Najnoviji podatci upućuju na slabljenje izgleda za rast u europodručju, ali oporavak koji se prvenstveno temelji na potrošnji i nadalje je središnji scenarij. Rast se oporavio u prvoj polovici 2024. zahvaljujući doprinosu neto trgovine. Najnoviji pokazatelji upućuju na zaključak da će se rast nastaviti u kratkoročnom razdoblju, ali po stopama koje će biti niže od očekivanih u projekcijama stručnjaka Eurosustava iz lipnja 2024. Trebao bi se nastaviti rast realnog raspoloživog dohotka potaknut snažnim rastom plaća. Zajedno s postupnim jačanjem povjerenja, to bi trebalo biti osnova za oporavak koji se prvenstveno temelji na potrošnji. Međutim, doprinos potrošnje malo je slabiji nego što je predviđeno u projekcijama iz lipnja jer najnoviji podatci i ankete upućuju na još smanjeno povjerenje potrošača i povećanu namjeravanu štednju kućanstava. Na slabiji zamah rasta upućuju i najnoviji podatci o poslovnom ulaganju. Bez obzira na to, domaću potražnju poduprijet će slabljenje učinaka prošlog pooštravanja monetarne politike i pretpostavljeno daljnje ublažavanje uvjeta financiranja u skladu s tržišnim očekivanjima povezanima s budućim kretanjem kamatnih stopa. Osim toga, predviđeni rast inozemne potražnje podupire izglede za izvoz europodručja. Smatra se da će tržište rada ostati otporno i očekuje se da će stopa nezaposlenosti ostati na povijesno niskim razinama. Predviđa se da će se produktivnost tijekom projekcijskog razdoblja povećavati kako određeni ciklički činitelji koji su u posljednje vrijeme djelovali na smanjenje njezina rasta budu slabjeli. Općenito gledajući, očekuje se da će godišnji prosječni rast realnog BDP‑a iznositi 0,8 % u 2024. te da će dosegnuti 1,3 % u 2025. i 1,5 % u 2026. U odnosu na projekcije iz lipnja izgledi za rast BDP‑a revidirani su neznatno naniže za sve godine projekcijskog razdoblja.[1]
Predviđa se da će se ukupna inflacija, koja se nedavno smanjila, malo povećati u posljednjem tromjesečju ove godine te da će se do kraja 2025. smanjiti na ciljnu razinu. Očekivano povećanje u kratkoročnom razdoblju uglavnom je posljedica baznih učinaka cijena energije. Inflacija cijena energije trebala bi se u srednjoročnom razdoblju ustaliti na niskim pozitivnim stopama s obzirom na tržišna očekivanja povezana s cijenama energenata i veleprodajnim cijenama te na planirane fiskalne mjere povezane s klimatskim promjenama. Inflacija cijena hrane u posljednjim se tromjesečjima znatno smanjila jer zbog nižih cijena energenata i prehrambenih sirovina slabe pritisci proizvođačkih troškova. Očekuje se da se inflacija cijena hrane uglavnom neće znatnije mijenjati prije nego što se krajem 2025. ponovno počne smanjivati. Inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane trebala bi ostati viša od ukupne inflacije u većem dijelu projekcijskog razdoblja, ali njezino smanjivanje trebalo bi se nastaviti. Inflacija cijena usluga ostala je stabilno visoka posljednjih mjeseci. Međutim, i dalje se očekuje njezino postupno smanjivanje u nastavku projekcijskog razdoblja pod utjecajem slabljenja rasta plaća i drugih troškovnih pritisaka dok se odgođeni učinak prošlog pooštravanja monetarne politike bude i dalje prenosio na potrošačke cijene. Tijekom posljednjih tromjesečja rast nominalnih plaća počeo se smanjivati s povišenih razina, i to više nego što se predviđalo. U sljedećim se godinama očekuje daljnje postupno slabljenje rasta plaća jer će nastaviti slabjeti pozitivni utjecaj pritisaka povezanih s naknadom za inflaciju u uvjetima nestašice radne snage na tržištu rada. Jačanje rasta produktivnosti trebalo bi pridonijeti ublažavanju pritisaka troškova rada. Nadalje, rast dobiti znatno je oslabio i djelomično će ublažiti prijenos troškova rada na cijene, posebno u kratkoročnom razdoblju. Općenito gledajući, očekuje se da će se godišnja prosječna stopa ukupne inflacije mjerene HIPC‑om smanjiti s 5,4 % u 2023. na 2,5 % u 2024., 2,2 % u 2025. i 1,9 % u 2026. Izgledi za inflaciju mjerenu HIPC‑om nisu promijenjeni u odnosu na projekcije iz lipnja 2024. Inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane posljednjih je mjeseci bila malo viša nego što se očekivalo, što je dovelo do manjih revizija naviše za 2024. i 2025.
Tablica 1.
Projekcije rasta i inflacije za europodručje
(godišnje promjene u postotcima, revizije u postotnim bodovima)
rujan 2024. | revizije u odnosu na lipanj 2024. | ||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
2023. | 2024. | 2025. | 2026. | 2023. | 2024. | 2025. | 2026. | ||
realni BDP | 0,5 | 0,8 | 1,3 | 1,5 | –0,1 | –0,1 | –0,1 | –0,1 | |
HIPC | 5,4 | 2,5 | 2,2 | 1,9 | 0,0 | 0,0 | 0,0 | 0,0 | |
HIPC bez energije i hrane | 4,9 | 2,9 | 2,3 | 2,0 | 0,0 | 0,1 | 0,1 | 0,0 | |
Napomene: Podatci o realnom BDP‑u godišnji su prosjeci sezonski i kalendarski prilagođenih podataka. Povijesni podatci mogu se razlikovati od najnovijih Eurostatovih podataka ako su ti podatci objavljeni poslije krajnjeg datuma projekcija. Revizije su izračunane na temelju zaokruženih vrijednosti. Podatci, među ostalim na tromjesečnoj osnovi, mogu se preuzeti na mrežnim stranicama ESB‑a Baza podataka makroekonomskih projekcija.
© Europska središnja banka, 2024.
Poštanska adresa 60640 Frankfurt na Majni, Njemačka
Telefon +49 69 1344 0
Mrežna stranica www.ecb.europa.eu
Sva prava pridržana. Dopušta se reprodukcija u obrazovne i nekomercijalne svrhe uz navođenje izvora.
Objašnjenje terminologije i pokrata možete pronaći u Pojmovniku ESB‑a (samo na engleskom jeziku).
HTML ISBN 978-92-899-6543-9, ISSN 2529-4490, doi:10.2866/231936, QB-CE-24-002-HR-Q
Krajnji datum za tehničke pretpostavke i projekcije za globalno gospodarstvo bio je 16. kolovoza 2024. Makroekonomske projekcije stručnjaka ESB‑a za europodručje dovršene su 29. kolovoza.
- 12 September 2024