Česta pitanja o objavljivanju financijskih informacija Eurosustava povezanih s klimatskim promjenama
Od 2023. sve središnje banke Eurosustava jednom godišnje objavljuju financijske informacije povezane s klimatskim promjenama.
U nastavku odgovaramo na česta pitanja o tim objavama, među ostalim o njihovu opsegu te podatcima i metodologiji na kojima se temelje.
Više pojedinosti o financijskim informacijama povezanima s klimatskim promjenama koje objavljuju članice Eurosustava može se pronaći u našem priopćenju za javnost i na posebnoj mrežnoj stranici.
1. Zašto Eurosustav objavljuje financijske informacije povezane s klimatskim promjenama?
Objavljivanjem financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama Eurosustav želi transparentnije prikazati utjecaj svojih financijskih portfelja na klimu i njihovu izloženost klimatskim rizicima. U širem smislu, objavljivanjem tih informacija povećava se svijest o klimatskim rizicima u financijskom sektoru i njihovo razumijevanje, pridonosi se usklađenosti prakse objavljivanja primjenom utvrđenih tržišnih standarda i podupiru se ciljevi Europske unije koji se odnose na klimatsku neutralnost i prelazak na niskougljično gospodarstvo.
2. Koji su portfelji obuhvaćeni tim objavama?
Sve središnje banke Eurosustava objavljuju informacije povezane s klimatskim promjenama koje se odnose na portfelje koji se ne drže za potrebe monetarne politike i kojima upravljaju na vlastitu odgovornost. Osim toga, Eurosustav objavljuje i informacije o vrijednosnim papirima javnog sektora, korporativnim obveznicama i pokrivenim obveznicama koji se drže za potrebe operacija monetarne politike u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) i hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP). Izvješće o držanjima u sklopu tih dvaju programa sadržava i odjeljak o deviznim pričuvama ESB‑a. Opseg i sadržaj budućih objava preispitivat će se i poboljšavati s vremenom.
3. Zašto se informacije povezane s klimatskim promjenama ne objavljuju za cijelu bilancu?
Eurosustav objavljuje informacije povezane s klimatskim promjenama za imovinu u bilanci ako za nju postoji dovoljno klimatskih podataka. Za određenu imovinu i portfelje, primjerice vrijednosne papire koji se drže u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom, još nije dostupno dovoljno takvih podataka. Stoga se ta imovina isključuje iz izvješćivanja. Eurosustav surađuje sa standardizacijskim tijelima i pružateljima klimatskih podataka kako bi s vremenom poboljšao dostupnost i kvalitetu tih podataka.
4. Koja se metodologija rabi?
Članice Eurosustava zajednički su izradile okvir za objavljivanje informacija, koji je usmjeren na portfelje koji se ne drže za potrebe monetarne politike. U njemu su uzete u obzir preporuke Radne skupine za objavljivanje financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama (engl. Task Force on Climate-related Financial Disclosures, TCFD), udruge Partnership for Carbon Accounting Financials i Mreže središnjih banaka i nadzornih tijela za ozelenjivanje financijskog sustava, čiji su standardi izvješćivanja o održivosti općeprihvaćeni i u širokoj primjeni. Okvir je prilagođen značajkama portfeljâ Eurosustava. Više pojedinosti o metodologijama koje se rabe može se pronaći u odgovarajućim izvješćima.
5. Kako se metodologija za izvješćivanje o imovini koja se drži za potrebe monetarne politike u sklopu APP‑a i PEPP‑a razlikuje od metodologije za izvješćivanje o portfeljima koji se ne drže za potrebe monetarne politike?
Objavljivanje informacija o vrijednosnim papirima javnog sektora, korporativnim obveznicama i pokrivenim obveznicama u sklopu APP‑a i PEPP‑a zasniva se na gotovo jednakoj metodologiji kao i objavljivanje informacija o portfeljima koji se ne drže za potrebe monetarne politike u skladu s okvirom Eurosustava za objavljivanje informacija. Eventualne metodološke razlike proizlaze iz povezanosti portfelja APP‑a i PEPP‑a s monetarnom politikom te kontinuiranog uključivanja pitanja povezanih s klimatskim promjenama u okvir monetarne politike Eurosustava. Na primjer, objavljene informacije o vrijednosnim papirima korporativnog sektora u sklopu APP‑a i PEPP‑a zasnivaju se isključivo na podatcima o emisijama koje dostavljaju izdavatelji, dok se objavljene informacije o portfeljima koji se ne drže za potrebe monetarne politike mogu zasnivati i na procjenama podataka o emisijama koje dostavljaju pružatelji klimatskih podataka, u slučaju da podatci samih izdavatelja o emisijama nisu dostupni.
