- IZJAVA O MONETARNOJ POLITICI
KONFERENCIJA ZA NOVINARE
Christine Lagarde, predsjednica ESB‑a
Luis de Guindos, potpredsjednik ESB‑a
Frankfurt na Majni, 3. veljače 2022.
Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.
Nastavlja se gospodarski oporavak u europodručju i poboljšavanje uvjeta na tržištu rada, čemu pridonosi obilna potpora politika. No rast će u prvom tromjesečju vjerojatno ostati slab jer trenutačni pandemijski val još nepovoljno utječe na gospodarsku aktivnost. Manjkovi materijala, opreme i radne snage i dalje koče proizvodnju u nekim djelatnostima. Veliki troškovi energije nepovoljno utječu na prihode i vjerojatno će dovesti do smanjenja potrošnje. Međutim, pandemijski valovi sve manje utječu na gospodarstvo te bi čimbenici koji koče proizvodnju i potrošnju trebali postupno oslabjeti i omogućiti ponovni snažni rast gospodarske aktivnosti tijekom godine.
U proteklim je mjesecima inflacija naglo porasla i dosegnula je iznenađujuće visoku razinu u siječnju, prije svega zbog većih troškova energije koji pridonose rastu cijena u mnogim sektorima te zbog viših cijena hrane. Inflacija će vjerojatno ostati povišena dulje nego što se očekivalo, ali će se smanjivati tijekom godine.
Kao što je objašnjeno u priopćenju za javnost objavljenom danas u 13.45, Upravno vijeće stoga je potvrdilo odluke koje je donijelo na sastanku povezanom s monetarnom politikom u prosincu prošle godine. U skladu s tim, i dalje ćemo postupno slabiti dinamiku kupnji vrijednosnih papira tijekom sljedećih tromjesečja i prekinut ćemo neto kupnje u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP) na kraju ožujka. S obzirom na trenutačnu neizvjesnost, u provedbi monetarne politike moramo više nego ikada zadržati prilagodljivost i otvorenost za različite opcije. Upravno vijeće spremno je po potrebi prilagoditi sve svoje instrumente kako bi se inflacija ustalila na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju.
Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te govoriti o našoj ocjeni financijskih i monetarnih uvjeta.
Gospodarska aktivnost
Gospodarski rast smanjio se na 0,3 % u posljednjem tromjesečju prošle godine. Bez obzira na to, proizvodnja je na kraju 2021. dosegnula razinu zabilježenu prije pandemije. Gospodarska aktivnost i potražnja vjerojatno će ostati slabe u prvim mjesecima ove godine iz više razloga. Prvo, mjere za sprječavanje širenja zaraze nepovoljno utječu na usluge za potrošače, posebno u sektorima putovanja, turizma, ugostiteljstva i zabave. Premda su stope zaraze još vrlo visoke, šetni učinci pandemije na gospodarski život manji su. Drugo, veliki troškovi energije smanjuju kupovnu moć kućanstava i dobit poduzeća, što ograničava potrošnju i ulaganje. Treće, manjkovi opreme, materijala i radne snage u nekim sektorima i dalje koče industrijsku proizvodnju, izazivaju kašnjenja u građevinskom sektoru i koče oporavak u dijelovima uslužnog sektora. Premda ima naznaka rješavanja problema tih uskih grla, oni još neko vrijeme neće nestati.
Dugoročnije gledano, tijekom 2022. trebalo bi doći do snažnog povećanja rasta zbog snažne domaće potražnje. Kako se uvjeti na tržištu rada budu i dalje poboljšavali te bude više zaposlenih i manje zaposlenika obuhvaćenih programima očuvanja radnih mjesta, kućanstva bi trebala imati veće prihode i više trošiti. Pozitivnim izgledima pridonosi i globalni oporavak te mjere potpore fiskalne i monetarne politike koje su u tijeku. Ciljane fiskalne mjere kojima se potiče produktivnost i strukturne reforme, prilagođene uvjetima u različitim državama europodručja, i dalje su ključna dopuna naše monetarne politike.
