Česta pitanja o objavljivanju financijskih informacija Eurosustava povezanih s klimatskim promjenama
Od 2023. sve središnje banke Eurosustava jednom godišnje objavljuju financijske informacije povezane s klimatskim promjenama.
U nastavku odgovaramo na česta pitanja o tim objavama, među ostalim o njihovu opsegu te podatcima i metodologiji na kojima se temelje.
Više pojedinosti o financijskim informacijama povezanima s klimatskim promjenama koje objavljuju članice Eurosustava može se pronaći u našem priopćenju za javnost i na posebnoj mrežnoj stranici.
1. Zašto Eurosustav objavljuje financijske informacije povezane s klimatskim promjenama?
Objavljivanjem financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama Eurosustav želi transparentnije prikazati utjecaj svojih financijskih portfelja na klimu i njihovu izloženost klimatskim rizicima. U širem smislu, objavljivanjem tih informacija povećava se svijest o klimatskim rizicima u financijskom sektoru i njihovo razumijevanje, pridonosi se usklađenosti prakse objavljivanja primjenom utvrđenih tržišnih standarda i podupiru se ciljevi Europske unije koji se odnose na klimatsku neutralnost i prelazak na niskougljično gospodarstvo.
2. Koji su portfelji obuhvaćeni tim objavama?
Sve središnje banke Eurosustava objavljuju informacije povezane s klimatskim promjenama koje se odnose na portfelje koji se ne drže za potrebe monetarne politike i kojima upravljaju na vlastitu odgovornost. Osim toga, Eurosustav objavljuje i informacije o vrijednosnim papirima javnog sektora, korporativnim obveznicama i pokrivenim obveznicama koji se drže za potrebe operacija monetarne politike u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) i hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP). Izvješće o držanjima u sklopu tih dvaju programa sadržava i odjeljak o deviznim pričuvama ESB‑a. Opseg i sadržaj budućih objava preispitivat će se i poboljšavati s vremenom.
3. Zašto se informacije povezane s klimatskim promjenama ne objavljuju za cijelu bilancu?
Eurosustav objavljuje informacije povezane s klimatskim promjenama za imovinu u bilanci ako za nju postoji dovoljno klimatskih podataka. Za određenu imovinu i portfelje, primjerice vrijednosne papire koji se drže u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom, još nije dostupno dovoljno takvih podataka. Stoga se ta imovina isključuje iz izvješćivanja. Eurosustav surađuje sa standardizacijskim tijelima i pružateljima klimatskih podataka kako bi s vremenom poboljšao dostupnost i kvalitetu tih podataka.
4. Koja se metodologija rabi?
Članice Eurosustava zajednički su izradile okvir za objavljivanje informacija, koji je usmjeren na portfelje koji se ne drže za potrebe monetarne politike. U njemu su uzete u obzir preporuke Radne skupine za objavljivanje financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama (engl. Task Force on Climate-related Financial Disclosures, TCFD), udruge Partnership for Carbon Accounting Financials i Mreže središnjih banaka i nadzornih tijela za ozelenjivanje financijskog sustava, čiji su standardi izvješćivanja o održivosti općeprihvaćeni i u širokoj primjeni. Okvir je prilagođen značajkama portfeljâ Eurosustava. Više pojedinosti o metodologijama koje se rabe mogu se pronaći u odgovarajućim izvješćima.
5. Kako se metodologija za izvješćivanje o imovini koja se drži za potrebe monetarne politike u sklopu APP‑a i PEPP‑a razlikuje od metodologije za izvješćivanje o portfeljima koji se ne drže za potrebe monetarne politike?
Objavljivanje informacija o vrijednosnim papirima javnog sektora, korporativnim obveznicama i pokrivenim obveznicama u sklopu APP‑a i PEPP‑a zasniva se na gotovo jednakoj metodologiji kao i objavljivanje informacija o portfeljima koji se ne drže za potrebe monetarne politike u skladu s okvirom Eurosustava za objavljivanje informacija. Eventualne metodološke razlike proizlaze iz povezanosti portfelja APP‑a i PEPP‑a s monetarnom politikom te kontinuiranog uključivanja pitanja povezanih s klimatskim promjenama u okvir monetarne politike Eurosustava. Na primjer, objavljene informacije o vrijednosnim papirima korporativnog sektora u sklopu APP‑a i PEPP‑a zasnivaju se isključivo na podatcima o emisijama koje dostavljaju izdavatelji, dok se objavljene informacije o portfeljima koji se ne drže za potrebe monetarne politike mogu zasnivati i na procjenama podataka o emisijama koje dostavljaju pružatelji klimatskih podataka, u slučaju da podatci samih izdavatelja o emisijama nisu dostupni.