6. Koji se podatci rabe u izračunu?
Eurosustavu klimatske podatke pružaju specijalizirana poduzeća Institutional Shareholder Services (ISS) i Carbon4 Finance (C4F). Oba su pružatelja odabrana u postupku javne nabave na razini Eurosustava pod vodstvom središnje banke Deutsche Bundesbank, pri čemu su uzeti u obzir kvaliteta i obuhvat podataka te troškovi i koristi. Osim podataka tih dvaju pružatelja, članice Eurosustava mogu se poslužiti i podatcima drugih pružatelja klimatskih podataka koji su im pojedinačno dostupni. Financijski podatci prikupljaju se iz različitih unutarnjih i vanjskih, javnih i nejavnih, izvora podataka u Eurosustavu. Zbog uobičajena vremenskog odmaka s kojim se objavljuju klimatski i financijski podatci referentna godina najnovijih podataka o držanjima vrijednosnih papira ne podudara se s referentnom godinom prošlih klimatskih i financijskih podataka. Kako bi to ispravile, članice Eurosustava mogu retroaktivno posuvremeniti pokazatelje za prošla držanja vrijednosnih papira u budućim izvješćima u skladu s preporukama TCFD‑a.
7. Zašto se podatci izdavatelja o dekarbonizaciji uključuju sa znatnim vremenskim odmakom?
Podatci nedržavnih izdavatelja o emisijama dostupni su s vremenskim odmakom od godine dana a podatci državnih izdavatelja s vremenskim odmakom do dvije godine. To znači da podatci o emisijama koji bi odgovarali referentnoj godini držanja vrijednosnih papira nisu dostupni za posljednja izvještajna razdoblja. Kako bi ipak mogao izvješćivati o najnovijim držanjima u portfeljima, Eurosustav se u izračunu pokazatelja služi najnovijim dostupnim podatcima svakog izdavatelja o emisijama. Prošli pokazatelji retroaktivno se posuvremenjuju u svakom godišnjem izvješću zbog promjena u dostupnosti klimatskih podataka. Te promjene u najvećoj mjeri, premda ne i isključivo, utječu na posljednja izvještajna razdoblja.
8. Zašto se kao pokazatelji rabe ponderirani prosjek ugljičnog intenziteta, ukupne emisije ugljika i ugljični otisak?
Ponderirani prosjek ugljičnog intenziteta, ukupne emisije ugljika i ugljični otisak tri su ključna pokazatelja u okviru Eurosustava za objavljivanje informacija. Uporabu svih triju pokazatelja vlasnicima imovine preporučuje TCFD. Normalizirani pokazatelji (kao što su ponderirani prosjek ugljičnog intenziteta i ugljični otisak) i apsolutni pokazatelji (kao što su ukupne emisije ugljika) međusobno se dopunjuju i zajedno omogućuju visok stupanj transparentnosti u vezi s utjecajem portfelja na klimu i njihovom izloženošću klimatskim rizicima. Ti se pokazatelji temelje na standardiziranoj metodologiji i često rabe u izvješćivanju u vezi s klimatskim promjenama u financijskom sektoru. Članice Eurosustava mogu odlučiti da će izvješćivati i o drugim pokazateljima radi još veće transparentnosti.
9. Zašto se objavljuju ciljevi?
Ciljevi su sastavni dio preporuka TCFD‑a u kategoriji »Pokazatelji i ciljevi« i imaju važnu ulogu u objavama financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama. Naime, pridonose smanjenju izloženosti portfelja klimatskim rizicima te lakšem upravljanju prilikama povezanima s klimatskim promjenama i utjecajem imovine na klimu. Sve članice Eurosustava brinu se za to da su portfelji kojima upravljaju a koji se ne drže za potrebe monetarne politike te korporativne obveznice u sklopu APP‑a i PEPP‑a usklađeni s ciljevima Pariškog sporazuma i ciljevima EU‑a na području klimatske neutralnosti. Za neke se portfelje dugoročni ciljevi dopunjuju privremenim ciljevima kako bi se jasno utvrdili koraci prema smanjenju emisija povezanih s tim portfeljima. Važno je napomenuti da je svaka članica Eurosustava i dalje isključivo odgovorna za sve aspekte upravljanja vlastitim portfeljima koji se ne drže za potrebe monetarne politike. Među njima su priprema objava financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama i određivanje ciljeva.
