću fazu provedbe monetarne politike: fazu u kojoj nismo mijenjali kamatne stope, odnosno nismo niti snažnije kočili niti smanjivali pritisak. Premda smo bili sigurni da kamatnim stopama smanjujemo inflaciju, inflacija je još bila pretjerano visoka. Prerano smanjivanje stopa u tim bi okolnostima imalo učinak suprotan od željenoga.

U međuvremenu je, međutim, ostvaren napredak na mnogim područjima. Stopa inflacije ponovno se upola smanjila i iznosi 2,6 %. Na dobrom je putu da se u drugom dijelu sljedeće godine vrati na ciljnu razinu od 2 %. Velik doprinos tomu daje naša monetarna politika, čiju smo restriktivnost sada odlučili smanjiti smanjenjem kamatnih stopa.

No utjecaj inflacije na gospodarstvo još nije neutraliziran. Predstoji nam dug put koji neće biti sasvim lak. Morat ćemo pokazati oprez, predanost i ustrajnost.

Kamatne stope morat će stoga ostati restriktivne onoliko dugo koliko bude potrebno za postizanje dugotrajne stabilnosti cijena. Drugim riječima, moramo još neko vrijeme kočiti, premda manje snažno nego dosad.

Sljedeće odluke o monetarnoj politici ovisit će o sljedećim ocjenama: vidimo li i dalje skori povratak inflacije na ciljnu razinu; vidimo li, sveukupno gledano, smanjenje cjenovnih pritisaka u gospodarstvu te mislimo li i dalje da je naša monetarna politika učinkovita u obuzdavanju inflacije. Na osnovi tih činitelja odlučit ćemo kada je vrijeme za daljnje popuštanje.

Ostvaren je velik napredak, ali naša borba protiv inflacije još nije gotova. Kao čuvari eura, zalažemo se za nisku i stabilnu inflaciju za dobrobit svih Europljana.

Ovaj je tekst objavljen i kao kolumna u medijima u državama europodručja.

Posjetite ESB‑ov blog i pretplatite se kako biste dobivali obavijesti o novim objavama.