Izdavanje i distribucija

ESB i središnje banke država europodručja zakonski su ovlašteni izdavatelji euronovčanica. Međutim, u praksi samo nacionalne središnje banke fizički izdaju euronovčanice (i eurokovanice) i povlače ih iz optjecaja. ESB nema gotovinski odjel ni aktivnosti koje bi uključivale gotovinu. Kada je riječ o eurokovanicama, zakonski su izdavatelji države europodručja. Europska komisija koordinira sve aktivnosti povezane s eurokovanicama na razini europodručja. Više informacija možete pronaći na mrežnim stranicama Europske komisije.

ESB nadzire aktivnosti nacionalnih središnjih banaka i potiče daljnje usklađivanje gotovinskih usluga u europodručju, dok se nacionalne središnje banke brinu za dobro funkcioniranje svojih nacionalnih sustava distribucije gotovine. One puštaju u optjecaj novčanice i kovanice tako što ih distribuiraju u bankovni sustav i, u manjoj mjeri, maloprodaju. ESB ne može obavljati te zadaće jer nema organizacijske ni druge uvjete za to (jedinice za distribuciju, jedinice za obradu novčanica, trezore itd.).

Broj novčanica u optjecaju od uvođenja eura stalno raste. Za svakodnevna plaćanja najčešće se upotrebljavaju novčanice malih i srednjih vrijednosti. Novčanice većih vrijednosti uglavnom služe za pohranu vrijednosti i kupnju skupljih proizvoda.

Novčanice u optjecaju u europodručju

Euronovčanice (i eurokovanice) »putuju« europodručjem prije svega zbog turizma, poslovnih putovanja i kupovine u inozemstvu. U znatno su manjoj mjeri i novčanice nacionalnih valuta prije uvođenja eura prelazile granice, nakon čega ih je, uglavnom sustavom poslovnih banaka, trebalo »vratiti u domovinu« središnjoj banci koja ih je izdala. Od uvođenja eura to više nije potrebno. Ipak, budući da velika količina euronovčanica ne ostaje u državi koja ih je izdala, već dospije u druge države europodručja u kojima novčanice budu potrošene, središnje banke moraju ih preraspodijeliti kako bi se izbjegao manjak u jednoj državi i višak u drugoj. Takve preraspodjele velikih količina euronovčanica na središnjoj razini koordinira ESB, koji ih i financira.

Informacije o količini apoena novčanica i kovanica u optjecaju u europodručju možete pronaći u odjeljku sa statističkim podatcima.

Novčanice u optjecaju izvan europodručja

Stanovnici europodručja nisu jedini koji se služe euronovčanicama. Euro je međunarodna valuta, stoga dio euronovčanica napušta europodručje i ostaje izvan njega. Vrijednost euronovčanica izvan europodručja, prije svega u susjednim državama, procjenjuje se na 20 – 25 % ukupne vrijednosti euronovčanica u optjecaju. Potražnja za euronovčanicama, posebno u državama istočne Europe koje nisu članice EU‑a, naglo je porasla po izbijanju financijske krize 2008. i deprecijaciji nacionalnih valuta u odnosu na euro. Te su euronovčanice i dalje u optjecaju, što navodi na zaključak da su u posjedu osoba koje ne žive u europodručju.

Gotovinski ciklus

Novčanicama je svojstven određen put kroz gospodarstvo. Poslovne banke naručuju ih od središnjih banaka i potom isplaćuju na bankomatima. Ljudi ih troše u trgovinama, na tržnicama i drugdje, a trgovci na malo i drugi deponiraju ih kod banaka. Zaposlenici banaka i drugi koji profesionalno rukuju gotovinom potom ih vraćaju nadležnoj središnjoj banci ili ih nakon provjere autentičnosti i prikladnosti za optjecaj vraćaju u optjecaj. Cijeli ciklus možete vidjeti u našem filmu:

Organizacija lanca opskrbe gotovim novcem razlikuje se od države do države i ovisi, primjerice, o sljedećem:

• ustroju središnje banke, uključujući mrežu njezinih poslovnica
• poslovnim bankama i njihovim mrežama poslovnica
• pravnom režimu
• platnim navikama ljudi
• infrastrukturi društava za prijevoz gotovog novca koja djeluju na tržištu i
• zemljopisnim značajkama svake države, njezinoj povijesti i tradiciji.

Usprkos tim razlikama Eurosustav i dalje nastoji povećati konvergenciju gotovinskih usluga središnjih banaka europodručja. Pritom se savjetuje s dionicima, kao što su poslovne banke, društva za prijevoz gotovog novca i drugi koji profesionalno rukuju gotovinom, na nacionalnoj i europskoj razini. Zahvaljujući većoj usklađenosti i integriranosti dionici će imati više koristi od jedinstvene valute.

Više informacija možete pronaći u Godišnjem izvješću ESB‑a.

Jesu li prikladne ili neprikladne za upotrebu?

Da bi ljudi imali povjerenje u njih, novčanice moraju biti autentične i visokokvalitetne. Nacionalne središnje banke europodručja služe se potpuno automatiziranim uređajima za obradu novčanica kako bi se uvjerile da su novčanice autentične i da su dovoljno dobre za ponovno izdavanje.