6. Koji se podatci rabe u izračunu?
Eurosustavu klimatske podatke pružaju specijalizirana poduzeća Institutional Shareholder Services (ISS) i Carbon4 Finance (C4F). Oba su pružatelja odabrana u postupku javne nabave na razini Eurosustava pod vodstvom središnje banke Deutsche Bundesbank, pri čemu su uzeti u obzir kvaliteta i obuhvat podataka te troškovi i koristi. Osim podataka tih dvaju pružatelja, članice Eurosustava mogu se poslužiti i podatcima drugih pružatelja klimatskih podataka koji su im pojedinačno dostupni. Financijski podatci prikupljaju se iz različitih unutarnjih i vanjskih, javnih i nejavnih, izvora podataka u Eurosustavu. Zbog uobičajena vremenskog odmaka s kojim se objavljuju klimatski i financijski podatci referentna godina najnovijih podataka o držanjima vrijednosnih papira ne podudara se s referentnom godinom prošlih klimatskih i financijskih podataka. Kako bi to ispravile, članice Eurosustava mogu retroaktivno posuvremeniti pokazatelje za prošla držanja vrijednosnih papira u budućim izvješćima u skladu s preporukama TCFD‑a.
7. Zašto se podatci izdavatelja o dekarbonizaciji uključuju sa znatnim vremenskim odmakom?
Podatci nedržavnih izdavatelja o emisijama dostupni su s vremenskim odmakom od godine dana a podatci državnih izdavatelja s vremenskim odmakom do dvije godine. To znači da podatci o emisijama koji bi odgovarali referentnoj godini držanja vrijednosnih papira nisu dostupni za posljednja izvještajna razdoblja. Kako bi ipak mogao izvješćivati o najnovijim držanjima u portfeljima, Eurosustav se u izračunu pokazatelja služi najnovijim dostupnim podatcima svakog izdavatelja o emisijama. Prošli pokazatelji retroaktivno se posuvremenjuju u svakom godišnjem izvješću zbog promjena u dostupnosti klimatskih podataka. Te promjene u najvećoj mjeri, premda ne i isključivo, utječu na posljednja izvještajna razdoblja.
8. Zašto se kao pokazatelji rabe ponderirani prosjek ugljičnog intenziteta, ukupne emisije ugljika i ugljični otisak?
Ponderirani prosjek ugljičnog intenziteta, ukupne emisije ugljika i ugljični otisak tri su ključna pokazatelja u okviru Eurosustava za objavljivanje informacija. Uporabu svih triju pokazatelja vlasnicima imovine preporučuje TCFD. Normalizirani pokazatelji (kao što su ponderirani prosjek ugljičnog intenziteta i ugljični otisak) i apsolutni pokazatelji (kao što su ukupne emisije ugljika) međusobno se dopunjuju i zajedno omogućuju visok stupanj transparentnosti u vezi s utjecajem portfelja na klimu i njihovom izloženošću klimatskim rizicima. Ti se pokazatelji temelje na standardiziranoj metodologiji i često rabe u izvješćivanju u vezi s klimatskim promjenama u financijskom sektoru. Članice Eurosustava mogu odlučiti da će izvješćivati i o drugim pokazateljima radi još veće transparentnosti.
9. Zašto se objavljuju ciljevi?
Ciljevi su sastavni dio preporuka TCFD‑a u kategoriji »Pokazatelji i ciljevi« i imaju važnu ulogu u objavama financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama. Naime, pridonose smanjenju izloženosti portfelja klimatskim rizicima te lakšem upravljanju prilikama povezanima s klimatskim promjenama i utjecajem imovine na klimu. Sve članice Eurosustava brinu se za to da su portfelji kojima upravljaju a koji se ne drže za potrebe monetarne politike te korporativne obveznice u sklopu APP‑a i PEPP‑a usklađeni s ciljevima Pariškog sporazuma i ciljevima EU‑a na području klimatske neutralnosti. Za neke se portfelje dugoročni ciljevi dopunjuju privremenim ciljevima kako bi se jasno utvrdili koraci prema smanjenju emisija povezanih s tim portfeljima. Važno je napomenuti da je svaka članica Eurosustava i dalje isključivo odgovorna za sve aspekte upravljanja vlastitim portfeljima koji se ne drže za potrebe monetarne politike. Među njima su priprema objava financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama i određivanje ciljeva.
