KONFERENCIJA ZA NOVINARE

predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos

Frankfurt na Majni, 14. rujna 2023.

Dobar dan. Potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Nastavlja se smanjivanje inflacije, ali i dalje se očekuje da će inflacija predugo ostati pretjerano visoka. Odlučno se zalažemo za što skoriji povratak inflacije na naš srednjoročni cilj od 2 %. Kako bi poduprlo napredak prema ciljnoj razini, Upravno vijeće danas je odlučilo povećati tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova.

Današnje povećanje stopa proizlazi iz naše ocjene inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. U rujanskim makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB‑a za europodručje predviđa se prosječna inflacija od 5,6 % u 2023., 3,2 % u 2024. i 2,1 % u 2025. Riječ je o reviziji naviše za 2023. i 2024. te reviziji naniže za 2025. Revizija naviše za 2023. i 2024. uglavnom proizlazi iz viših razina cijena energije. Temeljni cjenovni pritisci i dalje su veliki, premda se većina pokazatelja počela smanjivati. Stručnjaci ESB‑a revidirali su i blago snizili projicirane razine inflacije bez energije i hrane, i to na prosječno 5,1 % u 2023., 2,9 % u 2024. i 2,2 % u 2025. Nastavlja se snažan prijenos naših prethodnih povećanja kamatnih stopa. Uvjeti financiranja dodatno su pooštreni i sve nepovoljnije utječu na potražnju, koja je važan činitelj u vraćanju inflacije na ciljnu razinu. Imajući u vidu sve veći utjecaj pooštravanja naše monetarne politike na domaću potražnju u uvjetima slabljenja međunarodne trgovine, stručnjaci ESB‑a znatno su smanjili projekcije gospodarskog rasta. Sada predviđaju da će gospodarstvo europodručja rasti po stopi od 0,7 % u 2023., 1,0 % u 2024. i 1,5 % u 2025.

Na temelju svoje sadašnje procjene smatramo da su ključne kamatne stope ESB‑a na razinama koje će, budu li se dovoljno dugo održale, dati znatan doprinos što skorijem povratku inflacije na ciljnu razinu. Budućim ćemo odlukama određivati razine ključnih kamatnih stopa ESB‑a koje će biti dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno. Pri određivanju odgovarajuće razine i trajanja pooštravanja nastavit ćemo primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike.

O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

Gospodarska aktivnost vjerojatno će sljedećih mjeseci ostati slaba. Općenito govoreći, u prvoj je polovici godine stagnirala. Najnoviji pokazatelji upućuju na zaključak da je slaba i u trećem tromjesečju. Manja potražnja za izvozom europodručja i pooštravanje uvjeta financiranja nepovoljno utječu na rast, među ostalim zbog manjeg ulaganja u stambene nekretnine i poslovnog ulaganja. Slabi aktivnost i u uslužnom sektoru, koji je prethodno bio otporan. Gospodarski zamah trebao bi s vremenom ojačati jer se očekuje rast realnih dohodaka koji će potaknuti osobnu potrošnju, a kojem će pridonijeti pad inflacije, rast plaća i snažno tržište rada.

Tržište rada ostalo je otporno unatoč usporavanju gospodarske aktivnosti. Stopa nezaposlenosti u srpnju je i dalje bila na povijesno niskoj razini od 6,4 %. Premda je zaposlenost rasla po stopi od 0,2 % u drugom tromjesečju, njezin se rast usporava. Otvara se manje radnih mjesta i u uslužnom sektoru, koji je bio važan pokretač rasta zaposlenosti od sredine 2022.

Usporedno sa smanjivanjem energetske krize, ključno je da vlade i dalje ukidaju povezane mjere potpore kako ne bi pridonijele povećanju srednjoročnih inflacijskih pritisaka, što bi dovelo do potrebe za još snažnijim odgovorom monetarne politike. Fiskalne politike trebale bi biti oblikovane tako da pridonose povećanju produktivnosti našega gospodarstva i postupnom smanjenju velikog javnog duga. Politike kojima se jačaju kapaciteti ponude europodručja, i kojima bi pridonijela puna provedba programa Next Generation EU, mogu pridonijeti smanjenju cjenovnih pritisaka u srednjoročnom razdoblju i istodobno poduprijeti zelenu tranziciju. Reforma okvira gospodarskog upravljanja EU‑a trebala bi biti dovršena do kraja godine. Osim toga, trebala bi se ubrzati uspostava unije tržišta kapitala.

Inflacija

Prema brzoj procjeni Eurostata inflacija se smanjila na 5,3 % u srpnju te se zadržala na istoj razini u kolovozu. Nije došlo do daljnjeg smanjenja jer su cijene energije porasle u odnosu na srpanj. Premda se inflacija cijena hrane smanjila u odnosu na najvišu razinu zabilježenu u ožujku, u kolovozu je iznosila gotovo 10 %. U sljedećim mjesecima znatna povećanja cijena zabilježena u jesen 2022. više neće biti obuhvaćena izračunom godišnjih stopa inflacije, zbog čega će se inflacija smanjiti.

