KONFERENCIJA ZA NOVINARE

predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos

Frankfurt na Majni, 15. lipnja 2023.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Inflacija se smanjuje, ali predviđa se da će predugo ostati pretjerano visoka. Odlučno se zalažemo za što skoriji povratak inflacije na naš srednjoročni cilj od 2 %. Stoga je Upravno vijeće danas odlučilo povećati tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova.

Današnje povećanje kamatnih stopa zasniva se na našoj novoj procjeni inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. U makroekonomskim projekcijama iz lipnja stručnjaci Eurosustava predviđaju da će prosječna stopa ukupne inflacije u 2023. iznositi 5,4 %, u 2024. 3,0 % i u 2025. 2,2 %. Pokazatelji temeljnih cjenovnih pritisaka i dalje su snažni, premda postoje određene naznake slabljenja nekih od tih pokazatelja. Stručnjaci Eurosustava revidirali su naviše projekcije inflacije bez energije i hrane, posebno za ovu i sljedeću godinu, zbog prošlih iznenađujućih porasta i utjecaja snažnog tržišta rada na brzinu dezinflacije. Sada predviđaju stopu inflacije bez energije i hrane od 5,1 % u 2023. te njezino smanjenje na 3,0 % u 2024. i 2,3 % u 2025. Stručnjaci Eurosustava neznatno su smanjili projekcije gospodarskog rasta za ovu i sljedeću godinu. Sada predviđaju da će gospodarstvo rasti po stopi od 0,9 % u 2023., 1,5 % u 2024. i 1,6 % u 2025.

Istodobno se naša prošla povećanja kamatnih stopa snažno prenose na uvjete financiranja i postupno utječu na cijelo gospodarstvo. Snažno su porasli troškovi zaduživanja i usporio se rast kredita. Pooštreni uvjeti financiranja među glavnim su razlozima predviđanja o daljnjem smanjivanju inflacije prema ciljnoj razini jer se očekuje da će u sve većoj mjeri slabiti potražnju.

Budućim ćemo odlukama određivati razine ključnih kamatnih stopa ESB‑a koje će biti dovoljno restriktivne da se inflacija što skorije vrati na naš srednjoročni cilj od 2 % i održavat ćemo ih na tim razinama onoliko dugo koliko to bude potrebno. Pri određivanju odgovarajuće razine i trajanja zaoštravanja nastavit ćemo primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama i dalje ovisiti o našoj procjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka te dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike.

Upravno vijeće potvrđuje da se od srpnja 2023. više neće provoditi reinvestiranje u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira.

O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

Gospodarska aktivnost u europodručju stagnirala je proteklih nekoliko mjeseci. Kao i u četvrtom tromjesečju prošle godine, u prvom tromjesečju 2023. smanjila se za 0,1 % u uvjetima pada osobne i javne potrošnje. Gospodarski rast vjerojatno će u kratkoročnom razdoblju ostati slab, ali će jačati tijekom godine usporedno sa smanjivanjem inflacije i daljnjim otklanjanjem poremećaja opskrbe. Stanje u različitim sektorima gospodarstva nije ujednačeno: aktivnost u sektoru prerađivačke industrije i dalje slabi, među ostalim zbog slabije globalne potražnje i pooštrenih uvjeta financiranja u europodručju, dok je uslužni sektor i dalje otporan.

Tržište rada i dalje je izvor snage. U prvom tromjesečju ove godine otvoreno je gotovo milijun novih radnih mjesta i stopa nezaposlenosti u travnju je bila na povijesno niskoj razini od 6,5 %. Prosječni broj odrađenih sati također se povećao, premda je i dalje na razini koja je malo niža od one zabilježene prije pandemije.

Usporedno sa smanjivanjem energetske krize, vlade bi trebale hitro i usklađeno ukidati povezane mjere potpore kako ne bi pridonijele povećanju srednjoročnih inflacijskih pritisaka, što bi dovelo do potrebe za snažnijim odgovorom monetarne politike. Fiskalne politike trebale bi biti oblikovane tako da pridonose povećanju produktivnosti našega gospodarstva i postupnom smanjenju velikog javnog duga. Smanjenju cjenovnih pritisaka u srednjoročnom razdoblju mogu pridonijeti i politike kojima se jačaju opskrbni kapaciteti europodručja, posebno u energetskom sektoru. Trebalo bi uskoro okončati reformu okvira gospodarskog upravljanja EU‑a.

Inflacija

Prema brzoj procjeni Eurostata inflacija se nastavila smanjivati, i to sa 7,0 % u travnju na 6,1 % u svibnju. Smanjenje je zabilježeno u svim skupinama dobara i usluga. Nastavio se trend smanjenja inflacije cijena energije, prekinut porastom u travnju, i ona je u svibnju bila negativna. Inflacija cijena hrane ponovno je pala, ali je i dalje visoka na razini od 12,5 %.

Inflacija bez energije i hrane smanjila se drugi uzastopni mjesec, i to s 5,6 % u travnju na 5,3 % u svibnju. Inflacija u skupini dobara nastavila se smanjivati, i to sa 6,2 % u travnju na 5,8 % u svibnju. Inflacija u skupini usluga smanjila se prvi put u nekoliko mjeseci, i to s 5,2 % na 5,0 %. Pokazatelji temeljnih cjenovnih pritisaka i dalje su snažni, premda postoje određene naznake slabljenja nekih od tih pokazatelja.

