KONFERENCIJA ZA NOVINARE

predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos

Frankfurt na Majni, 11. travnja 2024.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Najnovije informacije uglavnom su potvrdile našu prethodnu ocjenu srednjoročnih inflacijskih izgleda. Inflacija se nastavila smanjivati, u prvom redu zbog niže inflacije cijena hrane i dobara. Smanjuje se većina mjera temeljne inflacije, postupno se smanjuje rast plaća a dobit poduzeća djelomično apsorbira porast troškova rada. Uvjeti financiranja i dalje su restriktivni a naša prošla povećanja kamatnih stopa još nepovoljno utječu na potražnju, što pridonosi smanjenju inflacije. No inflacija cijena usluga i dalje je visoka zbog snažnih domaćih cjenovnih pritisaka.

Odlučno se zalažemo za skori povratak inflacije na naš srednjoročni cilj od 2 %. Smatramo da su ključne kamatne stope ESB‑a na razinama na kojima znatno pridonose dezinflaciji koja je u tijeku. Budućim ćemo odlukama određivati ključne kamatne stope koje će biti dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno. Kada bismo na temelju nove procjene inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike bili još uvjereniji da se inflacija postojano približava ciljnoj razini, bilo bi primjereno ublažiti restriktivnost monetarne politike. U svakom slučaju, pri određivanju odgovarajuće razine restriktivnosti i trajanja restriktivne monetarne politike na svakom sastanku nastavit ćemo primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima te se ne opredjeljujemo unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

U prvom je tromjesečju gospodarstvo i dalje bilo slabo. Potrošnja na usluge otporna je, ali poduzeća u prerađivačkoj industriji pogađa slaba potražnja te i dalje slaba proizvodnja, posebno u energetski intenzivnim sektorima. Ankete upućuju na postupan oporavak tijekom ove godine, u prvom redu zbog usluga. Očekuje se da će tom oporavku pridonijeti rast realnih dohodaka zbog niže inflacije, većih plaća i poboljšanja trgovinskih uvjeta. Nadalje, rast izvoza europodručja trebao bi se povećati u sljedećim tromjesečjima usporedno s oporavkom globalnog gospodarstva i daljnjim rastom udjela potrošnje na međunarodno razmjenjiva dobra u ukupnoj potrošnji. Naposljetku, nepovoljni utjecaj monetarne politike na potražnju trebao bi se s vremenom smanjiti.

Stopa nezaposlenosti na najnižoj je razini od uvođenja eura. Istodobno se nastavlja postupno smanjivanje nedostatka radne snage na tržištu rada i poslodavci oglašavaju manje slobodnih radnih mjesta.

Vlade bi trebale nastaviti ukidati mjere potpore povezane s energijom kako bi se inflacija i dalje održivo smanjivala. Provedba revidiranog okvira gospodarskog upravljanja EU‑a u cijelosti i bez odgode pomoći će vladama u održivom smanjenju proračunskog manjka i omjera duga i BDP‑a. Nacionalne fiskalne i strukturne politike trebale bi biti usmjerene na povećanje produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva, što bi pridonijelo smanjenju cjenovnih pritisaka u srednjoročnom razdoblju. Na europskoj bi razini učinkovita i brza provedba programa Next Generation EU i jačanje jedinstvenog tržišta pridonijeli poticanju inovacija i povećanju ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju. Odlučnije i konkretnije zalaganje za dovršenje bankovne unije i unije tržišta kapitala pridonijelo bi mobilizaciji golemog privatnog ulaganja koje je potrebno za ostvarenje tog cilja, kao što je Upravno vijeće naglasilo u izjavi od 7. ožujka 2024.

Inflacija

Prema brzoj procjeni Eurostata godišnja stopa inflacije nastavila se smanjivati, i to s 2,6 % u veljači na 2,4 % u ožujku. Inflacija cijena hrane smanjila se s 3,9 % u veljači na 2,7 % u ožujku a inflacija cijena energije, koja je u veljači iznosila –3,7 %, u ožujku je iznosila –1,8 %. U ožujku se ponovno smanjila inflacija cijena dobara, i to s 1,6 % u veljači na 1,1 % u ožujku. Međutim, inflacija cijena usluga u ožujku je ostala visoka i iznosila 4,0 %.

