Što su referentne kamatne stope?
11. srpnja 2019. (posuvremenjeno 13. rujna 2024.)
Što su referentne kamatne stope?
Referentne kamatne stope, koje se nazivaju i referentne stope, kamatne su stope koje se redovito posuvremenjuju i javno su dostupne. Korisna su osnova za sve vrste financijskih ugovora, kao što su hipoteke, prekoračenja po bankovnim računima te druge složenije financijske transakcije.
Referentne kamatne stope izračunava neovisno tijelo, a najčešće pokazuju trošak zaduživanja na različitim tržištima. Na primjer, mogu pokazivati koliko banke košta zaduživanje kod drugih banaka ili koliko ih košta pribavljanje sredstava iz drugih izvora, kao što su mirovinski fondovi, osiguravajuća društva i novčani fondovi.
To znači da te referentne kamatne stope imaju ključnu ulogu u financijskom sustavu, bankovnom sustavu i cjelokupnom gospodarstvu. No zašto su toliko važne? I zašto je provedena reforma referentnih stopa?
Zašto su referentne kamatne stope važne?
Često se rabe u cijelom gospodarstvu.
Referentne stope često rabe privatne osobe i organizacije u čitavom gospodarskom sustavu.
Primjerice, banke ih primjenjuju kada kreditiraju privatne osobe ili trgovačka društva.
Banka može pristati pozajmiti novac poduzeću po dogovorenoj kamatnoj stopi koja je utvrđena na razini određene referentne kamatne stope uvećane za 2 %, što znači da bi poduzeće platilo kamatu 2 % veću od trenutačne referentne kamatne stope. Stoga i trošak kredita raste ako referentna kamatna stopa raste, a trošak kredita se smanjuje ako referentna kamatna stopa pada. U tom slučaju referentna kamatna stopa može biti pouzdan, neovisan i relativno jednostavan referentni pokazatelj za sve uključene strane.
Poduzeća, banke i druge organizacije služe se referentnim kamatnim stopama i za vrednovanje stavki u svojim bilancama. Drugim riječima, te stope računovođama pomažu da utvrde vrijednost organizacije odnosno financijske imovine koju ona posjeduje.
Referentne kamatne stope rabe se i u složenijim financijskim transakcijama, kao što su izdavanje vrijednosnih papira s promjenjivim kamatnim stopama, opcija, terminskih ugovora i ugovora o razmjeni.
Uzmimo, na primjer, kamatni ugovor o razmjeni. U vrlo širokom smislu riječ je o transakciji u kojoj sudjeluju dvije strane, a svaka strana pristaje pokriti plaćanja kamate druge strane. U takvim ugovorima o razmjeni primjenom referentne kamatne stope može se odrediti barem jedna od kamatnih stopa koje se razmjenjuju. Time se osigurava transparentnost za sve uključene strane, postiže se određena razina standardizacije ugovora te je stoga svim stranama lakše pregovarati.
Referentne kamatne stope rabe se, među ostalim, za izračun zateznih kamata na prekoračenja po gotovinskim računima, za izračun kamata na neke depozite stanovništva te za ugovore o kamati na hipotekarne kredite i zajmove stanovništvu.
Referentne kamatne stope pomažu središnjim bankama u njihovu poslu.
Referentne kamatne stope u svojem radu rabe i središnje banke. U ESB‑u se, na primjer, možemo koristiti referentnim kamatnim stopama u održavanju stabilnosti cijena u europodručju.
Ako referentna kamatna stopa dobro odražava stope po kojima banke odobravaju kredite i zadužuju se, možemo bolje razumjeti funkcioniranje financijskih tržišta i dostupnost novca u europodručju. Te informacije mogu se uzeti u obzir u donošenju odluka o monetarnoj politici. Naime, znamo li koliko jednostavno banke dolaze do novca, možemo procijeniti u kojoj će mjeri te iste banke biti spremne proslijediti taj novac u obliku kredita poduzećima i privatnim osobama. Sve to u konačnici utječe na razinu cijena.
Nadalje, ako znamo kolike su trenutačne referentne kamatne stope, možemo pratiti stvarni učinak naših odluka o monetarnoj politici. Na primjer, odluči li ESB povećati ili smanjiti kamatne stope, učinke te odluke možemo pratiti tako da promatramo promjene referentnih kamatnih stopa za euro.
Zašto je provedena reforma referentnih kamatnih stopa i što je proizišlo iz nje?