Prethodna povećanja troškova energije i dalje pridonose rastu cijena u cijelom gospodarstvu. Na rast inflacije, posebno u uslužnom sektoru, i dalje utječe potisnuta potražnja u uvjetima ponovnog otvaranja gospodarstva. Pritisci na plaće, koji su djelomično posljedica jednokratnih isplata, sve su važniji izvor inflacije. U prvom tromjesečju ove godine naknada po zaposlenom porasla je za 5,2 % a dogovorene plaće za 4,3 %. Nadalje, poduzeća u određenim sektorima uspjela su održati relativno visoke razine dobiti, osobito u onima u kojima je potražnja veća od ponude. Premda je većina mjera dugoročnijih inflacijskih očekivanja trenutačno na razini od oko 2 %, neki su pokazatelji i dalje povišeni i potrebno ih je pomno pratiti.

Procjena rizika

Izgledi za gospodarski rast i inflacijski izgledi i dalje su vrlo neizvjesni. Među negativnim su rizicima za gospodarski rast neopravdani rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine i povećanje širih geopolitičkih napetosti, koje bi moglo dovesti do fragmentacije globalne trgovine i stoga nepovoljno utjecati na gospodarstvo europodručja. Do sporijeg rasta moglo bi doći i ako učinak monetarne politike bude snažniji nego što se sada predviđa. Nove napetosti na financijskim tržištima mogle bi za posljedicu imati pooštravanje uvjeta financiranja koje bi bilo još i veće nego što se predviđa te slabljenje povjerenja. Osim toga, zbog slabijeg rasta svjetskoga gospodarstva mogla bi se dodatno smanjiti gospodarska aktivnost u europodručju. Ipak, rast bi mogao biti veći nego što se predviđa dovedu li snažno tržište rada i sve manja neizvjesnost do većeg povjerenja i veće potrošnje pojedinaca i poduzeća. 

Među pozitivnim su rizicima za inflaciju mogući novi pritisci na rast troškova energije i hrane, koji su također povezani s ratom koji Rusija vodi protiv Ukrajine. Trajni porast inflacijskih očekivanja na razine više od ciljne razine te povećanja plaća i profitnih marži koja su veća od predviđenih mogli bi pridonijeti rastu inflacije i u srednjoročnom razdoblju. Povećanju pozitivnih rizika za inflaciju pridonose i nedavno sklopljeni sporazumi o plaćama u više država. Nasuprot tomu, zbog novih napetosti na financijskim tržištima inflacija bi se mogla smanjiti brže nego što se predviđa. Slabija potražnja, primjerice zbog snažnije transmisije monetarne politike, dovela bi do manjih cjenovnih pritisaka, posebno u srednjoročnom razdoblju. Nadalje, do bržeg smanjenja inflacije došlo bi u slučaju bržeg prijenosa smanjenja cijena energije i manjih povećanja cijena hrane na druga dobra i usluge u odnosu na sadašnja predviđanja.

Financijski i monetarni uvjeti

Zaoštravanje naše monetarne politike i dalje utječe na nerizične kamatne stope i šire uvjete financiranja. Uvjeti financiranja za banke pooštreni su, a krediti poduzećima i kućanstvima sve su skuplji. U travnju su kamatne stope na kredite dosegnule najvišu razinu u više od deset godina: kamatne stope na kredite poduzećima iznosile su 4,4 % a kamatne stope na hipotekarne kredite 3,4 %.

Zbog većih kamatnih stopa na zaduživanje, uz pooštrene uvjete ponude kredita i slabiju potražnju za kreditima, dodatno je oslabjela kreditna dinamika. Godišnji rast kredita poduzećima u travnju se ponovno smanjio, i to na 4,6 %. Mjesečne stope promjene od studenoga su u prosjeku negativne. Godišnja stopa rasta kredita kućanstvima u travnju je iznosila 2,5 %, a mjesečna stopa rasta bila je neznatna. Slaba kreditna aktivnost banaka i smanjenje bilance Eurosustava doveli su do daljnjeg smanjenja godišnje stope rasta najšireg monetarnog agregata, koja je u travnju iznosila 1,9 %. Od prosinca se bilježe negativne mjesečne stope promjene najšireg monetarnog agregata.

U skladu s našom strategijom monetarne politike, Upravno vijeće temeljito je procijenilo povezanost monetarne politike i financijske stabilnosti. Izgledi za financijsku stabilnost ostali su od našeg posljednjeg pregleda u prosincu 2022. teški. Zbog pooštrenih uvjeta financiranja sve su veći troškovi financiranja za banke i kreditni rizik povezan s neotplaćenim kreditima. Ti bi čimbenici, zajedno s nedavnim napetostima u bankovnom sustavu SAD‑a, mogli prouzročiti sistemski stres i smanjiti gospodarski rast u kratkoročnom razdoblju. Na otpornost financijskog sektora nepovoljno djeluje i pad na tržištima nekretnina, koji bi mogli pogoršati veći troškovi zaduživanja i rast nezaposlenosti. Banke europodručja istodobno imaju dobre kapitalne i likvidnosne pozicije, što umanjuje rizike za financijsku stabilnost. Makrobonitetna politika i dalje je prva linija obrane od rasta financijskih ranjivosti.

Zaključak

Inflacija se smanjuje, ali predviđa se da će predugo ostati pretjerano visoka. Odlučno se zalažemo za što skoriji povratak inflacije na srednjoročni cilj od 2 %, stoga je Upravno vijeće danas odlučilo povećati tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova.

Budućim ćemo odlukama određivati razine ključnih kamatnih stopa ESB‑a koje će biti dovoljno restriktivne da se inflacija što skorije vrati na naš srednjoročni cilj od 2 % i održavat ćemo ih na tim razinama onoliko dugo koliko to bude potrebno. Pri određivanju odgovarajuće razine i trajanja zaoštravanja nastavit ćemo primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama i dalje ovisiti o našoj procjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka te dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike.

U svakom slučaju, spremni smo prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija vratila na srednjoročnu ciljnu razinu i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.