10. Zašto se ciljevi ne objavljuju za sve portfelje?
U određivanju pouzdanih ciljeva za postupno smanjenje emisija portfelja važna je fleksibilnost za poduzimanje mjera u slučaju da stvarno smanjenje emisija odstupa od željenog smanjenja. Međutim, ograničenja povezana s portfeljima i kategorijama imovine ne omogućuju nužno takvu fleksibilnost. Na primjer, kad je riječ o portfeljima, ograničenja mogu biti povezana s pitanjima monetarne politike ili pasivnim načinom ulaganja (uključujući portfelje koji se drže do dospijeća). Kad je riječ o kategorijama imovine, na primjer ulaganjima u državne obveznice, ograničenja mogu biti povezana s izdavateljima koji su potpisali Pariški sporazum i nedostatkom pouzdana okvira za smanjenje emisija.
11. Kad će se odrediti privremeni ciljevi za portfelje korporativnog sektora i zašto se oni neće objaviti? Hoće li se portfelj Eurosustava prilagoditi kako bi se ciljevi postigli?
Nakon što se Upravno vijeće u 2023. obvezalo da će razmotriti određivanje privremenih ciljeva, u 2024. odlučilo je da će se odrediti privremeni ciljevi smanjenja emisija za portfelje korporativnog sektora u sklopu APP‑a i PEPP‑a. U tim će privremenim ciljevima kao smjernice poslužiti zahtjevi iz Uredbe EU‑a o referentnim vrijednostima i odgovarajuće delegirane uredbe Komisije. Eurosustav će, ne dovodeći u pitanje svoju zadaću očuvanja stabilnosti cijena, pomno osmisliti okvir koji obuhvaća sve važne elemente za određivanje pouzdanih privremenih ciljeva smanjenja emisija kojima se podupiru ciljevi Pariškog sporazuma i ciljevi EU‑a na području klimatske neutralnosti. U sadašnjoj će se fazi privremeni ciljevi rabiti interno za praćenje smanjenja emisija povezanih s portfeljima korporativnog sektora. Ako se utvrde odstupanja od željenog smanjenja, u svakom ćemo pojedinačnom slučaju razmotriti korektivne mjere u skladu sa svojim ovlastima.
ESB je najavio da će razmotriti određivanje privremenih ciljeva u prvom izvješću Objavljivanje financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama u vezi s vrijednosnim papirima korporativnog sektora koje Eurosustav drži za potrebe monetarne politike, objavljenom u ožujku 2023. Odluka o postizanju privremenih ciljeva pokazuje predanost Eurosustava postupnom smanjenju emisija povezanih s portfeljima korporativnog sektora kako bi se smanjili izloženost portfelja rizicima klimatske tranzicije i ekološki otisak Eurosustava. Uporaba privremenih ciljeva za interno praćenje omogućuje Eurosustavu da stekne dodatno iskustvo na tom području i nastavi usavršavati okvir za određivanje ciljeva kako bi se u njemu uzimala u obzir kretanja povezana s odgovarajućim metodologijama i pristupima za središnje banke.
12. Hoće li se privremeni ciljevi za portfelje korporativnog sektora primjenjivati na razini portfelja ili na razini pojedinačnog poduzeća?
Privremeni ciljevi smanjenja emisija za portfelje korporativnog sektora u sklopu APP‑a i PEPP‑a određivat će se na razini portfelja, a ne na razini poduzeća. Drugim riječima, privremeni ciljevi primjenjuju se na cijele portfelje, a ne pojedinačna poduzeća. Određivanje privremenih ciljeva na razini portfelja uobičajena je praksa među vlasnicima imovine koji žele smanjiti ugljični otisak svojih ulaganja i njihovu izloženost klimatskim rizicima. ESB ne određuje ciljeve smanjenja emisija za pojedinačna poduzeća.
Eurosustav planira razviti pouzdan okvir za određivanje tih privremenih ciljeva. Oblikovanje okvira uključivat će, na primjer, određivanje željene dinamike smanjivanja emisija, odabir mjerila za mjerenje napretka u odnosu na željenu dinamiku te moguće korektivne mjere koje bi se mogle poduzeti ako emisije portfelja ne budu u skladu sa željenom dinamikom. ESB će naposljetku uzeti u obzir mjerodavne propise EU‑a.