Većina mjera temeljne inflacije u veljači se dodatno smanjila, što potvrđuje dojam o postupnom slabljenju cjenovnih pritisaka. Domaća inflacija i dalje je visoka. Rast plaća i jedinične dobiti bio je manje snažan nego što se predviđalo u posljednjem tromjesečju 2023. No jedinični troškovi rada ostali su veliki, djelomično zbog slabog rasta produktivnosti. Noviji pokazatelji upućuju na daljnje slabljenje dinamike rasta plaća.

Očekuje se da će se inflacija u sljedećim mjesecima kretati oko sadašnjih razina te da će se sljedeće godine smanjiti na ciljnu razinu zbog slabijeg rasta troškova rada, posljedica naše restriktivne monetarne politike i slabljenja utjecaja energetske krize i pandemije. Mjere dugoročnijih inflacijskih očekivanja i dalje su uglavnom stabilne i većinom su na razini od oko 2 %.

Procjena rizika

Rizici za gospodarski rast i dalje su pretežno negativni. Rast bi mogao biti slabiji budu li učinci monetarne politike snažniji nego što se očekuje. Na rast u europodručju nepovoljno bi utjecalo i slabije globalno gospodarstvo ili daljnje usporavanje globalne trgovine. Neopravdani rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine i tragični sukob na Bliskom istoku važni su izvori geopolitičkog rizika. Stoga bi moglo oslabjeti povjerenje poduzeća i kućanstava u budućnost te doći do poremećaja u globalnoj trgovini. Rast bi mogao biti veći bude li se inflacija smanjivala brže nego što se očekuje i dovede li rast realnih dohodaka do potrošnje koja bi bila veća od očekivane te bude li rast svjetskoga gospodarstva snažniji nego što se očekuje.

Među pozitivnim je rizicima za inflaciju povećana geopolitička napetost, posebno na Bliskom istoku, zbog koje bi mogle porasti cijene energije i troškovi teretnog prijevoza u kratkoročnom razdoblju i koja bi mogla dovesti do poremećaja u globalnoj trgovini. Inflacija bi mogla nadmašiti očekivanja i u slučaju da rast plaća bude veći od očekivanoga ili se profitne marže pokažu otpornijima. Nasuprot tomu, inflacija bi mogla biti iznenađujuće niska u slučaju da nepovoljan utjecaj monetarne politike na potražnju bude veći od očekivanoga ili se gospodarsko okružje u ostatku svijeta neočekivano pogorša.

Financijski i monetarni uvjeti

Tržišne kamatne stope uglavnom se nisu mijenjale od našeg sastanka u ožujku a širi uvjeti financiranja i dalje su restriktivni. Prosječna kamatna stopa na kredite poduzećima blago se smanjila s 5,2 % u siječnju na 5,1 % u veljači. Kamatne stope na hipotekarne kredite smanjile su se s 3,9 % u siječnju na 3,8 % u veljači.

Prema našoj najnovijoj anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u prvom je tromjesečju 2024. došlo do daljnjeg pada potražnje poduzeća za kreditima zato što su kamatne stope na zaduživanje i dalje bile na povišenim razinama, te su smanjeni planovi ulaganja. Standardi odobravanja kredita i dalje su bili pooštreni, pri čemu su se blago dodatno pooštrili za kredite poduzećima i umjereno ublažili za hipotekarne kredite.

U tim okolnostima kreditna aktivnost ostaje slaba. Rast bankovnog kreditiranja poduzeća blago se ubrzao u veljači: godišnja stopa rasta kredita poduzećima u siječnju je iznosila 0,2 %, a u veljači se povećala na 0,4 %. Godišnja stopa rasta kredita kućanstvima nije se promijenila u veljači i iznosila je 0,3 %. Najširi monetarni agregat (M3) u veljači je rastao po niskoj stopi od 0,4 %.

Zaključak

Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Odlučno se zalažemo za skori povratak inflacije na naš srednjoročni cilj od 2 %. Smatramo da su ključne kamatne stope ESB‑a na razinama na kojima znatno pridonose dezinflaciji koja je u tijeku. Budućim ćemo odlukama određivati ključne kamatne stopa koje će biti dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno. Budemo li na temelju nove procjene inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike još uvjereniji da se inflacija postojano približava ciljnoj razini, bit će primjereno ublažiti restriktivnost monetarne politike. Pri određivanju odgovarajuće razine restriktivnosti i trajanja restriktivne monetarne politike na svakom sastanku nastavit ćemo primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima te se ne opredjeljujemo unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

U svakom slučaju, spremni smo prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija vratila na srednjoročnu ciljnu razinu i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.