10. Zašto se ciljevi ne objavljuju za sve portfelje?
U određivanju pouzdanih ciljeva za postupno smanjenje emisija portfelja važna je fleksibilnost za poduzimanje mjera u slučaju da stvarno smanjenje emisija odstupa od željenog smanjenja. Međutim, ograničenja povezana s portfeljima i kategorijama imovine ne omogućuju nužno takvu fleksibilnost. Na primjer, kad je riječ o portfeljima, ograničenja mogu biti povezana s pitanjima monetarne politike ili pasivnim načinom ulaganja (uključujući portfelje koji se drže do dospijeća). Kad je riječ o kategorijama imovine, na primjer ulaganjima u državne obveznice, ograničenja mogu biti povezana s izdavateljima koji su potpisali Pariški sporazum i nedostatkom pouzdana okvira za smanjenje emisija.
11. Kad će se odrediti privremeni ciljevi za portfelje korporativnog sektora i zašto se oni neće objaviti? Hoće li se portfelj Eurosustava prilagoditi kako bi se ciljevi postigli?
Nakon što se Upravno vijeće u 2023. obvezalo da će razmotriti određivanje privremenih ciljeva, u 2024. odlučilo je da će se privremeni ciljevi za smanjenje emisija odrediti za portfelje korporativnog sektora u sklopu APP‑a i PEPP‑a. U tim će privremenim ciljevima kao smjernice poslužiti zahtjevi iz Uredbe EU‑a o referentnim vrijednostima i odgovarajuće delegirane uredbe Komisije. Eurosustav će, ne dovodeći u pitanje svoju zadaću očuvanja stabilnosti cijena, pomno osmisliti okvir koji obuhvaća sve važne elemente za određivanje pouzdanih privremenih ciljeva za smanjenje emisija kojima se podupiru ciljevi Pariškog sporazuma i ciljevi EU‑a na području klimatske neutralnosti. U sadašnjoj će se fazi privremeni ciljevi rabiti interno za praćenje smanjenja emisija povezanih s portfeljima korporativnog sektora. Ako se utvrde odstupanja od željenog smanjenja, u svakom ćemo pojedinačnom slučaju razmotriti korektivne mjere u skladu sa svojim ovlastima.
ESB je najavio da će razmotriti određivanje privremenih ciljeva u prvom izvješću Objavljivanje financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama u vezi s vrijednosnim papirima korporativnog sektora koje Eurosustav drži za potrebe monetarne politike, objavljenom u ožujku 2023. Odluka o postizanju privremenih ciljeva pokazuje predanost Eurosustava postupnom smanjenju emisija povezanih s portfeljima korporativnog sektora kako bi se smanjili izloženost portfelja rizicima klimatske tranzicije i ekološki otisak Eurosustava. Uporaba privremenih ciljeva za interno praćenje omogućuje Eurosustavu da stekne dodatno iskustvo na tom području i nastavi usavršavati okvir za određivanje ciljeva kako bi se u njemu uzimala u obzir kretanja povezana s odgovarajućim metodologijama i pristupima za središnje banke.
12. Hoće li se privremeni i kvantitativni ciljevi dodatno razvijati?
TCFD preporučuje da se za portfelje koji se ne drže za potrebe monetarne politike po mogućnosti odrede kvantificirani i mjerljivi, među ostalim i privremeni, ciljevi. U sadašnjoj fazi članice Eurosustava mogu odlučiti da će se usmjeriti na kvalitativni dugoročni cilj s obzirom na posebne ciljeve i ograničenja portfeljâ Eurosustava, kontinuirani razvoj okvirâ za ulaganja s nultom neto stopom emisija za središnje banke, njihovo nedavno, sve veće iskustvo s izvorima podataka novih pružatelja i brz razvoj znanosti o klimi. Članice Eurosustava redovito će preispitivati praksu objavljivanja te mogu prema potrebi dodati privremene i kvantitativne ciljeve. Za neke portfelje Eurosustava koji se ne drže za potrebe monetarne politike dugoročni ciljevi već su dopunjeni privremenim ciljevima. Dostupni privremeni ciljevi detaljno su opisani u odjeljku »Pokazatelji i ciljevi« odgovarajućeg izvješća u skladu s preporukama TCFD‑a.