Inflacija
Stopa inflacije, koja je u prosincu 2021. iznosila 5,0 %, u siječnju se povećala na 5,1 %. Vjerojatno će u kratkoročnom razdoblju ostati visoka. Cijene energije i dalje su glavni razlog povišene stope inflacije. Više od polovice ukupne inflacije u siječnju bilo je povezano s njihovim izravnim učinkom. Osim toga, troškovi energije pridonose rastu cijena u mnogim sektorima. Povećale su se i cijene hrane, i to zbog sezonskih čimbenika, povećanih troškova prijevoza i viših cijena gnojiva. Nadalje, rast cijena proširio se na brojna dobra i usluge, čije su cijene znatno porasle. Većina mjera temeljne inflacije porasla je tijekom posljednjih mjeseci, premda je zbog uloge privremenih pandemijskih čimbenika i dalje neizvjesno koliko će taj porast potrajati. Tržišni pokazatelji upućuju na usporavanje dinamike cijena energije tijekom 2022. a i cjenovni pritisci izazvani uskim grlima u globalnim opskrbnim lancima trebali bi oslabjeti.
Uvjeti na tržištu rada i dalje se poboljšavaju, premda je rast plaća i dalje uglavnom slab. S vremenom bi oporavak iskorištenosti kapaciteta u gospodarstvu trebao pridonijeti bržem rastu plaća. Mjere dugoročnijih inflacijskih očekivanja zasnovane na tržišnim pokazateljima bile su uglavnom stabilne na razinama malo nižima od dva posto u razdoblju od našeg prethodnog sastanka povezanog s monetarnom politikom. Najnovije mjere zasnovane na anketama na razinama su od približno dva posto. Ti će čimbenici dodatno pridonijeti temeljnoj inflaciji i postojanom održavanju ukupne inflacije na ciljnoj razini od dva posto.
Procjena rizika
Naša ocjena nije se promijenila te i dalje mislimo da su rizici za gospodarske izglede u srednjoročnom razdoblju uglavnom uravnoteženi. Gospodarska aktivnost mogla bi nadmašiti očekivanja ako poraste pouzdanje kućanstava i ona budu manje štedjela nego što se to sada očekuje. Nasuprot tomu, premda se neizvjesnost povezana s pandemijom malo smanjila, povećale su se geopolitičke napetosti. Nadalje, nepovoljan utjecaj dugotrajno velikih troškova energije na potrošnju i ulaganje mogao bi biti veći nego što se to sada očekuje. Brzina kojom se budu rješavala uska grla u opskrbnim lancima dodatan je rizik za izglede za rast i inflaciju. U odnosu na naša očekivanja u prosincu, rizici za inflacijske izglede uglavnom su rizici pritiska na rast, posebno u kratkoročnom razdoblju. Budu li cjenovni pritisci doveli do rasta plaća koji je veći od predviđenoga ili se iskorištenost kapaciteta u gospodarstvu brže oporavi, inflacija bi mogla biti viša.
Financijski i monetarni uvjeti
Tržišne kamatne stope povećale su se od našeg sastanka u prosincu. Međutim, troškovi financiranja banaka i dalje su umjereni. Stope banaka na kredite poduzećima i kućanstvima i dalje su na povijesno niskim razinama. Uvjeti financiranja u gospodarstvu i dalje su povoljni. Povećalo se kreditiranje poduzeća, čemu su pridonijeli i kratkoročni i dugoročni krediti. Razina kreditiranja kućanstava održava se zahvaljujući snažnoj potražnji za hipotekarnim kreditima. Profitabilnost banaka na jednakim je razinama kao prije pandemije i njihove su bilance i dalje dobre.
Prema rezultatima naše posljednje ankete o kreditnoj aktivnosti banaka, potražnja poduzeća za kreditima snažno je porasla u posljednjem tromjesečju 2021. zbog veće potrebe za obrtnim kapitalom izazvane uskim grlima u opskrbnim lancima te većeg financiranja dugoročnijih ulaganja. Osim toga, banke i dalje uglavnom pozitivno ocjenjuju kreditne rizike, prije svega zbog svoje pozitivne ocjene gospodarskih izgleda.
Zaključak
Ukratko, gospodarski oporavak u europodručju nastavlja se, premda se očekuje da će rast u prvom tromjesečju ostati slab. Usprkos neizvjesnosti povezanoj s inflacijskim izgledima, inflacija će vjerojatno ostati povišena dulje nego što se očekivalo, ali će se smanjivati tijekom godine. Nastavit ćemo pratiti nove podatke ocjenjujući pomno moguće utjecaje na srednjoročne inflacijske izglede. Spremni smo po potrebi prilagoditi sve svoje instrumente kako bi se inflacija ustalila na našoj ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju.
Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.
Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.
Europska središnja banka
glavna uprava Odnosi s javnošću
- Sonnemannstrasse 20
- 60314 Frankfurt na Majni, Njemačka
- +49 69 1344 7455
- media@ecb.europa.eu
Reprodukcija se dopušta uz navođenje izvora.
Kontaktni podatci za medije