Referentne kamatne stope korisne su sve dok ih se smatra pouzdanima i nepristranima. Po mogućnosti ih treba izračunavati transparentno te trebaju biti lako dostupne i javno objavljene. Ako se ugovor temelji na pouzdanoj referentnoj kamatnoj stopi, nijedna strana ne može utjecati na dogovorenu kamatnu stopu, što znači da će vrijednost ugovora ostati nepristrana i neosporna.
S obzirom na gospodarsku važnost referentnih kamatnih stopa, ključno je osigurati njihovu pouzdanost jasnim upravljačkim strukturama i transparentnim metodologijama.
Imajući to u vidu, proteklih je godina provedena temeljita reforma europskih referentnih kamatnih stopa. Proces reforme u prvom je redu bio potaknut novom Uredbom EU‑a o referentnim vrijednostima, koja je objavljena 2016. i stupila je na snagu u siječnju 2018.
| €STR | Eurska kratkoročna kamatna stopa (€STR) odražava veleprodajne troškove eurskog neosiguranog prekonoćnog pozajmljivanja banaka koje se nalaze u europodručju. €STR se objavljuje svakog radnog dana sustava TARGET na temelju transakcija provedenih i namirenih prethodnog radnog dana sustava TARGET (izvještajni datum »T«) s datumom dospijeća od T+1 i za koje se smatra da se izvršavaju prema tržišnim uvjetima i stoga odražava tržišne kamatne stope na nepristrani način. €STR je zamijenio EONIA‑u, prethodnu prekonoćnu referentnu kamatnu stopu za euro koju je izračunavao ESB u ime Europskog instituta za tržišta novca (EMMI), i to nakon što je radna skupina privatnog sektora za nerizične kamatne stope preporučila da tržišni sudionici postupno zamijene EONIA‑u novom eurskom kratkoročnom kamatnom stopom (€STR) koju će ESB objavljivati od 2. listopada 2019. EONIA se prestala objavljivati 3. siječnja 2022. |
| EURIBOR | EURIBOR je referentna kamatna stopa na neosiguranom tržištu koja se izračunava za nekoliko dospijeća (jedan tjedan, jedan mjesec, tri mjeseca, šest i dvanaest mjeseci). Njome upravlja Europski institut za tržišta novca (EMMI). Kako bi se referentna kamatna stopa uskladila s Uredbom EU‑a o referentnim vrijednostima, EMMI je objasnio definiciju EURIBOR‑a kao stope po kojoj banke u bivšim i sadašnjim članicama EU‑a i Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) mogu pribaviti sredstva na eurskom neosiguranom međubankovnom tržištu. EURIBOR se izračunava tzv. hibridnom metodologijom. U toj metodi izračuna u najvećoj se mjeri rabe prihvatljive transakcije na neosiguranom tržištu, ali rabe se i procjene zasnovane na modelima u kojima se polazi od transakcija na različitim tržištima blisko povezanima s neosiguranim eurskim tržištem novca za slučajeve u kojima prihvatljive transakcije nisu dostupne. |
ESB je 2017. odlučio razviti eursku kratkoročnu kamatnu stopu (€STR), novu referentnu kamatnu stopu koja je postala dostupna 2. listopada 2019., kako bi djelovala kao zaštitni mehanizam ako privatni sektor ne uspije održati svoju prekonoćnu referentnu kamatnu stopu EONIA‑u.
U 2018. radna skupina privatnog sektora za nerizične eurske kamatne stope preporučila je zamjenu EONIA‑e stopom €STR, uzimajući u obzir povratne informacije s tržišta.
Podrobnije informacije o referentnoj stopi €STR
€STR nam govori koliko banka mora platiti kada se zadužuje prekonoćno kod različitih financijskih drugih ugovornih strana, a da pri tome ne mora ponuditi kolateral (što se ponekad naziva »neosiguranim« zaduživanjem). Te druge ugovorne strane mogu biti banke, novčani fondovi, investicijski ili mirovinski fondovi i drugi sudionici na financijskom tržištu, uključujući središnje banke.
To znači da ima širi obuhvat od EONIA‑e, za čiji su se izračun rabile samo transakcije među bankama. Osim toga, u usporedbi s EONIA‑om, podatke o stvarnim transakcijama, kojima se služi ESB za izračun stope €STR, dostavlja veći broj banaka. Tim se većim obuhvatom sprječava manipulacija i postiže da €STR pouzdanije odražava cijenu neosiguranog zaduživanja u cijelom europodručju.
Više pojedinosti možete pročitati u dokumentu o metodologiji i politikama za eursku kratkoročnu kamatnu stopu (€STR) objavljenom u lipnju 2018. Možete pogledati i odgovarajuća pitanja i odgovore.