13. Koji su ciljevi Pariškog sporazuma a koji ciljevi EU‑a na području klimatske neutralnosti?
Pariškim sporazumom utvrđuje se globalni okvir za ograničavanje globalnog zatopljenja na znatno manje od 2 °C, a po mogućnosti na 1,5 °C, u odnosu na predindustrijske razine. U skladu sa svojom predanošću ciljevima Pariškog sporazuma EU do 2050. namjerava postići klimatsku neutralnost. U tu je svrhu donio Europski zakon o klimi, kojim se utvrđuje pravno obvezujući cilj nulte neto stope emisija stakleničkih plinova za cijeli EU do 2050. U Zakonu je utvrđen i privremeni cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. Usklađujemo svoje portfelje koji se ne drže za potrebe monetarne politike i držanja korporativnih obveznica s ciljevima Pariškog sporazuma i ciljevima EU‑a na području klimatske neutralnosti te ćemo redovito pratiti svoj napredak prema postizanju klimatskih ciljeva.
14. Kako se mjeri napredak u postizanju klimatskih ciljeva?
Naš napredak u postizanju klimatskih ciljeva mjeri se kretanjem posebnih pokazatelja tijekom vremena. Odluka o tome koji ćemo pokazatelj odabrati za procjenu napretka ovisi o portfelju, kategoriji imovine i klimatskom cilju koji se razmatraju. Na primjer, napredak u smanjenju emisija povezanih s određenim portfeljem obično se procjenjuje na temelju pokazatelja kao što su ponderirani prosjek ugljičnog intenziteta ili ugljični otisak portfelja, dok bi se napredak u financiranju prelaska na nultu neto stopu emisija procjenjivao na temelju udjela zelenih obveznica u portfelju.
15. Hoće li Eurosustav nastaviti s redovitim objavljivanjem informacija?
Eurosustav će jednom godišnje objavljivati financijske informacije povezane s klimatskim promjenama te će redovito preispitivati sve elemente svojeg okvira za objavljivanje informacija kako bi provjerio jesu li informacije primjerene svrsi i poboljšavao njihovu kvalitetu. Elementi koji će se redovito preispitivati uključuju obuhvat podataka o emisijama i portfelje o kojima se izvješćuje, pokazatelje i ciljeve te kvalitetu i dostupnost podataka.
16. Zašto Eurosustav testira otpornost svoje bilance na stres za klimatski rizik i objavljuje li rezultate?
Eurosustav je 2022. proveo testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik u dijelovima svoje bilance kako bi analizirao utjecaj klimatskih promjena na profil rizičnosti u skladu s preporučenom praksom i detaljnim koracima opisanima u klimatskom hodogramu. Takvo testiranje otpornosti na stres obuhvaća niz financijskih izloženosti, uključujući kolateralizirane kredite, korporativne obveznice, pokrivene obveznice i vrijednosne papire osigurane imovinom.
Testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik u skladu je s preporukom TCFD‑a da bi organizacije trebale opisati svoju otpornost na različite klimatske scenarije kako bi procijenile njihove moguće posljedice. Osim toga, u Vodiču o objavljivanju informacija povezanih s klimatskim promjenama za središnje banke, Mreža za ozelenjivanje financijskog sustava potiče središnje banke da objavljuju izravan i neizravan utjecaj klimatskog rizika na temelju kvantitativnih metodologija kao što su analiza scenarija, testiranje otpornosti na stres i povratno testiranje otpornosti na stres.
Eurosustav je objavio ključne rezultate svojeg testiranja otpornosti na stres za klimatski rizik u obliku agregatnog i kvalitativnog pregleda rezultata zbog preostalih nedostataka u podatcima i metodoloških ograničenja. Testiranje će se ponoviti u 2024. a objava rezultata očekuje se u 2025.