Inflacija bez energije i hrane smanjila se s 5,5 %, koliko je iznosila u srpnju, na 5,3 % u kolovozu. Smanjila se i inflacija u skupini dobara, i to sa stope od 5,5 % u lipnju i 5,0 % u srpnju na 4,8 % u kolovozu, zbog boljih uvjeta na strani ponude, prethodnih smanjenja cijena energije, slabljenja cjenovnih pritisaka u ranijim fazama proizvodnog lanca i slabije potražnje. Inflacija u skupini usluga blago se smanjila na 5,5 %, ali je i dalje bila na visokoj razini zbog snažne potrošnje na odmore i putovanja te velikog povećanja plaća. Godišnja stopa rasta naknade po zaposlenom ostala je nepromijenjena na razini od 5,5 % u drugom tromjesečju ove godine. Doprinos troškova rada godišnjoj domaćoj inflaciji u drugom se tromjesečju povećao, među ostalim zbog slabije produktivnosti, dok se doprinos dobiti smanjio prvi put od početka 2022.

Većina mjera temeljne inflacije počinje se smanjivati u uvjetima veće usklađenosti ponude i potražnje te sve manjeg doprinosa prethodnih povećanja cijena energije. Domaći cjenovni pritisci istodobno su i dalje snažni.

Većina mjera dugoročnijih inflacijskih očekivanja trenutačno je na razini od oko 2 %, no neki su se pokazatelji povećali i potrebno ih je pomno pratiti.

Procjena rizika

Rizici za gospodarski rast pretežno su negativni. Rast bi mogao biti sporiji ako utjecaj monetarne politike bude jači nego što se očekuje ili ako svjetsko gospodarstvo oslabi, primjerice zbog daljnjeg usporavanja kineskoga gospodarstva. Nasuprot tomu, rast bi mogao biti veći nego što se predviđa dovedu li snažno tržište rada, rast realnih dohodaka i sve manja neizvjesnost do većeg povjerenja i veće potrošnje pojedinaca i poduzeća.

Među pozitivnim su rizicima za inflaciju mogući novi pritisci na rast troškova energije i hrane. Cijene hrane mogle bi biti veće od predviđenih zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta i, općenito govoreći, razvoja klimatske krize. Inflacija bi, i u srednjoročnom razdoblju, mogla biti viša zbog trajnog porasta inflacijskih očekivanja na razine više od ciljne razine te povećanja plaća i profitnih marži koja su veća od predviđenih. Nasuprot tomu, slabija potražnja, primjerice zbog jače transmisije monetarne politike ili pogoršanja gospodarskog okružja izvan europodručja, dovela bi do manjih cjenovnih pritisaka, posebno u srednjoročnom razdoblju.

Financijski i monetarni uvjeti

Nastavlja se snažan prijenos pooštravanja naše monetarne politike na šire uvjete financiranja. Financiranje je ponovno poskupjelo za banke jer štediše prekonoćne depozite zamjenjuju oročenim depozitima na koje se isplaćuju veće kamate i ESB postupno ukida ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja. U srpnju su nastavile rasti prosječne kamatne stope na kredite poduzećima i hipotekarne kredite: prosječna kamatna stopa na kredite poduzećima porasla je na 4,9 % a prosječna kamatna stopa na hipotekarne kredite na 3,8 %.

Dodatno je oslabjela kreditna aktivnost. Godišnja stopa rasta kredita poduzećima, koja je u lipnju iznosila 3,0 %, u srpnju se smanjila na 2,2 %. Krediti kućanstvima također su slabije rasli, i to po stopi od 1,3 %, u odnosu na 1,7 % u lipnju. Na temelju podataka iz posljednja tri mjeseca, krediti kućanstvima smanjili su se po anualiziranoj stopi od 0,8 %, što je najveće smanjenje od uvođenja eura. U uvjetima slabe kreditne aktivnosti i smanjenja bilance Eurosustava, godišnja stopa rasta najšireg monetarnog agregata (M3), koja je u lipnju iznosila 0,6 %, u srpnju je pala na dosad najnižu razinu od –0,4 %. U posljednja tri mjeseca monetarni agregat M3 smanjio se po anualiziranoj stopi od 1,5 %.

Zaključak

Nastavlja se smanjivanje inflacije, ali i dalje se očekuje da će inflacija predugo ostati pretjerano visoka. Odlučno se zalažemo za što skoriji povratak inflacije na naš srednjoročni cilj od 2 %. Kako bi poduprlo napredak prema ciljnoj razini, Upravno vijeće danas je odlučilo povećati tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova. Na temelju svoje sadašnje procjene smatramo da su ključne kamatne stope ESB‑a na razinama koje će, budu li se dovoljno dugo održale, dati znatan doprinos što skorijem povratku inflacije na ciljnu razinu. Budućim ćemo odlukama određivati razine ključnih kamatnih stopa ESB‑a koje će biti dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno. Pri određivanju odgovarajuće razine i trajanja pooštravanja nastavit ćemo primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima.

U svakom slučaju, spremni smo prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija vratila na srednjoročnu ciljnu razinu i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.