13. Hoće li se privremeni i kvantitativni ciljevi dodatno razvijati?
TCFD preporučuje da se za portfelje koji se ne drže za potrebe monetarne politike po mogućnosti odrede kvantificirani i mjerljivi, među ostalim i privremeni, ciljevi. U sadašnjoj fazi članice Eurosustava mogu odlučiti da će se usmjeriti na kvalitativni dugoročni cilj s obzirom na posebne ciljeve i ograničenja portfeljâ Eurosustava, kontinuirani razvoj okvirâ za ulaganja s nultom neto stopom emisija za središnje banke, njihovo nedavno, sve veće iskustvo s izvorima podataka novih pružatelja i brz razvoj znanosti o klimi. Članice Eurosustava redovito će preispitivati praksu objavljivanja te mogu prema potrebi dodati privremene i kvantitativne ciljeve. Za neke portfelje Eurosustava koji se ne drže za potrebe monetarne politike dugoročni ciljevi već su dopunjeni privremenim ciljevima. Dostupni privremeni ciljevi detaljno su opisani u odjeljku »Pokazatelji i ciljevi« odgovarajućeg izvješća u skladu s preporukama TCFD‑a.
14. Koji su ciljevi Pariškog sporazuma a koji ciljevi EU‑a na području klimatske neutralnosti?
Pariškim sporazumom utvrđuje se globalni okvir za ograničavanje globalnog zatopljenja na znatno manje od 2 °C, a po mogućnosti na 1,5 °C, u odnosu na predindustrijske razine. U skladu sa svojom predanošću ciljevima Pariškog sporazuma EU do 2050. namjerava postići klimatsku neutralnost. U tu je svrhu donio Europski zakon o klimi, u kojem je određen pravno obvezujući cilj za postizanje nulte neto stope emisija stakleničkih plinova u cijelom EU‑u do 2050. U Zakonu je utvrđen i privremeni cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. Usklađujemo svoje portfelje koji se ne drže za potrebe monetarne politike i držanja korporativnih obveznica s ciljevima Pariškog sporazuma i ciljevima EU‑a na području klimatske neutralnosti te ćemo redovito pratiti svoj napredak prema postizanju klimatskih ciljeva.
15. Kako se mjeri napredak u postizanju klimatskih ciljeva?
Svoj napredak u postizanju klimatskih ciljeva mjerimo kretanjem posebnih pokazatelja tijekom vremena. Odluka o tome koji ćemo pokazatelj odabrati za procjenu napretka ovisi o portfelju, kategoriji imovine i klimatskom cilju koji se razmatraju. Na primjer, napredak u smanjenju emisija povezanih s određenim portfeljem obično se procjenjuje na temelju pokazatelja kao što su ponderirani prosjek ugljičnog intenziteta ili ugljični otisak portfelja, dok bi se napredak u financiranju prelaska na nultu neto stopu emisija procjenjivao na temelju udjela zelenih obveznica u portfelju.
16. Hoće li Eurosustav nastaviti s redovitim objavljivanjem informacija?
Eurosustav će jednom godišnje objavljivati financijske informacije povezane s klimatskim promjenama te će redovito preispitivati sve elemente svojeg okvira za objavljivanje informacija kako bi provjerio jesu li informacije primjerene svrsi i poboljšavao njihovu kvalitetu. Elementi koji će se redovito preispitivati uključuju obuhvat podataka o emisijama i portfelje o kojima se izvješćuje, pokazatelje i ciljeve te kvalitetu i dostupnost podataka.
17. Zašto Eurosustav testira otpornost svoje bilance na stres za klimatski rizik i objavljuje li rezultate?
Eurosustav je 2022. proveo testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik u dijelovima svoje bilance kako bi analizirao utjecaj klimatskih promjena na profil rizičnosti u skladu s preporučenom praksom i detaljnim koracima opisanima u klimatskom hodogramu. Takvo testiranje otpornosti na stres obuhvaća niz financijskih izloženosti, uključujući kolateralizirane kredite, korporativne obveznice, pokrivene obveznice i vrijednosne papire osigurane imovinom.
Testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik u skladu je s preporukom TCFD‑a da bi organizacije trebale opisati svoju otpornost na različite klimatske scenarije kako bi procijenile njihove moguće posljedice. Osim toga, u Vodiču o objavljivanju informacija povezanih s klimatskim promjenama za središnje banke, Mreža za ozelenjivanje financijskog sustava potiče središnje banke da objavljuju informacije o izravnom i neizravnom utjecaju klimatskog rizika, i to na temelju kvantitativnih metodologija kao što su analiza scenarija, testiranje otpornosti na stres i povratno testiranje otpornosti na stres.
Eurosustav je objavio ključne rezultate svojeg testiranja otpornosti na stres za klimatski rizik u obliku agregatnog i kvalitativnog pregleda rezultata zbog preostalih nedostataka u podatcima i metodoloških ograničenja. Testiranje će se ponoviti u 2024. a objava rezultata očekuje se u 2025.