Pet činjenica koje treba znati o Ugovoru iz Maastrichta
Ugovorom iz Maastrichta postavljeni su temelji današnjoj Europskoj uniji.
Ugovorom iz Maastrichta, čiji je službeni naziv Ugovor o Europskoj uniji, postavljeni su temelji Europskoj uniji kakvu danas poznajemo.
Nastao je kao rezultat višegodišnjih rasprava među državama i potpisan je u nizozemskom gradu Maastrichtu, smještenom blizu granica s Belgijom i Njemačkom. U nastavku pročitajte pet činjenica koje treba znati o Ugovoru iz Maastrichta.
1.
Njime je osnovana Europska unija.
Veća suradnja
Ugovorom iz Maastrichta znatno je unaprijeđena suradnja među europskim državama na više novih područja:
2.
Potpisalo ga je 12 država.
3.
Njime su postavljeni temelji za uvođenje eura.
Jedinstvena valuta za Europljane
Ugovorom iz Maastrichta omogućeno je uvođenje jedinstvene europske valute, eura. Ugovorom je osnovana i Europska središnja banka (ESB) te Europski sustav središnjih banaka a u njemu su opisani i njihovi ciljevi. Glavni je cilj ESB‑a održati stabilnost cijena, odnosno zaštititi vrijednost eura.
Ugovorom je okrunjeno nekoliko desetljeća rasprava o povećanju gospodarske suradnje u Europi. Europski čelnici ponovno su pokrenuli raspravu o jedinstvenoj valuti 1986. a 1989. odlučili su se za prijelaz u tri faze.
U Ugovoru iz Maastrichta službeno su određene sljedeće tri faze:
4.
Njime su određeni kriteriji koje države moraju ispuniti prije uvođenja eura.
Ugovorom iz Maastrichta određena su i pravila o funkcioniranju eura u praksi, uključujući pojedinosti o tome što država mora učiniti da bi se pridružila europodručju.
Svrha tih pravila, koja se katkad nazivaju kriterijima iz Maastrichta ili konvergencijskim kriterijima, jest održavanje stabilnosti cijena u europodručju čak i kada nove države prihvate valutu.
U skladu s pravilima, države koje se priključuju europodručju moraju biti stabilne na sljedećim područjima:
5.
Bio je to iznimno važan korak za europsku integraciju.
Europa je postala povezanija
Otkako je potpisan Ugovor iz Maastrichta, europske su države postale povezanije, dok su neka područja politike, na primjer ekonomska i fiskalna politika, i dalje u nacionalnoj nadležnosti. Europski čelnici odlučili su poduzeti i dodatne korake radi promicanja daljnje integracije među europskim državama:
Danas oko 450 milijuna građana iz 27 država članica uživa u pogodnostima europske suradnje.
U godinama nakon što je dogovoren plan za njegovo uvođenje euro je postao druga svjetska valuta kojom se najčešće trguje i prisutan je u svakodnevnom životu oko 350 milijuna građana u državama europodručja.